Još neki dan izgledalo je da je cijela zemlja na zimskom odmoru. Bili smo informirani o tome koliko Hrvata odlazi na skijanje, tko se pojavio i što se nosilo na Snježnoj kraljici te kako je prošla premijera prvog hrvatskog erotskog filma. Tradicionalno, čitali smo i slušali o novim 'otkrićima' navodnih lopovluka, zabavljali se svjedočenjima u procesu desetljeća. Kalkuliralo se o mogućem rastu društvenog proizvoda jednako kao i o mogućem novom recesijskom razdoblju.

Istovremeno, krenula je kampanja za referendum o pristupanju Europskoj uniji. Probudili su se i oni koji su 'za' , ali i oni koji su 'protiv'. Vlast i mediji ponovno su na demokratskoj kušnji i bit će zanimljivo pratiti koliki će javni prostor za iznošenje svojih ideja imati jedni i drugi. Na kušnji je i naša tolerantnost kao i (ne)sposobnost da se za svoja uvjerenja borimo argumentima. Za početak, moglo bi puno bolje.

Ozbiljnu kritiku zaslužuju oni koji su producirali spotove u kojima najviši državni dužnosnici poručuju zašto trebamo podržati ulazak. Ukočeno, birokratski, ukalupljeno... kao da je riječ o domaćoj zadaći koju se odrađuje bez volje, zato što se mora. Nedostaje energije i uvjerljivosti. Nije malo proeuropski orijentiranih građana koji komentiraju da je takav pristup kontraproduktivan. Brojni argumenti koji mogu i trebaju pozitivno motivirati građane, loše se komuniciraju. Još je važnije dobro komunicirati slabosti i zamke i način na koji se Hrvatska sprema s njima nositi. Nema potrebe da se išta gura pod tepih. Tako se gradi povjerenje građana i izbijaju argumenti manipulatorima. Konačno, i politika mora imati povjerenja u građane. Ako je riječ o najvažnijem cilju koji se želi ostvariti na samom početku novog mandatnog razdoblja, potrebno je malo više angažmana. Kao u izbornoj kampanji, na primjer. Želim vjerovati da je za narednih desetak dana kampanje pripremljeno još nešto što će popraviti dojam.

S druge strane, protivnici Europske unije djeluju agresivno. Prijeti se kaznenim prijavama, proziva za izdaju nacionalnih interesa i manipulira trenutnom financijskom krizom euro zone. U ovom slučaju ima energije, ali negativne i rušilačke. Sreća je da su građani samo zbunjeni i da nema ozbiljnih reakcija na spominjanje oružja i sličnih revolucionarnih metoda. Nadam se da će radikalizacija euroskepticizma u konačnici imati kontraproduktivan efekt.

Račun je dospio na naplatu

S netom održane sjednice Vlade poslane su prve jasne poruke. S moje strane, sve pohvale. Za sve naše probleme podjednako su 'krivi' oni koji nisu znali gospodariti, kao i oni koji su zbog pohlepe koristili 'prilike'. Izlazak iz krize, deficita i propuštenih prilika košta. Račun je dospio na naplatu. Oni koji danas moraju naći izlaz, imaju samo jedan zadatak: pravedno rasporediti teret dospjelih obaveza.

Temeljem procjene da građani žive na rubu egzistencije i socijalne sigurnosti, Vlada se okreće sektorima s najvišim profitima. Odluka o ponovnom uvođenju poreza na telekomunikacijske usluge izazvala je oštre osude i negodovanja dvije velike i snažne kompanije. Reakcije im nisu neutemeljene. Pad osobne potrošnje već je sam po sebi ugrozio dosadašnji kontinuiran rast profita (podsjećam na prethodnu najavu otpuštanja zaposlenih), a dodatne porezne obveze taj će proces još više naglasiti. Točno, zbog već visokih obveza, može se govoriti i o antipoduzetničkoj odluci. Kad razjasne zašto su do sada ulagali upola manje od matičnih kompanija u Njemačkoj i Austriji, prihvatit ćemo kao utemeljenu i najavu potrebe za rezanjem planiranih ulaganja.

Međutim, to je cijena koju oni mogu platiti i još uvijek zadržati nadprosječno visoke profite. Poslovanje im neće biti ugroženo. Samo će vlasnici ostvarivati nešto nižu dobit od one na koju su navikli. Zato mi se čini da bi bilo dobro da ipak 'spuste loptu', budu malo strpljivi i usklade svoje poslovanje s trenutnim uvjetima u zemlji. I neka ne govore da nemaju prostora za racionalizacije osim na zaposlenima.

Oživljavanje gospodarstva

Iz Vlade je u javnost odaslana još jedna značajna poruka. Bez obzira što zakonska rješenja još nisu gotova, ministar financija kristalno je jasno naznačio na koji način se planira pristupiti oživljavanju gospodarstva i namirenju starih i teško naplativih obveza. U nastojanju da se spasi što je moguće veći broj radnih mjesta, država je spremna odreći se značajnog dijela svojih potraživanja. Isto to očekuje se i od drugi velikih vjerovnika, a to su banke. Taj dio njihovih potraživanja trebao bi se staviti u funkciju konsolidacije gospodarstva. Najavljeni potezi bit će težak teret za cijeli financijski sustav i zato treba biti pažljiv u definiranju preciznih zakonskih odredbi. Zbog zajedničkih dugoročnih interesa treba raditi koordinirano. Nestanu li oni koji su sposobni koristiti bankovne kredite, padat će i bankarski profiti. Zato je bolje dio tih profita uložiti u spas gospodarstva i povratiti stabilnost sustava te stvoriti uvjete za nastavak profitabilnog poslovanja.

Moj trenutni optimizam ne treba shvatiti neograničeno. Svjesna sam uzročno-posljedične povezanosti mnogih drugih reformi koje stoje pred novom Vladom, a kojima se još ne naziru obrisi. Bez reforme svih dijelova države neće biti pomaka. Bez energije, motiviranosti, poniznosti pred građanima i žrtve, nastavit ćemo hodati u mjestu.