savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?kolumna=718&nasi-razgovori-o-europi=  https://twitter.com/savjest_com?kolumna=718&nasi-razgovori-o-europi=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?kolumna=718&nasi-razgovori-o-europi=  http://savjest.com/savjest_rss.php?kolumna=718&nasi-razgovori-o-europi=

Autor:

../kolumne/kolumne_autor.php?autor=3143&slaven-letica

Letica Slaven
Datum:
10.05.2012
Objavljeno na:
Slika autor/izvor:
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 Uskoro, preciznije 14. svibnja 2012. u 11 sati, počet će se ostvarivati projekt javne tribine „Razgovori o Europi" na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM).

 

Prvi gost tribine, na koju vas ovim putem pozivam, je predsjednik VRH-a Zoran Milanović, a tema njegova „razgovora" s voditeljima tribine (tribinu ćemo voditi dr. Josip Glaurdić i ja) i nazočnom publikom je „Ekonomski izazovi, šanse i rizici koje Hrvatskoj donosi skoro članstvo u Europskoj uniji".
 
Uz nadu da ću i neku ili nekog od vas, štovanih čitatelja moje kolumne, vidjeti na ZŠEM-u, predlažem vam da pročitate Idejni projekt „Razgovora o Europi" kako biste razabrali kako vidimo svrhu, smisao i poslanje naših javnih tribina.
Ako, pak, imate prijedlog pitanja na koji biste željeli dobiti odgovor od predsjednika VRH-a Zorana Milanovića (čiji kratki životopis objavljujem na kraju ovog osvrta), slobodno mi se obratite na adresu e-pošte: slletica@inet.hr
 
Idejni projekt „Razgovori o Europi
 
Nakon uspješnog hrvatskoga referenduma o pristupanju Europskoj uniji, javna rasprava o prirodi Europske unije i o hrvatskom mjestu u njoj mora se nastaviti. Činjenica da je većina hrvatskih glasača odlučila apstinirati od glasovanja na referendumu, a da je trećina onih koji su glasovali bila protiv hrvatskog članstva u EU, dodatno nas obvezuje na nastavak aktivne rasprave o europskoj i hrvatskoj stvarnosti. Iako je hrvatsko članstvo u Europskoj uniji sada konačno neupitno, krucijalna pitanja još uvijek čekaju odgovore.
 
Kako će Hrvatska iskoristiti svoju novu poziciju članice EU? Kako će se unutar Unije profilirati na nizu političkih tema koje definiraju trenutne odnose između zemalja članica i između EU-a i ostatka međunarodne zajednice? Kamo zapravo ide Europska unija, a kamo bi trebala ići? Ova i slična pitanja su od iznimne važnosti jer su promišljanje i stvaranje europske budućnosti od sada i hrvatska dužnost i prilika.
 
Upravo te ideje dužnosti i prilike su bile i poticaj Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa za pokretanje javne tribine „Razgovori o Europi".
 
Koncept tribine osmislili su prof.dr. Slaven Letica, prof.dr. Đuro Njavro i dr. Josip Glaurdić kao vid realizacije poznatog slogana s kojim je Delegacija Europske unije u RH sudjelovala u informiranju građana uoči referenduma: „Vrijedi razmisliti, zar ne?"
 
 
 
Kratkotrajna javna rasprava koja je prethodila hrvatskom referendumu o priključivanju Europskoj uniji otkrila je manjak javno vidljive komunikacije između hrvatske akademske zajednice i političke elite, kao i manjak slične interakcije s akademskom i političkom zajednicom u Europskoj uniji. Potrebni su nam, dakle, javnosti dostupni doticaji političke teorije i prakse, kao i susreti različitih vizija europske budućnosti hrvatskih i europskih stručnjaka.
 
Znanstvena tribina „Razgovori o Europi" je, stoga, zamišljena kao ekspertni panel gostiju iz Hrvatske i Europske unije koji će se mijenjati u skladu s temama koje gledaju na niz aspekata odnosa Hrvatske s Europskom unijom iz različitih perspektiva: vrijednosnih, političkih, teorijskih, interesnih, generacijskih i drugih. Nastojeći potaknuti međusobnu javnu interakciju članova hrvatske akademske zajednice i političke elite, kao i njihovu interakciju s kolegama iz Europske unije, ekspertni paneli će u pravilu biti kvarteti s po jednim članom iz hrvatske akademske zajednice, hrvatskog političkog života, akademske zajednice neke od zemalja EU, kao i političkog života ili Europske unije ili neke od njenih članica.
Lista tema kojima će se paneli baviti sastavljena je uzimajući u obzir ne samo trenutnu političku i ekonomsku situaciju u Europskoj uniji i Hrvatskoj, nego i dugoročne strateške odrednice hrvatskog članstva u Uniji. Bez obzira na općenitost nekih od tema, namjera je raspravu uvijek voditi s naglaskom na hrvatsku budućnost u Europskoj uniji i na pitanje kako će se naša zemlja pozicionirati i odrediti prema izazovima koji stoje pred Europom.
 
Preliminarni popis tema:
 
1. Ekonomska kriza i EU: Ekonomski izazovi, šanse i rizici koje Hrvatskoj donosi skoro članstvo u Europskoj uniji
2. Europska ideja i (kon)federalizacija EU
3. Europska unija i SAD u 21. stoljeću
4. Energetska neovisnost, EU i odnosi s Rusijom
5. Meka moć i EU kao jedinstvena globalna sila
6. Hrvatski Jadran, Mediteran i Europska unija
7. Hrvatski regionalni razvoj, poljoprivreda i EU
8. EU i transformacija hrvatskog gospodarstva
9. EU, Hrvatska i jugoistočna Europa
10. Uloga malih država u budućnosti EU: lekcije za Hrvatsku
 
Mjesto održavanja tribina: Velika dvorana Antuna Bauera na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Trajanje: Maksimalno 90 minuta, uključujući i dio predviđen za pitanja i odgovore.
 
(preuzeto s hrvatskog izdanja Wikipedije)
 
europa2
Zoran Milanović na proslavi „Praznika rada" u Ronjgima pored Rijeke (foto: M. Aničić)
 
Zoran Milanović (Zagreb, 30. listopada 1966.), hrvatski političar, pravnik, drugi predsjednik SDP-a, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Otac Stipe i majka Gina rodom su iz Sinja. Odrastao je na Trnju, a zatim na Črnomercu. Pohađao je srednju školu „Centar za upravu i pravosuđe" (danas I. gimnazija). Diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu kao izvrstan student. Za vrijeme studiranja dobiva Rektorovu nagradu i sudjeluje na studentskom natjecanju iz međunarodnog javnog prava „Telders" u Haagu.
Prema vlastitom priznanju, u mladosti je bio buntovan i sklon tučnjavi.
Zapošljava se najprije na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a zatim, 1993. godine u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje ga, ironično, na posao prima kasniji politički suparnik Ivo Sanader. Godinu dana kasnije odlazi u mirovnu misiju OESS-a u ratni Azerbajdžan, u okupirani Nagorno Karabah gdje boravi 45 dana.
Savjetnikom u hrvatskoj misiji pri EU i NATO-u u Bruxelles postaje 1996. godine, gdje dvije godine kasnije završava poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava na flamanskom Sveučilištu u Bruxellesu. Nakon toga, 1999., vraća se u Ministarstvo vanjskih poslova.
Godine 1999. učlanjuje se u SDP (do tada nije bio član ni jedne političke stranke). Nakon pobjede koalicije prevođene SDP-om na izborima 2000. godine, povjerena mu je komunikacija s NATO-om. Tri godine kasnije postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova Tonina Picule. Nakon pobjede HDZ-a na izborima 2003. odlazi s mjesta pomoćnika.
Godine 2004. izabran je u Glavni odbor SDP-a, a dvije godine kasnije nakratko postaje glasnogovornikom SDP-a. Početkom mjeseca rujna 2006. godine izabran je za koordinatora rada SDP-a u četvrtoj izbornoj jedinici.
Nakon smrti Ivice Račana, na sjednici Glavnoga odbora 21. travnja prvi najavljuje kandidaturu za predsjednika stranke. Objava kandidature dočekana je ovacijama. Prevladavajuće mišljenje u osvit izborne konvencije bilo je kako Račan, u tekstu svoje ostavke neposredno pred smrt, sintagmom o „novim snagama" zapravo daje podršku Milanoviću u kandidaturi za predsjednika.
Na 10. izvanrednoj izbornoj konvenciji Milanović je u drugom krugu pobjedio Željku Antunović sa 150 glasova prednosti i time postao drugi predsjednik SDP-a u povijesti.
Zahvaljujući njegovom izboru, rejting SDP-a u istraživanjima je doživio rast i mnogi analitičar su predviđali uvjerljivu pobjedu lijeve opcije na predstojećim parlamentarnim izborima. Međutim, HDZ pobjeđuje na izborima u zimu 2007. godine, što su neki komentatori pripisali nedostatku iskustva kod Milanovića.
Godine 2008. pobjeđuje Davorka Vidovića i Dragana Kovačevića u borbi za mjesto predsjednika SDP-a, te nastavlja svoj mandat.
Izjašnjava se kao ateist. Od 1994. u braku je sa Sanjom Musić-Milanović s kojom ima dva sina - Antu i Marka. Govori engleski, ruski i francuski.
 
Govoreći okupljenom mnoštvu SDP-ovaca u Ronjgima kod Rijeke 1. svibnja 2012. Milanović je kazao: „Čestitam 1. maj svima onima koji ne rade i koji ne mogu ići na posao jer ga nemaju, koji ostaju doma, koji su tužni, koji su nesigurni, koji se osjećaju čak i beskorisno, koji nisu u stanju ispuniti to temeljno ljudsko pravo. Naš zadatak je osigurati pravo na rad za svih, da za pošteni rad svi dobiju poštenu plaću. Naš je zadatak sačuvati naš način života, naše navike, naš standard i uz to i napredovati, na svakom mjestu gdje nestane radno mjesto, stvoriti novo. Ja ne obećajem čuda, ali obećajem borbu za svako radno mjesto."
       
       


 

..
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo