U Hrvatskoj su izbori opći, tajni i zakoniti, no ne baš pošteni. Istina vanjski ocjenjivači nas još/tek smatraju demokratskom zemljom pa su manje kritični. U izvješćima piše da je Hrvatska stabilna parlamentarna demokracija. Nadam se da će to biti istina. Sada još nije. Ne prestaju ambicije da se „malo“ korigiraju pravila. Tako je za predstavnike srpske manjine donosi posebni zakon protiv kojeg oporba jalovo i beskrvno protestira, a vladajući se smiješe. Nadam se da krivo računaju s budućim partnerima za obnovu koalicije nakon budućih izbora. Manjinske stranke su dobro svjesne svog položaja i brinu svoje interese, priključiti će se onome tko više može i više ponudi. Možda je to tek početak i najava jednog ozbiljnijeg zahvata.

Pogled na zvjezdano nebo ispunjava me strahopoštovanjem. Radi svjetlosnog zagađenja u gradovima se više ne vide zvijezde, ali na moru ili u planinama, još se vide tisuće i tisuće zvijezda. Divim se mašti onih koji u zvijezdama vide likove strijelca, bika, labuda, velikih ili malih kola. Čudni su likovi i oblici među zvijezdama.

No ta mašta nije ništa prema onima koji crtaju granice izbornih jedinica u Hrvatskoj. U istoj izbornoj jedinici nalaze se Gajnice i Bakar, Malešnica i Novi Vinodolski. No zato je Gornja Dubrava u istoj sa Bjelovarom, a Zapruđe i Utrine sa Hrvatskom Kostajnicom. Nacrt granica izbornih jedinica majstorsko je djelo radionice Vladimira Šeksa. Još 1999. uspio je iscrtati granice jedinica, vjerujući da takva podjela povećava izborne šanse HDZ. Učinilo se da nije tako - jer je HDZ izbore izgubio.

To da smo iz takvih eksperimenata i grubog namještanja pravila, izašli primjenom proporcionalnog modela ne znači da je manipulacijama kraj i ne znači da je model dobar. Bilo kako bilo, nelogičnosti i pogrešne kalkulacije su se nizale, i jednom stvorena podjela ostala je predugo. Istina bilo je nekih prigovora u stručnim raspravama. Sjećam se izvrsne rasprave na stranici Politika. Nakon izbora 2003. i 2007. otkrivalo se da većinu u Saboru imaju stranke koje su dobile ukupno manje glasova, malo se kritiziralo i zdvajalo, a pobjednici bi prigovor mogli bahato odbiti frazom: „tko gubi taj se žali“. No stvar je ozbiljna. Izborna pravila koja iskrivljuju volju birača, koja su stvorena radi pogodnosti, stvarne ili prividne i krivo izračunate, nisu ni dobra ni poštena.

Valjda su zato, razni politički analitičari, tvrdili kako trebamo stabilizirati naš izborni model, pa onda i podjelu države na deset nelogično skrojenih izbornih jedinica. Sjećam se kako se govorilo da je napredak baš to što poštujemo ista pravila, a pobjeđuju različite političke opcije, da je model još nov i neispitan. Previdjelo se da neke političke opcije nikad ne gube izbore (HSS, HSLS, manjinske stranke) i zaboravilo se da smo u devedesetima u svake izbore ulazili s drugačijim izbornim sustavom. S malo povijesnog sjećanja sjećam se kako smo čak i detalje (kampanja, mediji, povjerenstva) kopirali od istočnih susjeda. Model i danas ne smatram dobrim no podjelu prema jedinicama (broj, područja) smatram katastrofalnim. Opasnim pak smatram mogućnost da se granice – pa možda i ne malo – izmjene u posljednji trenutak. Novi zakon. Nove granice. Ista metoda preglasavanja.

Na oprez navodi Izvješće Hrvatskom saboru o nejednakoj težini glasa u izbornim jedinicama određenima člancima 2. do 11. Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora (Broj: U-X-6472/2010, Zagreb, 8. prosinca 2010.). Iza tog neutralnog i zagonetnog naslova sakriva se zahtjev Saboru (Ustavni sud tumači Ustav!) da se izmjene granice izbornih jedinica. Tamo točno piše: „ sustav u Republici Hrvatskoj oblikovan tako da se opće izborne jedinice ukazuju kao važan element cijelog izbornog sustava za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti“. Zakon sadrži zahtjev za jednakim brojem birača u svakoj izbornoj jedinici (uz dopušteno odstupanje od +/- 5%), Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor zahtijeva ostvarenje još jednog demokratskog pravnog standarda u postupku delimitacije izbornih jedinica. Riječ je o zahtjevu za poštovanjem administrativnih granica upravno-teritorijalnih jedinica.

Za one koji ne vole suhe pravničke tekstove: područja izbornih jedinica treba izmijeniti da bi se osigurali zakonski uvjeti. U „Izvješću“ se razjašnjava. „da se te granice što je više moguće podudaraju s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica (uz uvažavanje, po naravi stvari, i prirodnih granica stvorenih dominantnim topografskim obilježjima, kao što su planinski usjeci, rijeke ili otoci). S druge strane, za pravilnu provedbu delimitacijskog postupka važna su i mjerila koja se odnose na geometrijski oblik izborne jedinice, koji ne bi smio biti "neprirodan" ili iskrivljen. Ta se mjerila odnose na kontinuitet granica jedne izborne jedinice i na kompaktnost njezina teritorija. Drugim riječima, granični dijelovi svake izborne jedinice morali bi biti međusobno povezani u jedinstvenu i neprekinutu cjelinu koliko god je to moguće, a da se pri tom ne naruši primarno mjerilo: jednaka težina biračkog glasa u svakoj izbornoj jedinici„.

Jadranka Kosor mijenja ministre Sanader je u zatvoru. Policija plijeni njegove slike. Pažnju javnosti plijene ljudske trivijalnosti. A u tišini majstorske radionice kuju se novi planovi. Priznajte s kolikom pažnjom čitate Izvješća Ustavnog suda Saboru?! To je test. Oni računaju s lijenošću duha inercijom političke kulture nezamjeranja, oportunizma i zaborava. Možda sam previše sklon teorijama urote.