 |
PLOMIN Za Hrvatsku kao i za Istru je bitna svaka investicija. Svaki novo zaposleni produžuje opstojnost postojećih tvrtki.
Međutim, za Istru nije presudan ni Plomin, a ni Brijuni rivijera, koja se po postojećim modalitetima nikada neće realizirati, već istarski „Y“.
Prioritet je borba za svako postojeće radno mjesto.
U trenucima kada se „skida“ kreditni rejting Njemačkoj, pa čak i Luxembourgu, Hrvatska teško da bez ogromnih rezova može sačuvati svoj.
- Njemačka plaća „prinose“ na svoje obveznice 1,2%
- Švicarska 0,5%
- Austrija 1,88%
- Francuska 2,1%
- Češka 2,41%
- Poljska 4,94%
- Hrvatska 6,375%
- Italija 6,43%
- Mađarska 7,34%
- Španjolska 7,59%
- Irska 8,21%
- Portugal 10,56%
- Grčka 24,49%
Osobno mislim, bez obzira što prvi potpredsjednik Čačić poručuje da će po dovršetku Plomina C zrak u Plominu biti čišći nego u Zagrebu, da građane Labinštine, i to na referendumu, treba pitati da li ste za TE Plomin C na ugljen ili plin?
Točno, oko energenta je i Istra podijeljena. Načelnik matične općine Kršan, „nezavisni“ Valdi Runko inzistira na ugljenu, jer mu je, kako kaže, „poslodavac HEP“.
Načelnici i gradonačelnici IDS-a pokorno stoje iza prostornog plana Županije Istarske koji preferira plin.
Investicije u Hrvatskoj od 2009. do 2011. pale su za 50%. U 2012. nastavlja se pad investicija za 10 – 20%.
U Istri 2009. investicije su iznosile 3,4 mlrd kn. U 2011. svega 1,7 mlrd kn, a 2012. neće dostići ni 1,2 mlrd kn.
Svugdje u Hrvatskoj je i gore.
Što Hrvatska dobiva, točnije što daje, a što lokalna samouprava ima od Plomina?
Hrvatska daje lokaciju. Hrvatska daje tržište, točnije, jamči siguran otkup električne energije po prosječnoj EU cijeni.
Hrvatska omogućuje da stranci izrade i isporuče predmetnu tehnologiju, a omogućuje i rudnicima (u južnoj Africi iz koje ugljen dolazi u Plomin) nesmetani rad u narednih 30 godina.
Što Hrvatska dobiva?
Hrvatska 2013. treba vratiti 17 mlrd €. To je novac (devize) koje osigurava RHR, a vraćaju ga RHR „naše“ banke, tj. gospodarstvo.
 Znači po gradnji TE Plomin C Hrvatska neće trebati osiguravati devize već kune.
Osobno se nadam da će, ako Hrvatska investitoru ustupi lokaciju, a i druge pogodnosti, zaključiti neki ugovor, npr. o gradnji brodova, ili isporuci neke druge tehnologije. Ako to ugovor ne bude sadržavao, loše nam se piše.
Konačno, Hrvatska može računati na zapošljavanju građevinske operative, ali ne i na dodatno zapošljavanje u termo elektranama.
Što dobiva lokalna samouprava?
Malo. Onečišćenje zraka zasigurno. Od tzv. prijateljskog okruženja pitanje što će biti (po Plominu II ništa se nije dogodilo), tako da eventualno možemo u „dekintiranoj“ Hrvatskoj računati na ekološku rentu.
Ono što međutim zaprepašćuje, (neka mi nitko ne imputira jugonostalgiju, ex Jugoslavija u 20 godina po okončanju II.
svjetskog rata, em je elektrificirala ex. Jugoslaviju, em ju je industrijalizirala. Mi smo u 20 godina izgradili Plomin II, i deindustrijalizirali Hrvatsku).
HRVATSKO-SLOVENSKI ODNOSI
Vrijeme je da se objave svi sporazumi Kosor-Pahor. Milanović i Pusić do Republike Slovenije ne mogu voditi svoju politiku već mogu samo nastaviti Kosor-Jandrokovićevu politiku. To je logika međunarodnih sporazuma, tj. obećanja koje je Kosor davala pred kamerama.
Jednako tako, Milanović-Pusić ne mogu izmijeniti kondicije lošeg ugovora „Tuđman-Izetbegović“ oko Velog i Malog škoja
Ugovori obvezuju.
Kod Ljubljanske banke Slovenija je oštetila ne samo hrvatske, već i bošnjačke, srpske, makedonske štediše. Danas traže da se ta „krađa“ naknadi iz zajedničke ex. jugoslavenske imovine.
Na to su (izgleda) sve države ex Jugoslavije, pa i Hrvatska pristale.
Što je Ljubljana učinila?
Točno, i hrvatske tvrtke su Ljubljanskoj banci dugovale, ali logika tvrtki i građana nije ista, pa iako su sve tvrtke 91. podržavljene.
Građani Republike Hrvatske u Ljubljanskoj banci 1991. imali su 858 mil DEM. 548 mil DEM (bez kamata) odnosilo se na prenesenu štednju, koju je isplatio HR DAB, a 312 mil DEM (bez kamata) hrvatski državljani nisu povratili po tom osnovu (iz sredstava hrvatskog proračuna).
Slovenska država je voljna „vratiti“ 312 mil DEM kroz sukcesiju, ali 548 mil DEM sumnjam da će ikada vratiti. Dapače, borit će se da ne vrati ništa.
BIKIJADA
Zbog njihova zlostavljanja i mučenja u svrhu zabave, Prijatelji životinja jučer su podnijeli i službeni podnesak Ministarstvu poljoprivrede kojim traže zabranu borbi bikova, tzv. bikijada u Šestanovcu, Dicmu i drugim mjestima Dalmatinske zagore. Iako je to zabranjeno i po sadašnjem Zakonu o zaštiti životinja, amandman kojim je bikijada u zakonu progurana kao tradicija šaka je u oko i želimo da se ukine – kaže Luka Oman iz Prijatelja, ističući kako nitko ne može dokazati da je riječ o tradiciji. U resornom ministarstvu tvrde da je do kraja 2012. u planu izmjena spornog zakoja te da će se raspravljati o svim pitanjima vezanim uz to
Večernji list, 25.07. 2012.
Ne pretjerujte.
Pustite ljude da žive svoj život.
Bikijade – kolinja su nas održala kroz stoljeća. Ako nam to nije smetalo do sada ne mora ni od sada. Nećemo valjda svi postati vegetarijanci.
|
||||
