savjest KOLUMNE

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?kolumna=96&izmedu-proklamacije-i-ostvarivanja-radnickih-prava=  https://twitter.com/savjest_com?kolumna=96&izmedu-proklamacije-i-ostvarivanja-radnickih-prava=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?kolumna=96&izmedu-proklamacije-i-ostvarivanja-radnickih-prava=  http://savjest.com/savjest_rss.php?kolumna=96&izmedu-proklamacije-i-ostvarivanja-radnickih-prava=

Autor:

../kolumne/kolumne_autor.php?autor=3441&boris-kunst

Kunst Boris
Datum:
30.06.2010
Objavljeno na:
Slika autor/izvor:
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Vrijeme je za stvaranje preduvjeta i promoviranje kvalitetnog radnog mjesta, cjeloživotnog učenja i profesionalnog razvoja, ravnopravnosti u svijetu rada, fleksibilnosti i sigurnosti, uključivanja i pristupu tržištu rada, usuglašavanju radnih i obiteljskih obveza, socijalnog dijaloga i uključivanju zaposlenih u odlučivanje i upravljanje


Nedavno izvješće Europske komisije o screeningu poglavlja ekonomska politika i zapošljavanje, konstatira kako je Hrvatska dosegla dobru razinu usklađenosti iako je preostalo još dosta posla do potpunog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije. Mijenjanje zakona ili donošenje novih nama nikad nije predstavljalo problem, izvještili smo se čak i u donošenju strategija. Neke od direktiva ne samo da smo preveli nego i ugradili u naše zakonodavstvo: zabranili smo diskriminaciju osoba koje traže zaposlenje ili rade, zajamčili im sudsku zaštitu, uveli rad s nepunim radnim vremenom, pa i rad kod kuće, odredili kakav treba biti zaslon na računalu itd., itd.


Međutim, EU ima i dodatne zahtjeve koji se odnose normativne i institucionalne na prilagodbe radi primjene zakona. Kako Hrvatska stoji s primjenom zakona, posebno Zakona o radu? Takva analiza u nadležnom Ministarstvu gospodarstva rada i poduzetništva nije rađena. Nemamo ni instituta koji bi se sustavnije bavio stanjem na tržištu rada i ostvarivanjem individualnih prava radnika. Mnogi će se zapitati kako uopće se donosi ili mijenja zakon koji dugoročno određuje položaj zaposlenih ako nemamo nikakve analitičke podloge. Nerijetko, međunarodne financijske institucije ili socijalni partneri traže da se radni odnosi fleksibiliziraju, pojeftini otpuštanje radnika, pojeftini radna snaga... No, ti se zahtjevi temelje na paušalnim ocjenama ili pojedinačnim primjerima, a konačno rješenje najčešće ovisi o odnosima snaga ili o blizini održavanja izbora.


Jedan od indikatora stanja, kad je riječ o institucionalnim kapacitetima, mogao bi biti podatak da ovo područje tržišta rada nadzire oko 100 inspektora. Prema Zakonu koji smo sami donijeli, trebalo bi ih 170. Oni su ti koji bi trebali provoditi nadzor, djelovati na mjestu događaja ili podnošenjem prekršajnih prijava pridonijeti funkcioniranju pravne države. Uz maksimum napora, ovih stotinu inspektora ne može uspostaviti funkcioniranje sustava, ako znademo da zbog zastare od ukupnog broja prijavljenih poslodavaca njih 36 posto ostaje nekažnjeno, a velika većina bude kažnjena ukorom ili simboličnim novčanim kaznama. Uz takav ishod, svaki daljnji rad na nadzoru čini se bespredmetnim, a sadašnji broj inspektora prevelik trošak. O broju i trajanju sudskih postupaka u ostvarivanju radničkih prava, da i ne govorimo.


S druge strane, sindikalni zahtjevi za uspostavu specijaliziranih radno-pravnih sudova ocjenjuju se kao nostalgija za bivšim sudovima udruženog rada ili se ideja odbija uz obrazloženje da je preskupa, iako se nitko nije upustio u »avanturu« izračuna mogućih troškova a kamoli pozitivnih efekata takva rješenja.


Kada je cilj uspostava trajnijih odnosa između dvije strane, spor će se najbolje riješiti ako se izbjegnu jednostrana i/ili rješenja koja su sobom povlače i osjećaje inferiornosti druge strane. Mnogi komercijalni, ali i radni sporovi, posebno oni kolektivni, spadaju u tu kategoriju. Upravo zbog toga većina pravnih sustava za sporove radnika i poslodavaca uspostavlja zasebne, specijalizirane sudove i posebne procedure. Kod nas »nedostatak specijalizacije (vezan uz nedostatak kriterija za vrednovanje sudačkog rada) uzrokuje i smanjenje kvalitete sudskih odluka«. Ovaj citat nije s nekog sindikalnog skupa, nego iz priopćenja Komisije Europske unije Mišljenje o zahtjevu RH za članstvo u EU od 20. travnja 2004. godine.


Što radnicima koji ne dobivaju plaće, koji rade prekovremeno, ali im taj rad nije plaćen, koji rade dulje od zakonom dopuštenog vremena ili kojima se uskraćuje pravo na godišnji odmor znači da je riječ o pravima koja su im zajamčena ne samo zakonom nego su čak i upisana u našem Ustavu, za nepoštivanje kojih su propisane uz prekršajne i kaznene sankcije, ako im trebaju godine da bi ta prava i ostvarili?


Podatak da je, po odnosima između poslodavaca i radnika, Hrvatska na 96. mjestu od 104 zemlje, trebao bi biti alarmantan za sve socijalne partnere.


Činjenica je da u Hrvatskoj ni radnik niti njegov rad ne samo da nisu dovoljno cijenjeni nego su potplaćeni. Iako sam nedavno u nekim od dnevnih tiskovina pročitao »objektivne« rezultate (naručenog) istraživanja o odnosu radnika prema radu, po kojima su hrvatski radnici okvalificirani kao neradnici i obijesni potkradatelji poslodavaca. Naravno da sam na takve objede oštro reagirao, podsjećajući da je situacija upravo obrnuta - da su upravo radnici ti koji iskazuju lojalnost poslodavcima radeći često i bez plaće, da svojim radom stvaraju (primjetnu) dobit poslodavcu a sami od toga, uglavnom, nemaju koristi. Tvrdim da su radnici u Hrvatskoj i dalje žile kucavice na koje se »vješaju« mnoge pijavice. Stoga bi se prije daljnjeg usklađivanja trebalo pozabaviti izradom kvalitetne analize primjene Zakona o radu - od normotehničkih nejasnoća, zbog kojih se norma različito interpretira, do suštinskih odnosa na radnom mjestu.


Znali smo promovirati novi porezni sustav i PDV, piramidu zdrave prehrane, provodimo akcije rušenja bespravno sagrađenih objekata, zatvaramo nelegalne klaonice. Vrijeme je za stvaranje preduvjeta i promoviranje kvalitetnog radnog mjesta, cjeloživotnog učenja i profesionalnog razvoja, ravnopravnosti u svijetu rada, fleksibilnosti i sigurnosti, uključivanja i pristupu tržištu rada, usuglašavanju radnih i obiteljskih obveza, socijalnog dijaloga i uključivanju zaposlenih u odlučivanje i upravljanje.


Treba razvijati svijest da ni konkurentnost nacionalnoga gospodarstva nije moguća u uvjetima pravne nesigurnosti i neefikasne zaštite prava radnika i poduzetnika, te shvatiti nužnost promjena u ostvarivanju radničkih prava - ne zato što se to EU postavlja kao svoj zahtjev, nego da nas stanje koje imamo uputi na nužnost promjena. To će biti naš primaran uvjet za ulazak u bilo kakve daljnje izmjene Zakona o radu.

       
       


 

..
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan