Pri kraju je prva godina mandata ministra prosvjete i športa dr. Vladimira Strugara. Ministarstvo je do sada izradilo Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, uputilo u saborsku proceduru Zakon o udžbenicima, a Vladi dostavilo na čitanje izmjene i dopune Zakona o osnovnom školstvu. Izmjene i dopune Zakona o srednjem školstvu još se pripremaju, a pri kraju je i dorada Osnove za ustroj školstva, koja je tijekom višemjesečne burne javne rasprave dobila podijeljene ocjene.
Dodatne teškoće čine interpretacije da je koncepciji reforme školstva, predloženoj u Osnovi, paralelna i konkurentna koncepcija podskupine za obrazovanje, koju vodi dr. Nikola Pastuović pri Granićevoj Komisiji za izradu strategije - Hrvatska za 21. stoljeće.

l Prema tumačenju dr. Gorana Granića, Vaša i Pastuovićeva koncepcija ipak su konkurentne. Kako to komentirate?
- Sukladno programu Vlade za ovo mandatno razdoblje, mi smo morali napraviti stručnu podlogu za promjene u školstvu i to je Osnova za ustroj školstva. Istodobno, skupina eksperata pri Vladi ima zadaću izraditi dokument »Hrvatska za 21. stoljeće«, koji će obuhvatiti, između ostalih djelatnosti - kao što je npr. gospodarstvo - i obrazovanje. Kako mi shvaćamo taj dokument, on je prije svega vizija koja kazuje u kojem smjeru bi Hrvatska trebala ići u 21. stoljeću, kako u gospodarskom, tako i u odgojno-obrazovnom sustavu, dok bi ostali dokumenti trebali biti operativni.
Ovih dana naša podskupina za projektiranje obveznog obrazovanja, dala je putem Školskih novina u javnost svoj prvi dokument, o tome kako zamišljamo osnovno, odnosno obvezno obrazovanje. U Osnovi za ustroj školstva rekli smo: u prvoj fazi idemo na devetgodišnje obvezno obrazovanje, a u drugoj fazi, oko 2010. godine, to može biti i desetgodišnja škola. No u ovom dokumentu već pokazujemo kako bi izgledala ta škola. Tu se već govori i o nastavnim metodama i nastavnom planu, te operativno osmišljava vizija koja je dana u »Osnovama«.
 

• Što će Ministarstvo poduzeti, ako se ispostavi drukčije budući da nekoliko članova Prosvjetnog vijeća sudjeluje u Pastuovićevoj skupini?
- Već sama činjenica da smo mi iz Ministarstva, a posebno ja, predlagali članove za skupinu koju vodi dr. Nikola Pastuović pri Vladinoj Komisiji, dovoljno govori da prva namjera nije bila konkurentska. Doista bi bilo nelogično da predsjednik Prosvjetnog vijeća dr. Hrvoje Vrgoč djeluje u drugoj skupini koja radi konkurentski dokument. Smisao toga bio je da ujedinimo svoju pamet, a da svatko radi posao koji mora. Prema tome, mi razgraničavamo ta dva dokumenta. O tome ćemo uskoro razgovarati, kao što sam i rekao, s dr. Granićem. Vidjet ćemo konačnu odluku, ali moj je apel da se okupimo, a ne rasipamo.

• Kada će dorađena »Osnova za ustroj školstva« biti upućena Vladi na čitanje?
- Zadovoljan sam što smo Osnovu uputili na široku javnu raspravu, jer smo dobili gotovo 400 pisanih primjedbi, više od 1500 stranica. Uzimajući u obzir te primjedbe, vjerujemo da ćemo tekst, bez kojeg ne možemo ići dalje, predati Vladi do početka veljače 2001. godine.

• Kada to kanite učiniti s izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu?
- Izmjene i dopune Zakona o osnovnom školstvu biti će razmatrane na prvoj sjednici Vlade iduće godine. Duboko vjerujem da će se isto uskoro dogoditi s izmjenama i dopunama Zakona o srednjem školstvu. Naši su planovi bili da i ranije izmijenimo te zakone, međutim, danas pouzdano znam: da smo ih tada napravili, sada bi već bili zastarjeli. Zašto? Zato što mi sada odrađujemo dva strateška cilja, a to je decentralizacija upravljanja i financiranja. Prije tri ili četiri mjeseca nije se govorilo o decentralizaciji financiranja. Međutim u izradi proračuna za 2001. godinu, Vlada je čvrsto stala na stajalište da od 1. srpnja 2001. treba decentralizirati financiranje u osnovnom i srednjem školstvu i primjeriti tome svoje zakone. I to smo upravo sada učinili. Zakon o osnovnoj školi bit će na sjednici Vlade 4. siječnja, a vjerujem da će u siječnju biti gotove i izmjene i dopune Zakona o srednjem školstvu, kojima utvrđujemo i zakonski uređujemo decentralizaciju financiranja. I naravno, decentralizaciju upravljanja.

• Na što se u prvom redu odnosi decentralizacija upravljanja?
- Ona se prije svega odnosi na nov način izbora školskih odbora i imenovanje ravnatelja. Prema tome, ravnatelja više ne bi imenovao ministar prosvjete, nego bi ga imenovao školski odbor. Ministar bi intervenirao tek kad bi došlo do većega kršenja zakona o osnovnom ili srednjem školstvu, ako se ravnatelj ne bi izabrao u zakonski predviđenom roku ili u nekom drugom slučaju. Važno je reći da bi u školskom odboru, koji bi imao sedam članova u osnovnom školstvu, bila dva člana jedinice lokalne samouprave, koje bi biralo predstavničko tijelo i koji bi mogli jasno utjecati na politiku razvoja osnovne škole. Jer, na kraju krajeva, sada će i dobar dio sredstava biti decentraliziran, prema tome dobro je da i u našem školstvu imaju veći utjecaj lokalna sredina i roditelji. U srednjem školstvu trebalo bi, pak, omogućiti veću participaciju i samih učenika, barem u dijelu pitanja.

• Najavili ste i javnu raspravu o prijedlogu razvoja Zavoda za unapređivanje školstva. Što je neophodno za oporavak Zavoda, čiji je rad u prosvjetnim krugovima dosta kritiziran?
- Želimo odvojiti inspekcijsku od savjetodavne službe. Želimo da Zavod sa svojim savjetnicima prati, analizira i unapređuje rad učitelja i škola. Želimo da Zavod više istražuje, da bude sposoban prihvatiti i primjenjivati međunarodne programe u odgoju i obrazovanju. To bi sve bio pomak u odnosu na stanje koje sada imamo. A druga funkcija je funkcija inspekcije koja će brinuti o tome, primjenjuju li se u školama valjano pojedini zakoni, pravilnici itd. U sadašnjem odnosu te su dvije funkcije u pojedinim savjetnicima ili školskim nadzornicima bile spojene i mislim da je to išlo na štetu i prosvjetne inspekcije i kvalitetnog praćenja i unapređivanja odgoja i obrazovnog procesa.

• Ministarstvo prosvjete i športa ove je godine dobilo šest posto manje sredstava iz državnog proračuna, no prošle godine. Kako stoje stvari s prenamjenom umanjenih sredstava?
- Doista, taj podatak da je naš proračun, odnosno indeks za 2001. godinu 94,03, može biti zbunjujući. Zašto? Upravo stoga što su sredstva koja imamo za materijalne i neke druge troškove, u proračunu planirana do 1. srpnja. Troškovi od 1. srpnja, za drugu polovicu iduće godine, tu se ne vide. Oni se moraju putem decentralizacije osigurati kroz druge poreze. Na kraju 2001. godine, kada provedemo decentralizaciju i osiguravamo sredstva za materijalne troškove, taj postotak više neće biti indeksa 94,03 već znatno iznad 100. Zadovoljni smo što smo u pojedinim stavkama znatno bolji nego 2000.godine. Spomenut ću, primjerice, sredstva za informatizaciju za koju ćemo imati na raspolaganju 20 milijuna kuna u odnosu na današnjih 4,5 milijuna kuna. Moći ćemo više ulagati u kapitalnu izgradnju. Imat ćemo više sredstava za investicijsko održavanje, za nabavu didaktičke opreme, dakle nastavnih sredstava i pomagala. To su stavke i sredstva kojima ćemo znatno popraviti materijalnu osnovu rada u školama, što je uvjet za bolju organizaciju odgojno-obrazovnog procesa.

Gordan Pandža