ZAGREB, 16. siječnja - Dr. Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova RH, danas čelnik Demokratskog centra, jedan od glavnih aktera stvaranja sporazuma u Daytonu, ocjenjuje da je do stanovitih promjena sporazuma već došlo:

- Odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih triju naroda na cijelom području BiH već je stanovita promjena Daytona, a isto tako i zahtjevi za stvaranje jake, federalne vlade. To su, bez sumnje, prvi konkretni potezi u reviziji Daytona, a tek treba pričekati reakcije iz Republike Srpske, hoće li i tamo pristati na njih.

• Koji je uopće postupak potreban da se izmijeni sporazum iz Daytona?
- Za sve promjene zadužena je Mirovna konferencija i samo ona može donijeti odluke o reviziji Daytona. I SAD bi, kao vodeća svjetska sila, mogao pokrenuti postupak revidiranja sporazuma kroz Vijeće sigurnosti UN-a i Mirovnu konferenciju. Međutim, prije bilo kakvih većih promjena trebalo bi doći do sporazuma svih triju konstitutivnih naroda u BiH i kada bi se postigao konsenzus, tek bi onda slijedila procedura promjene sporazuma.

• Znači li to da su inicijative o jačoj vladi BiH zapravo promjene koje se nude na mala vrata?
- Može se i tako reći. U svakom slučaju, da bi se išlo na radikalnije promjene Daytona, treba postići dogovor svih triju naroda u BiH i tek onda bi vjerojatno međunarodna zajednica kroz poznate mehanizme pristupila reviziji. Bez obzira na to, zanimljivo je razmišljanje da se središnja vlada ojača i da BiH funkcionira kao zajednička država.
 

• U kojem smjeru treba ići revizija Daytona?
- Za mene je budućnost kantonalna podjela cijele BiH, ali to bi u ovom trenutku izazvalo otpor u Republici Srpskoj. Kada bi Bošnjaci i Hrvati čvrsto inzistirali na tome, mogli bi dobiti podršku SAD-a. Potrebni su određeni kompromisi i, prije svega, rješenja za kantonalnu podjelu RS.

• Jesu li nakon sporazuma u Daytonu Hrvati gubitnici?
- Apsolutno nisu. Dayton je Hrvatima garantirao konstitutivnost i suverenost, zaustavljen je rat, a ne treba zaboraviti da su 1993. godine Hrvati držali samo 9 do 9,5 posto teritorija u BiH. Sve to govori da je Dayton bio neophodan. Kost u grlu meni ostaje zbog Posavine i odluke međunarodne zajednice da se ona prepusti Republici Srpskoj. Za mene je ta odluka bila bolna i ostao mi je gorak okus. Ali u tom trenutku to je bilo jedino moguće.

• Hoće li nova američka administracija i George Bush imati, u odnosu na Clintona, drukčiji odnos prema BiH?
- Vjerojatno je moguće očekivati da će BiH biti za Busha manji prioritet nego za Clintona. To, naravno, ne znači da SAD neće imati interes za BiH i ne očekujem značajnije promjene u politici nove administracije.

• Od Hrvata iz BiH se u posljednje vrijeme često čuje da ih Hrvatska zanemaruje.
- Najvažnije je da hrvatska službena politika predlaže rješenja za Hrvate u BiH unutar sistema i isključivo kroz međunarodne mehanizme i sporazume. To onda nije miješanje i svaka će sugestija i prijedlog dobro doći.

• Kako ocjenjujete trenutačne odnose Hrvata i Bošnjaka?
- To je složeno pitanje. S jedne strane, na prošlim izborima HDZ i SDA bili su gotovo koalicijski partneri, dok su ostale hrvatske stranke bile bliže SDP-u. U svakom slučaju politička se scena u BiH raslojava. Osobno mislim da bi Hrvatska trebala imati aktivniji odnos prema Hrvatima u BiH, ali ponovo napominjem, isključivo kroz međunarodne mehanizme.

Jurica Körbler