Porazna je činjenica da danas, samo 11,8 posto umirovljenika u Hrvatskoj ima 40 i više godina radnog staža. Naš mirovinski sustav stimulira građane da rade što kraće. Upravo iz tog razloga našli smo se u situaciji da na jednog umirovljenika dolazi samo 1,22 radnika. To je neprihvatljiva i financijski neodrživa situacija.

Kako bismo riješili ovaj problem, smatram da do kraja mandata iduće Vlade omjer treba popraviti na najmanje 1:1,4 u korist zaposlenika. Jedini način da mirovine realno rastu jest povećanje broja zaposlenih uz porezno stimuliranje zapošljavanja s jedne strane te produženje radnog vijeka i penaliziranje ranijeg odlaska u mirovinu prije 60, odnosno 65 godina života s druge strane. Primjerice, u Njemačkoj se danas ide u mirovinu sa 67 godina, a u Grčkoj prosječno sa oko 55 godina. U Hrvatsku je potrebno vratiti kulturu rada. Sada se već par desetljeća motivira i nagrađuje nerad, nepotizam i poslušnost korumpiranom sistemu. Rad se doživljava kao nepotreban te nam je odnos prema radu, i vrijednosti koje nosi sa sobom, postavljen na potpuno krivim temeljima. Mlade generacije učimo da se ugledaju na kriminal i brzo, gotovo preko noći, stjecanje bogatstva. Misao o poštenoj zaradi postala je posprdna fraza. To su temelji na kojima će se sve urušiti, čemu i sami danas svjedočimo.

Današnje mirovine nisu ni približno dovoljne za preživljavanje. Umirovljenici su na rubu siromaštva. Prošle su godine prihodi od mirovinskog doprinosa pali za 3,5 posto. Istovremeno, iznos koji se izdvojio za isplatu mirovina iz proračuna porastao je u odnosu na 2009. godinu za oko 7 posto. Takva matematika sustav čini dugoročno neodrživim. Jedino bi trebalo pokušati smanjiti ukupnu masu sredstava koja se izdvajaju za mirovine po posebnim propisima, tako da se dio ljudi vrati u svijet rada te da se i saborskim zastupnicima radi pravednosti odlazak u mirovinu odredi kad i drugim građanima, sa 60, odnosno, 65 godina.

Za to Hrvatskoj je potrebna Vlada koja ima hrabrosti smanjiti državni proračun na 110 milijardi kuna u 2012. godini te time ozbiljno smanjiti javnu potrošnju, rasteretiti gospodarstvo daljnjim smanjenjem svih stopa poreza na dohodak te većine parafiskalnih nameta i promijeniti Zakon o radu.

HSLS ima dva konkretna prijedloga.

U razdoblju od dvije godine nakon parlamentarnih izbora treba povećati mirovine sa današnjih 60 posto prosječne plaće na 70 posto prosječne plaće za one umirovljenike koji su napunili 35, odnosno 40 i više godina staža te 60, odnosno 65 godina života kako bi se stimuliralo građane da što dulje rade.

Drugi prijedlog je da svi oni građani koji su se odlučili za II mirovinski stup u iduće dvije godine imaju pravo izbora da u mirovinu mogu otići i po uvjetima iz I stupa, budući da svi izračuni pokazuju da će u idućih desetak godina svi oni koji bi odlazili u mirovinu po uvjetima iz drugog stupa mogli imati za oko 20 posto nižu mirovinu.

To smatramo nepravednim. Zbog toga će HSLS od 8. do 12. lipnja u 150 općina i gradova organizirati peticiju prema Vladi Republike Hrvatske u kojoj ćemo tražiti podršku za naš prijedlog da građani sami imaju pravo odlučiti hoće li ići u mirovinu po uvjetima iz I ili iz II mirovinskog stupa.

Svim onim građanima, starijima od 65 godina, koji nemaju imovine niti prihoda, treba omogućiti pravo na tzv. socijalnu mirovinu od otprilike 700 kuna. To ne bi iziskivalo nikakva dodatna sredstva, jer većina te kategorije starijih osoba već sad primaju toliko novca svaki mjesec kroz sustav socijalne pomoći. Uvođenjem socijalne mirovine uveo bi se red u sustav i smanjila bi se bespotrebna mjesečna administracija. Naš dodatni uvjet za socijalnu mirovinu bio bi i 40 godina neprekinutog boravka u Hrvatskoj, ili 50 godina boravka s prekidima.