Već se danas s velikom sigurnošću može kazati da će u budućim povjesnicama razvoja digitalne, elektronske, ili e-knjige 2010. godina biti zabilježena kao godina početka kraja dominacije tiskane knjige kao osnovnog medija za stvaranje, "prelamanje", čuvanje i prenošenje znanja, kulture i pamćenja kroz vrijeme i prostor. Tu je društvenu i kulturnu ulogu, ili poslanje, klasična, rukom pisana ili tiskana knjiga obavljala više od pet stotina godina. Ako kao knjige računamo i napise na papirusu, onda je povijest knjige ili pismena stara 5000 godina. 

Jobsova revolucija

Prema procjenama Googlea (koji provodi svjetski projekt digitalizacije knjiga) u svijetu ima oko 130 milijuna originalnih knjiga. Na samom početku ove godine, 27. siječnja, genijalni poduzetnik i izumitelj Steve Jobs predstavio je najnoviji izum tvrtke Apple, prijenosnik i čitač elektronskih knjiga iPad, kojeg su novinari nazvali "Isusovom pločom" zbog plošnog oblika naprave koja omogućava preuzimanja i čitanje elektronskih knjiga, a služi i kao klasično računalo. Već sredinom ove godine najveća svjetska virtualna knjižara Amazon.com upoznala je svjetsku javnost s činjenicom da je u srpnju prodala više elektronskih od klasičnih, tvrdo ukoričenih knjiga. S tim je podatkom doslovce započela tehnološka i tržišna revolucija u načinu pripreme, prodaje i čitanja onoga što se još uvijek naziva "knjigom" (preciznije e-knjigom), iako taj proizvod ima vrlo malo dodirnih točaka s knjigom koja je stvorena "Gutenbergovom galaksijom" (knjigu tog naslova - The Gutenberg Galaxy: The Making of Typographic Man - Marshall McLuhan objavio je 1962. godine: u njoj analizira ulogu i utjecaj masovnih medija, posebice tiska, na suvremenog čovjeka i civilzaciju). U 2010. godini počela je epoha stvaranja, pripreme, prodaje, čitanja i spremanja "knjiga" po pravilima koja je odredio Steve Jobs "Isusovom pločom". Počela je "Jobsova galaksija" koja će, danas u to nema nikakve sumnje, potpuno promijeniti sve što je povezano s knjigom: pisanje, "tiskanje" i "tiskarstvo", nakladništvo, trgovinu knjigama, knjižare i knjižnice. Promijenit će čitanje knjiga i samu bit "knjige": već danas digitalne su "knjige" multimedijski medij koji povezuje tekst, sliku, video, glazbu i virtualna putovanja po beskrajima i bespućima znanja koje baštini čovječanstvo.

Budućnost je počela 

Dakako, trebat će proći barem nekoliko godina dok veliki val "uništenja" klasične knjige i razvoja e-knjige stigne iz Amerike u Europu, i još nekoliko godina dok iz Zapadne Europe stigne u Hrvatsku. Konkurencija proizvođača i pohranjivača e-knjiga dovest će do pojeftinjenja uređaja. U trenutku pisanja ovog eseja, cijene najbolje ocijenjenih e-čitača bitno su smanjene u odnosu na početak godine i iznose: iPad (od 499 do 829 dolara, zavisno od modela), Kindle 3 (138 dolara), Kindle DX (359 dolara), Barnes & Noble Nook (199 dolara), Sony Reader Touch (169 dolara), Pandigital Novel (179 dolara) itd. Broj kupljenih čitača e-knjiga vrtoglavo raste iz godine u godinu: 2008. kupljeno je milijun naprava, 2009. pet milijuna, a 2010. brojka će premašiti 12 milijuna. Sve u svemu, već je danas sigurno da se revolucija e-knjige naprosto više ne može zaustaviti nostalgičnim i romantičnim pričama o uzvišenosti i neponovljivosti tiskane knjige. Više je razloga koji govore u prilog te teze. Prvi i najvažniji: moderni su mediji (internet prije svega) otuđili mlade ljude od navike i potrebe čitanja klasičnih knjiga. Koliko do jučer rasprava o virtualnoj, elektronskoj ili e-knjizi bila je hipotetska i često se svodila na nostalgično lamentiranje zaljubljenika u klasičnu knjigu (kolekcionara, knjižničara, antikvara, pisaca, pjesnika, znanstvenika i umjetnika) o tome kako klasična knjiga, naprosto, ne može i ne smije doživjeti povijesni poraz - zbog njene bogate tradicije, ljepote, osjetilnosti, mirisa, mističnosti i šarma koji su nastajali stoljećima, postajući baštinom milijarda ljudi. Rasprave o knjizi nakon pojave iPada i drugih, sve brojnijih čitača e-knjiga, krenule su u sasvim drugom pravcu. Brojni ljudi koji žive od knjige i za knjigu pokušavaju, i uspijevaju, u nestanku klasične i procvatu e-knjige otkriti brojne prednosti. Jedna je neosporna: tiskanje knjiga zahtijevalo je papir, a proizvodnja papira temelji se na sječi i uništavanju stabala i šuma. Ekološke blagodati od postupnog smanjenja beskonačnog broja tiskanih knjiga bit će enormne. Smanjenje i latentni nestanak tiskanih knjiga imat će revolucionarni učinak na komfor i kulturu stanovanja, jer će smanjiti potrebu za policama za knjige i olakšat će snalaženje korisnika – čitača e-knjiga. U zemlji stalnih seoba, kao što je Amerika, smanjenje broja knjiga u domovima olakšat će ljudima preseljenja. Velike koristi od e-knjige imat će i nakladnici i čitatelji. Naime, poslovna praksa, koju je već postavio Amazon.com, i prema kojoj su e-knjige u pravilu sto do 200 posto jeftinije od tiskanih knjiga donose čitačima knjiga, ali i učenicima, studentima i roditeljima, ogromne uštede. Amazon.com prodaje nove e-knjige po cijeni od 9.99 dolara, oko 50 kuna. Nakladnici, oslobođeni velikih troškova tiskanja i distribucije klasične knjige (prijelom, papir, tisak, uvez, transport, skladištenje, prodaja, marketing itd.), već danas u Americi povećavaju honorare autora od 10 ili 15 posto na 20 ili 25 posto.

Hrvatska inercija

Iako i neki domaći nakladnici i trgovci knjigama, pa i neki pisci i stvaratelji knjiga, pomalo svladavaju abecedu nove knjiške paradigme, svijest o dalekosežnosti revolucije knjige, koja je u zamecima počela s iPodom 2001. godine a pravi zamah dobiva s čitačima e-knjiga 2010. godine, jako sporo prodire u hrvatsku stručnu i opću javnost. Upravo zbog te inercije, činilo mi se prikladnim da ovaj kratki esej objavim na jednoj svećeničkoj mrežnoj stranici. Bijeg hrvatske "genarcije Y" od svega što je tiskano (knjiga, novina, tiskanih medija uopće) već nekoliko godina ruši naklade tiskanih medija (ulogu u padu naklada ima, dakako, i recesija) a kapilarno ugrožava i nakladništvo u cjelini. Veliki hrvatski nakladnici, koji su dosadašnji razvoj zasnivali uglavnom na proizvodnji udžbenika, također se moraju pripremiti za skoru situaciju u kojoj će e-udžbenici u najvećoj mjeri, a kroz desetak godina možda i u cjelini, istisnuti klasične udžbenike. Naime, e-udžbenik, kao i e-knjiga, otvara nove mogućnosti za stvaranje i stalni razvoj tih novih intelektualnih i kulturnih proizvoda u kojima će postojati multimedijsko bogatstvo oblika i sadržaja. Konačno, za promjene se moraju pripremiti i mali i veliki knjižari, trgovci knjigama, jer vijesti i podaci iz Amerike pokazuju da je klasična knjižara praktički već danas mrtva.   

Sretan "kraj" knjige

Nakon što je "internet tsunami", praćen svjetskom financijskom krizom, poharao tiskane medije i inertnu medijsku industriju u cjelini (čak i kultni The New York Times najavljuje ukidanje tiskanog izdanja oko 2015. godine), ove je godine došao pred vrata nakladnika knjiga, knjižara (trgovaca i akvizitera), knjižara i knjižnica. Pojava e-knjiga u tom se kontekstu može i mora shvatiti kao nužnost, posljedica nezaustavljivog znanstvenog i tehnološkog napretka. U tom napretku ne skrivaju se, dakako, samo dobre vijesti, ali one pretežu loše. Problem u svijetu, i u našoj zemlji, nisu i neće biti oblici u kojem se knjige i e-knjige pojavljuju, već potreba ljudi naviklih na gledanje i slušanje da sačuvaju potrebu učenja, istraživanja, čitanja. Što se pisca ovih redova tiče, u životu sam prevalio krajnje zanimljiv i uzbudljiv put od pisanja perom i tintom, nalivperom, kemijskom olovkom i pisaćim strojem, do pisanja na osobnom računalu i – iPodu. Sam Bog zna, a možda i Steve Jobs, što sve čeka buduće pisce i umjetnike.