Današnji „Večernji list“ donosi zanimljivu vijest: organizacija za zaštitu okoliša Alpe Adria Green otkrila je da su za izgradnju dovovskog terminala za ukapljeni plin u Trščanskom zaljevu krivotvoreni dokumenti o stanju vode i dna Jadranskog mora. AAG tvrdi da se u dokumentima navodi da je dubina mora 18 metara a zapravo je 14, da su prilagođeni podaci o temperaturi mora, dizanju morskog mulja i postupka spašavanja u slučaju nesreće.

Aktivisti AAG-a tvrde i da su u krivotvorenju dokumenta sudjelovali talijanski i slovenski dužnosnici.
Terminal namjerava graditi španjolska tvrtka Gas Natural a lociran je u tršćanskom predjelu Aquilinia-Žavlje.
Temeljem tih informacija, slovesnki ministar okoliša Karl Erjavec ne isključuje mogućnost zaustavaljanja gradnje odnosno zahtjeva slovenske strane o obustavi svih postupaka vezanih s gradnjom ne isključujući mogućnost podnošenja tužbe Europskom sudu.

Sada se vi pitate po kojoj pravnoj osnovi Slovenija ima pravo tražiti zabranu gradnje i prijetiti Europskim sudom za gradnju terminala za ukapljeni plin koji se gradi u talijasnkim teritorijalnim vodama?
Taj pravni osnov zove se „Konvecija UN-a o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica“ čiji potpisnici su i Italija i Slovenija i Hrvatska.

A ja sada postavljam pitanje može li taj terminal imati posljedice i na naš dio mora i obalu?
Jesu li Italija i Hrvatska susjedne države odnosno imamo li na moru zajedničku granicu?
Kako to da naše udruge za zaštitu okoliša znaju sve o terminalu kod Omišlja a o ovome u Trščanskom zaljevu šute?
I na posljetku, što o ovome zna naše ministartsvo nadležno za zaštitu okoliša?

Koristim ovu priliku podsjetiti na još jedan slučaj u kojemu je ta konvecija UN-a mogla ili je trebala biti pravni osnov za zaštitu naših interesa.
Prenosim tekst iz „Nacinala“ objavljen u ožujku 2006.

HIDROELEKTRANE NA MURI

Hrvatska će Sloveniji uložiti veto
U protekla tri mjeseca Slovenija je bez znanja i suglasnosti hrvatske strane započela s pripremama za gradnju osam hidroelektrana na rijeci Muri, čije će posljedice najviše osjećati stanovnici međimurske županije kroz koju protječe rijeka Mura. Budući da nekoliko međunarodnih konvencija regulira projekte s međunarodnim utjecajem na okoliš, najnoviji slovenski postupci po svemu sudeći dovest će do novog spora i zaoštravanja političkih odnosa između dviju država, a konačnu bi ocjenu mogla dati međunarodna arbitraža, budući da će, po najavama iz hrvatske vlade, Hrvatska oštro reagirati u ovom slučaju.
Naime, i Hrvatska i Slovenije potpisnice su tzv. Espoo konvencije, koja propisuje obavezu procjene utjecaja na okoliš prekograničnih projekata. Sukladno toj međunarodnoj konvenciji, Hrvatska bi mogla iskoristiti svoje pravo veta ako procijeni da joj je slovenski projekt neprihvatljiv, što bi Sloveniju prisililo da odustane od projekta, čime bi se, u političkom smislu, zaoštrili ionako ne odveć prijateljski odnosi dviju zemalja.

A dosadašnji postupci Slovenije pokazuju svojevrsno omalovažavanje hrvatske strane, budući da hrvatska vlada do danas nije dobila niti jednu službenu informaciju o gradnji osam hidroelektrana na Muri. Naime, premda je među poznavateljima slovenske energetske situacije ideja o iskorištavanju vodenog toka rijeke Mure poznata već dulje vrijeme, otpor toj ideji već dulji niz godina pružaju slovenske ekološke nevladine organizacije, koje upozoravaju na sve negativne posljedice koje to donosi.

Pritom valja spomenuti da je slovenski tok rijeke Mure dugačak svega šezdesetak kilometara, što znači da bi Slovenija izgradila hidroelektranu na otprilike svakih osam kilometara riječnog toka, a posljednja slovenska hidroelektrana na Muri, kod mjesta Veržej nalazi se samo sedam kilometara riječne udaljenosti od granice s Hrvatskom, a vodeni objekti prostirali bi se do same granične crte. U međuvremenu je i službeno riješeno kome će slovenska vlada dati navedene koncesije, a riječ je o energetskoj tvrtki 'Dravske elektrarne Maribor d.o.o', koja je u vlasništvu holdinga 'Slovenske elektrarne' i Republike Slovenije.

Direktor 'Dravske elektrarne Maribor d.o.o', koja je u vlasništvu holdinga 'Slovenske elektrarne' i Republike Slovenije i koja je dobila koncesije na navedene projekte, Danilo Šef tako je nedavno na novinarsku primjedbu da je Mura zaštićena rijeka, i to kroz niz međunarodno važećih sporazuma i projekata kazao je kako novoizgrađene hidroelektrane neće naštetiti okolišu. Nakon toga uslijedilo je pitanje što će na cijeli projekt reći Hrvatska, a mnoge je iznenadio odgovor Danila Šefa, izrečen podrugljivim tonom: 'Vse bo v redu in za kaj bi vprašali južne sosedje'. HNS-ov saborski zastupnik Dragutin Lesar prije desetak dana o slovenskim planovima obavijestio hrvatsku vladu i premijera Ivu Sanadera, a Lesarov sin Igor stupio je u kontakt s predstavnicima nevladinih organizacija iz Slovenije, Mađarske i Austrije, od kojih je zatražio pomoć u borbi protiv kontroverzne slovenske gradnje hidroelektrana. U cijelom slučaju Hrvatska ima legitimno pravo uložiti veto na slovensku odluku o gradnji osam hidroelektrana na Muri.

«Hidroelektrane kompletno mijenjaju ekosustave i to nepovratno, stvaraju se drugi sustavi, druge ptice i ribe, manje kvalitete od izvornih», izjavio je , načelnik Odjela za procjenu utjecaja na okoliš hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dr. Nenad Mikulić. Više o cijeloj problematci pročitajte u novom broju Nacionala.

PS: Jeste li ikada igdje imali mogućnost pročitati službeni stav Vlade Hrvatske o ovim planovima Slovenije? Jeli Slovenija našem ministarstvo dostavila studiju utjecaja na okoliš i koja je ocjena te studije?