Upravo sam se vratio iz Washingtona, gdje sam tri tjedna pokušavao, i uspijevao, spojiti ugodno - odmor i razgledavanje grada i susjednih mu država, s korisnim – sudjelovanje, ili barem nazočnost, različitim znanstvenim i kulturnim zbivanjima. U utorak, 17. svibnja 2011., moj me stariji sin Bartol tako pozvao da pođem s njim do Svjetske banke, jer se tamo u devet sati održavala svjetska multimedijska promocija najnovije, proročanske knjige (zanimljivog spoja znanstvene monografije i institucionalne vizije svijeta u 2025. godini) te organizacije, objavljene pod naslovom: "Svjetski razvojni obzori 2011.: Multipolarnost: Novo svjetsko gospodarstvo" (Global Development Horizons 2011 - Multipolarity: The New Global Economy). Doveo me do Banke, "registrirao", uveo u zgradu, odveo do dvorane u kojoj se sat kasnije treba održati prezentacija i - otišao za svojim poslom. Radi svakog dana od osam ujutro do osam uvečer, pa se često pitam je li takav tempo rada dobra dugoročna pretpostavka za kvalitetan, zdrav i sretan život.

Globalno gospodarstvo

Do dvorane odlazim petnaest minuta prije devet i tamo zatičem gospođu Merrell Tuck-Primdahl, višu savjetnicu za komunikacije Svjetske banke koja će voditi promotivni panel u kojem su glavni ekonomist te institucije dr. Justin Yifu Lin, direktor za strategijsko planiranje dr. Hans Timmer i glavni autor studije i menadžer novih trendova Svjetske banke dr. Mansoor Dailami. Kratko se predstavljam Merrel - iz Zagreba, Hrvatska, sveučilišni profesor, ekonomist, bivši saborski zastupnik, bivši predsjednički kandidat, bivši savjetnik UN-a, pisac knjiga-uspješnica i stalni sudionik HTV-ove emisije "Peti dan", što je bilo dostatno za odobrenje sudjelovanja u promociji. Pitam je hoće li biti prilike za pokoje pitanje i razgovor s dr. Linom. Kaže: teško, ima zbijenu satnicu.
Međutim, u savršeno organiziranoj organizaciji kao što je Svjetska banka, u kojoj svaki predstavljač knjige strogo poštuje predviđeno vrijeme za izlaganje od oko deset minuta, preostalo je dovoljno vremena i za pet prigodnih pitanja (trojice Kineza, jednog Amerikanca i moje malenkosti) i za ugodni i korisni razgovor (i fotografiranje: vidi Wasingtonske razglednice na ovom fb profilu) s jednim od najvećih i najutjecajnijih ekonomista današnjice. Prije nego što kažem što sam pitao vodeće ekonomiste i futurologe Svjetske banke, i što su mi odgovorili, ukratko ću sažeti temeljne zaključke i predviđanja te organizacije o svjetskom gospodarstvu u 2025. godini. U knjizi velikog formata (A4), na 160 stranica, sažeti su vizija i prognoze svih ključnih "svjetskih razvojnih obzora/horizonata" od 2011. do 2025. godine.

Predviđanja Svjetske banke

Za malu zemlju kao što je Hrvatska, pa i za sve zemlje koje nisu veliki svjetski (gospodarski i politički) igrači, najvažnije su ove poruke-prognoze:
Prvo Šest glavnih brzorastućih ekonomija - Brazil, Indija, Indonezija, Južna Koreja, Kina i Rusija - doprinijet će razvoju svjetskog gospodarstva do 2025. godine više od 50 posto. Dakle, sve ostale zemlje, uključujući i one najrazvijenije, doprinijet će svjetskom rastu manje od 50 posto.
Drugo U sljedećih 15 godina u svjetskoj će ekonomiji nestati načelo bipolarnosti (razvijeni Sjever – nerazvijeni Jug; razvijeni Zapad – manje razvijeni Istok), a svjetski ekonomski, znanstveni, tehnologijski i kulturni razvoj temeljit će se na načelu multipolarnosti, čije će gravitacijske točke biti ranije spomenute zemlje i ekonomije.
Treće Kao posljedica brzog rasta novih slonova (Indija), tigrova (Koreja), zmajeva (Kina), medvjeda (Rusija), morskih pasa (Indonezija) i bivola (Brazil) svjetski monetarni sustav neće više počivati na dominaciji samo jedne valute – dolara, već će se zasnivati na tri ključne valute: euru, juanu i dolaru. Ovdje svakako treba kazati da Svjetska banka kinesku valutu naziva onako kako se ona naziva u Kini: Ren Min BI, kojem je "juan" osnovna novčana jedinica.
Četvrto U sljedećih petnaest godina doći će do globalne promjene strukture ekonomske, financijske, monetarne, a time i političke, pa i vojne moći u tom smislu da će snažne multinacionalne kompanije s Istoka i Juga sve više preuzimati danas još uvijek ekonomski i tehnološki moćne kompanije na Sjeveru i Zapadu.
Peto Statične i konzervativne institucije postojećeg bipolarnog svjetskog ekonomskog i financijskog poretka naći će se pod pritiskom multipolarnosti tako da će promjene biti neizbježne, iako će Europska unija i Sjeverna Amerika (posebice SAD) i dalje imati važnu, ali "multipolarnu" ulogu u svjetskom gospodarstvu 2025. godine.
Šesto Kina se na svjetskoj sceni ponovno pojavljuje u ulozi predvodnice svjetskog znanstvenog, tehnološkog i ekonomskog napretka i rasta: u ulozi koju je, zapravo, imala u dugom povijesnom razdoblju od "nulte" do 1819. godine.

Novi igrači

Na kraju, želim se vratiti na pitanje koje sam postavio autorima studije i glavnom ekonomistu Svjetske banke. Prije postavljanja pitanja, izrazio sam mišljenje da su "prognoze" koje nude fascinantne i da po svojim implikacijama podsjećaju na ideju o "rušenju drugog Berlinskog zida" – tj. dolara kao "simbolički i praktično glavne svjetske valute". Pitao sam ih kako vide posljedice njihovih predviđanja na američki monetarni sustav i gospodarstvo. Odgovorili su mi diplomatski: da je struktura deviznih rezervi banaka i struktura obveznica već danas zapravo "multpolarna": oko pet posto je u engleskim funtama, oko dva posto u švicarskim francima, oko 36 posto u dolarima, oko 46 postou eurima, oko četiri posto u japanskim jenima i oko sedam posto u drugim valutama. Amerika i Europska unija naprosto će se morati priviknuti da enormne zarade (i do deset posto BDP-a), koje izvlače iz činjenice da su njihove valute ujedno i međunarodne, podijele s novim globalnim igračima – Kinom, prije svega.