Međunarodno priznanje Republike Hrvatske

Dana 22. svibnja navršilo se osamnaest godina članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima, što predstavlja izvrsnu priliku za osvrt na dosadašnja postignuća, ali i promišljanje našeg budućeg djelovanja u ovoj globalnoj multilateralnoj organizaciji. Naime, postavši 178. državom članicom UN-a 22. svibnja 1992. godine, Republika Hrvatska okončala je intenzivne napore u procesu svojeg međunarodnopravnog priznanja. Mlada hrvatska država i njena diplomacija u jeku borbe za nezavisnost u nepunih je godinu dana uspjela ishoditi međunarodno priznanje te je zajedno s Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom, aklamacijom postala članicom Ujedinjenih naroda. Odnos Hrvatske i UN-a, posebice Vijeća sigurnosti, dok je bila na njegovu dnevnom redu, prolazio je različite faze. Prvo vrijeme članstva bilo je obilježeno diplomatskim aktivnostima koje su pridonijele usvajanju rezolucija Vijeća sigurnosti kojima se utvrđuje odgovornost SRJ za situaciju u Hrvatskoj, daje hrvatsko ime UN-ovoj operaciji, postavljaju temelji za mirnu reintegraciju Podunavlja i odlazak posljednje UN-ove misije s Prevlake, čime je konačno ostvarena teritorijalna cjelovitost i potvrđena suverenost Republike Hrvatske. Tada je Hrvatska prešla iz faze u kojoj je metaforički govoreći bila „objekt“ u istinski „subjekt“ međunarodnih odnosa, sustavno se posvetivši globalnim temama na dnevnom redu UN-a kao što su sigurnosna, gospodarska, socijalna, razvojna i međunarodnopravna pitanja, mirovne operacije, razoružanje i razminiranje, ljudska prava te protuterorizam.

Gospodarska i socijalna pitanja

Prva velika afirmacija Republike Hrvatske u okviru UN-a bio je izbor u članstvo Gospodarskog i socijalnog vijeća (ECOSOC) u razdoblju 2000.-2002. godine, kojim je tijekom prve dvije godine mandata potpredsjedala, dok je u posljednjoj godini i predsjedala. Upravo za vrijeme hrvatskog predsjedanja pokrenute su značajne inicijative u smjeru rješavanja post-konfliktnih kriza. Hrvatska je time potvrdila spremnost u preuzimanju aktivne i odgovorne međunarodne uloge, razumijevajući neodvojivost ekonomskog i socijalnog razvoja u osiguranju svjetskog mira i sigurnosti, ali i neophodnost uključivanja civilnog sektora u pronalaženju odgovarajućih rješenja.

Vrijeme članstva Republike Hrvatske u ECOSOC-u obilježeno je i održavanjem povijesnog Milenijskog sastanka na vrhu 2000. godine u New Yorku, kada je usvojena Milenijska deklaracija UN-a za 21. stoljeće. Hrvatska zajedno s ostalim državama članicama UN-a nastoji do 2015. godine pridonijeti ostvarenju osam ključnih razvojnih ciljeva tog dokumenta: smanjiti relativno siromaštvo, osigurati pravo i dužnost obrazovanja za cjelokupnu populaciju, ulagati napore na postizanju ravnopravnosti spolova i osnaživanju uloge žena, smanjiti smrtnost novorođenčadi i djece, poboljšati zdravlje majki, nastaviti borbu protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i drugih bolesti, osigurati održivost okoliša i globalnu suradnju za razvoj.

Područje međunarodne razvojne suradnje, kao jednog od osam Milenijskih razvojnih ciljeva, postaje sve značajniji dio hrvatske vanjske politike. Republika Hrvatska je formulirala i definirala sustavnu politiku razvojne pomoći koja je u potpunosti usklađena s hrvatskim mogućnostima kao i s njezinim gospodarskim i političkim ciljevima te s načelima Europske unije i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Nacionalna strategija razvojne suradnje RH za razdoblje od 2009. do 2014. godine prepoznaje i razvojne potrebe najnerazvijenijih zemalja svijeta.

Očuvanje i izgradnja mira

Jedna od najznačajnijih aktivnosti RH unutar UN-a svakako su mirovne misije. Tijekom desetogodišnjeg sudjelovanja u mirovnim operacijama UN-a Hrvatska je od zemlje u kojoj su djelovale mirovne snage međunarodne zajednice postala zemlja koja je aktivno uključena u mirovne napore diljem svijeta. U tom razdoblju, Hrvatska je aktivnim sudjelovanjem hrvatskih vojnika, policijskih djelatnika te diplomatskog osoblja u brojnim mirovnim misijama UN-a, ali i NATO-a te EU-a, u svijetu stekla ugled odgovorne članice. RH trenutno sudjeluje u 9 od 16 aktualnih UN-ovih mirovnih operacija. Valja također istaknuti kako uz samo djelovanje na terenu, RH također prenosi drugim državama svoja znanja i iskustva kroz odgovarajuće institucije. U kontekstu reforme UN-a, Hrvatska se zalagala za stvaranje institucionalnog okvira na pitanju očuvanja i izgradnje mira. Konkretnije, kao jedna od glavnih zagovornica osnivanja Komisije za izgradnju mira, naše iskustvo i znanje u post-konfliktnoj izgradnji mira bilo je prepoznato na izborima za Organizacijski odbor Komisije za izgradnju mira te je Republika Hrvatska izabrana u prvi saziv ovog tijela. S ciljem jačanja aktivnosti Komisije, Republika Hrvatska nedavno je istakla svoju ponovnu kandidaturu za razdoblje 2012.-2013. godine.

Članstvo u Vijeću sigurnosti 2008.-2009.

Uspješnim djelovanjem u Vijeću sigurnosti – tzv. svjetskoj vladi – u mandatu 2008.-2009. godine, koje predstavlja vrhunac vanjskopolitičkog angažmana svake države, potvrđena je pozicija Republike Hrvatske kao odgovorne i uvažene članice međunarodne zajednice. Angažman u Vijeću sigurnosti predstavljao je zahtjevnu zadaću kojoj je Hrvatska pristupala s iznimnom predanošću, kao i prigodu da se dokaže kao značajan i vjerodostojan partner na globalnoj razini. Tijekom tog razdoblja Republika Hrvatska je, održavajući redovne konzultacije s ostalim članicama Vijeća, uključujući i stalne članice Vijeća sigurnosti, izravno sudjelovala u pronalaženju trajnog rješenja za izuzetno složena pitanja, poput niza sukoba i drugih prijetnji diljem Afrike i Azije, bliskoistočnog mirovnog procesa, situacije u Afganistanu, gruzijsko-ruskog sukoba te napetosti izazvanih razvijanjem nuklearnih programa u Iranu i Sjevernoj Koreji. Za obje godine svog mandata Hrvatska je imala veliku čast i odgovornost predsjedavati Protuterorističkim odborom Vijeća sigurnosti te su-predsjedati Odborom za neširenje oružja za masovno uništenje kao i Odborima za sankcije protiv Sudana i Somalije.

Nestalnim članstvom u Vijeću sigurnosti Republika Hrvatska je stekla korisna iskustva i znanja koja sada koristi u svome radu unutar drugih multilateralnih organizacija, a koristi ih i u pripremama za članstvo u Europskoj uniji, posebice na planu Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU. Nakon završetka svojeg mandata u svjetskoj vladi, Hrvatska ima znatno ojačan ugled unutar sustava UN-a, ali i u širem međunarodnom kontekstu. Iskustvo rada u Vijeću sigurnosti koristit će i hrvatskim diplomatima koji su stekli specifična znanja kao i važne kontakte korisne za njihov budući rad.

Reforma UN-a i Vijeća sigurnosti

Hrvatska u potpunosti podupire rad na reformi ukupnog sustava UN-a, kojemu je potrebna nova, vremenu primjerenija struktura, kako na političko-sigurnosnom tako i na razvojnom planu, osobito u cilju ostvarenja Milenijskih razvojnih ciljeva, ali i u odgovoru na suvremene izazove. Reforma je nužna kako bi UN mogao na što bolji način odgovoriti na izazove današnjeg svijeta, što se posebno odnosi na učinkovitost i transparentnost rada, ali i na omogućavanje ravnomjerne geografske zastupljenosti zemalja.

Vanjska politika RH i ljudska prava u okviru UN-a

Pitanje ljudskih prava i njihovo promicanje, nezaobilazno je pitanje u raspravama o globalnim temama današnjice. U tom smislu, promicanje ljudskih prava integrirano je u smjernice hrvatske vanjske politike. Hrvatska aktivno podržava zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima i temeljnim ugovorima UN-a na području ljudskih prava. U međunarodnom djelovanju na području ljudskih prava, Hrvatska se zalaže za univerzalnost, međusobnu povezanost i uvjetovanost svih ljudskih prava.

Uz jačanje primjene postojećih instrumenata, Hrvatska aktivno podržava izradu i promociju novih, viših standarda na području ljudskih prava, zastupajući načelo da zaštita ljudskih prava svakog pojedinca i vladavina prava čine okosnicu svjetskog mira i sigurnosti. Stoga se pri globalnim i regionalnim međunarodnim organizacijama kroz proaktivan pristup posebice zalaže za ukidanje smrtne kazne, zabranu svih oblika mučenja, zaštitu prava djece, uključujući zabranu tjelesnog kažnjavanja, promicanje ravnopravnosti spolova i borbu protiv nasilja nad ženama, zaštitu prava nacionalnih i etničkih manjina te promicanje međureligijskog dijaloga i tolerancije.

Osobitu pažnju RH posvećuje aktivnostima Vijeća za ljudska prava kroz nastupe na visokoj razini i aktivno sudjelovanje u praćenju procesa izvještavanja po Univerzalnom periodičkom pregledu o stanju ljudskih prava (UPR) svih država članica UN-a. Posebno priznanje hrvatskim naporima na području zaštite ljudskih prava u okviru UN-a predstavlja imenovanje hrvatskog ministra pravosuđa na novoosnovanu funkciju pomoćnika glavnog tajnika UN-a za ljudska prava.

Stručnjaci iz RH u UN-u i ostale aktivnosti

Tijekom svojeg osamnaestogodišnjeg članstva, Hrvatska je imala priliku sudjelovati u radu brojnih tijela, komisija, odbora i programa iz sustava UN-a te ostalih specijaliziranih organizacija i tijela UN-a, a hrvatski su diplomati, suci i stručnjaci dobivali za svoj rad najviša priznanja te time ujedno i pridonijeli razvoju pojedinih tematskih područja. Aktivnosti Republike Hrvatske unutar UN-a ne zadržavaju se samo u njegovu sjedištu u New Yorku, već se protežu i na Urede UN-a u Beču i Ženevi kao i druge specijalizirane agencije iz sustava UN-a, ali i na urede i programe UN-a u Republici Hrvatskoj. Hrvatska ostvaruje uspješnu suradnju s Uredom UN-a za razvoj (UN Development Programme – UNDP), koji je u Republici Hrvatskoj prisutan od 1992. godine. Za istaknuti je doprinos UNDP-a u brojnim aktivnostima od programa regionalne suradnje, potpore izgradnji nacionalnih kapaciteta u pružanju razvojne pomoći, programima socijalne uključivosti, ekonomskog i socijalnog oporavka područja od posebne državne skrbi, gospodarenja okolišem i energijom. Doprinoseći aktivnostima na cjelovitoj reformi UN-a te zahtjevima za njegovom većom učinkovitošću, Vlada RH je svim tijelima UN-a u Hrvatskoj omogućila rad u novim, zajedničkim prostorima u okviru inicijative UN One House.

Zaključak

S obzirom da suradnja s UN-om zauzima jedno od središnjih mjesta naših vanjskopolitičkih aktivnosti, Hrvatska će nastaviti aktivno sudjelovati u njegovu radu, fokusirajući se i dalje na očuvanje globalnog mira i sigurnosti. Pritom će se i dalje oslanjati na iskustvo stečeno članstvom u Vijeću sigurnosti, postkonfliktnoj obnovi i izgradnji mira te razvoju demokratskih institucija i vladavini prava. To, naravno, uključuje i podršku interesima za aktivnosti Ujedinjenih naroda, o čemu svjedoči i kontinuirana potpora aktivnostima koje organizira Hrvatsko društvo za UN i druge institucije civilnog društva.