savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?kolumna=799&kome-je-u-interesu-uvoz=  https://twitter.com/savjest_com?kolumna=799&kome-je-u-interesu-uvoz=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?kolumna=799&kome-je-u-interesu-uvoz=  http://savjest.com/savjest_rss.php?kolumna=799&kome-je-u-interesu-uvoz=

Autor:

../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7336&vladimir-ferdelji

Ferdelji Vladimir
Datum:
20.11.2012
Objavljeno na:
Slika autor/izvor:
Objavi na:

Share on Google+

 

 

 Devet mjeseci slušamo o velikim državnim investicijama koje će pokrenuti naše gospodarstvo. Tridesetak godina stare, već davno pokopane ideje, reanimirane su, projekti prekriveni debelim slojem prašine izvađeni su iz ladica, ne bi li se javnosti pokazalo da je ova Vlada spremna na novi investicijski ciklus koji će nas izvesti iz krize. Gotovo panično se traži način kako da se prije svega reaktivira posrnuli građevinski sektor, koji više nema ozbiljnih poslova niti u stanogradnji niti u cestogradnji.

S obzirom da se postojeća garnitura ne želi sukobiti s vrlo snažnim lobijima, rješenja se ne mogu naći u okviru vodoprivrede ili šumarstva, gdje imamo velike komparativne prednosti u odnosu na okruženje. Sektor energetike u kojem je hrvatski zaostatak ponajveći u Europi, nameće se kao logično područje investicija.

Nemogućnost provođenja hrvatskih strateških interesa kroz INA-u stavio je HEP u prvi plan kada su u pitanju velike državne investicije. Prednost HEP-u je dao i dovršen proces kadroviranja u kojem su ljudi neopterećeni stručnim znanjem i iskustvom zauzeli pozicije donositelja odluka, pa stručnjaci odrasli na paroli „Mi gradimo generator, generator gradi nas“ konačno mogu realizirati svoje davno pokopane ideje.

Zabluda Plomina

Danas se bavimo strategijom i politikom HEP-a pa ostanimo pri tom najvećem državnom monopolistu. Nedavna odluka da se srednjoročno u obnovu distribucijske mreže uloži 2,1 milijarde kuna uz potpis operativnog ugovora teškog gotovo 300 milijuna, jedan je od najboljih gospodarskih poteza svih dosadašnjih vlada, s višestrukim efektima u dobrom smjeru. Naime, ulaganje u distributivnu mrežu učinit će je dovoljno fleksibilnom da će se s vremenom svi alternativni izvori energije moći bez ograničenja priključiti na mrežu.

Najveća investicija od oko 800 milijuna eura predviđena je za treći blok termocentrale Plomin, sa čijom proizvodnjom bi se za 4-5 godina počeo zamjenjivati uvoz električne energije. Strateška pogreška, u okviru koje ćemo potrošiti ogroman dio naših investicijskih potencijala, toliko je očita da me navodi na sumnju da se ovdje, osim nedostatka znanja, radi i o suvišku osobnih interesa. Naime, ne ulazeći u ekološki aspekt ove odluke koji je neosporno negativan, niti sociološki koji je suboptimalan, budući da ni mnogo bogatije zemlje od nas ne mogu veći dio investicijskog potencijala utrošiti na rješavanje tako malog dijela nagomilanih društvenih problema, pokušat ću argumentirati onaj gospodarski. Neosporna tehnološka činjenica je da će Plomin 3, bez obzira na to koristi li se ugljen ili plin, biti baziran na stranoj tehnologiji, odnosno da će se najveći dio opreme morati uvesti. Neosporno je da u Hrvatskoj nema dovoljno ni ugljena ni plina, te da ćemo uvoziti sve gorivo za novu termocentralu. Dakle, očito je da ćemo uvoz električne energije zamijeniti uvozom fosilnog goriva i opreme za njegovu preradu, pri čemu ćemo zasigurno stvoriti još i niz dodatnih ekoloških problema. No, ni to nije najgora činjenica. Pokušamo li dugoročno razmišljati, moramo doći do zaključka da će cijena fosilnih goriva eksponencijalno rasti. Naime, ograničena ponuda i rastuća potražnja i u proteklih dvadeset godina doveli su do ogromnog rasta cijena spomenutih energenata. Ako se ti trendovi prebace u budućnost, možemo očekivati da će ugljen i plin za dvadesetak godina biti najmanje 4-5 puta skuplji nego danas. Možemo se samo pitati koliko će koštati električna energija proizvedena na taj način. Hoćemo li s takvim troškovima konkurirati struji iz obnovljivih izvora čija će oprema biti već odavno amortizirana, a ulazna energija koju daje Sunce ili vjetar, besplatna. Ne treba biti previše pametan da se jasno vidjelo kako s ovakvim projektom ne upropaštavamo samo gospodarsku sadašnjost, nego i budućnost u kojoj će račune plaćati naša djeca.

Vlada ima i dobre poteze

Danas se bavimo strategijom i politikom HEP-a pa ostanimo pri tom najvećem državnom monopolistu. Nedavna odluka da se srednjoročno u obnovu distribucijske mreže uloži 2,1 milijarde kuna uz potpis operativnog ugovora teškog gotovo 300 milijuna, jedan je od najboljih gospodarskih poteza svih dosadašnjih vlada, s višestrukim efektima u dobrom smjeru. Naime, ulaganje u distributivnu mrežu učinit će je dovoljno fleksibilnom da će se s vremenom svi alternativni izvori energije moći bez ograničenja priključiti na mrežu. Nismo daleko od vremena kada će privatni proizvođači električne energije izgraditi fotonaponske centrale ili vjetroelektrane i predstavljati značajan udio u proizvodnji tog najvažnijeg energenta. Istodobno to ulaganje bazirano je na potencijalima domaće industrije, pa ELKA, EUROKABEL, sustav KONČAR i mnogi mali proizvođači mogu očekivati značajan poticaj za izlazak iz recesije. Reference suvremenih mreža otvorit će istodobno i veće mogućnosti za izvoz naših roba koju još uvijek proizvodimo na konkurentnoj razini. Nije zanemariv i ugovor koji uključuje i miri naše veletrgovce (Brodomerkur, Welmax) s našom industrijom i omogućava da se uz sinergiju poslovanja u potpunosti kompletiraju i realiziraju planirani projekti. Bravo za prvi veliki potez u pravom smjeru.

Dvostruko mjerilo za rejting

Ostanemo li pri HEP-u moramo konstatirati da mu je nedavno dodijeljen rejting dvije razine ispod granice kojom se potencijalnim investitorima savjetuje da izbjegavaju svaku investiciju vezanu uz taj veliki gospodarski subjekt. Iako je ta činjenica u HEP-u primljena prilično ravnodušno, uz izjavu da im to neće napraviti nikakvu štetu, još se sjećamo euforije s kojom je na državnoj razini primljeno zadržavanje kreditnog rejtinga iznad kritične razine. Zbunjuje kontradikcija u reakciji državne administracije i najvećeg investitora među državnim poduzećima u pogledu njihovog vlastitog kreditnog rejtinga. Znači li to da će se naš najveći državni investitor od kojeg očekujemo pokretanje ključnih aktivnosti za izlazak iz krize, nabavljati sredstva pod najpovoljnijim uvjetima? Možda će se država pojaviti u ulozi investitora pa će nabaviti jeftinija sredstva i ignorirati rejting HEP-a? Netko bi morao odgovoriti na to pitanje.

Vrludanje bez strategije

Potezi koje povlačimo u energetskom području pokazuju da nemamo jasnu strategiju u tom području, a kad bi se tome dodalo povećanje cijena prema potrošačima i smanjenje cijena prema alternativnim proizvođačima, možemo konstatirati da su mnogi potezi kontradiktorni.

Vrludanje po sporednim energetskim stazama na doktrinama iz sredine prošlog stoljeća treba odmah prekinuti kako bi se u okviru ovog, vječno aktualnog sektora, otvorile sve perspektive za izlazak iz krize.

       
       


 

..
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan