Dr. VILIM HERMAN, POTPREDSJEDNIK HSLS-a I SABORSKI ZASTUPNIK KOJI JE POBIJEDIO LISTU ŠEKSA, GLAVAŠA I ĐURE DEČAKA

 

 U Osječko-baranjskoj županiji treba napraviti rezime jedne politike koja je do svega ovog dovela. Župan Glavaš malo je u ostavci, malo u Saboru, čas jezdi prema zastupničkom imunitetu, čas ostaje na čelu županije. Ima li tu nekih tragova iz dubljih slojeva podsvijesti, ne bih mogao reći, ali neki njegovi potezi u najmanju su ruku čudni. On je 1993. svoje saborsko mjesto prepustio Ivi Markotiću i tada ga nije zanimala volja birača; 1995. mjesto je prepustio Kići Slabincu, i opet ga nije zanimala volja birača; 1997. svoje je mjesto, tada u Županijskom domu, prepustio Mati Šimiću. Sada, poštujući volju birača, ide u Sabor. No, nekoliko dana kasnije izjavljuje kako ostaje župan i zamrzava zastupnički mandat. Tko bi sve to mogao pratiti i može li ga se nakon svega uopće smatrati ozbiljnim? Vara se ako misli da će mjesto župana i dalje biti mjesto ekshibicija i poligon na kojem se trenira eksperimentalnost i eksteritorijalnost ovoga prostora. Nova Vlada i drukčija struktura Sabora od župana će tražiti ponašanje kakvo je trebalo biti oduvijek - pristojnog, marljivog i nadasve lojalnog državnog činovnika. Glavaš to, i da hoće, ne može biti

 

 

 

tekst

- Četvrta izborna jedinica bila je procijenjena kao najteža i najkompliciranija, uostalom i zbog spomenutih imena. Svako od njih metafora je za političke, gospodarske i socijalne prilike, što je pak izravno vezano uz sudbine brojnih ljudi i njihovih obitelji. Suočiti se sa svim tim značilo je suočiti se s onim što je puna istina o HDZ-u i ostvarenju HDZ-ovih projekata, bili oni politički ili gospodarski. Oni su stoga bili i metafora svih posljedica HDZ-ove politike, a građani su se odlučili za promjenu te politike. Zajedno s kolegama s liste poslao sam poruku biračima da želimo maknuti te metafore i u političkom i u gospodarskom smislu. O trijumfalizmu nema govora, jer želim biti politička i moralna alternativa spomenutom trilingu.

- Ankete su pokazivale da će u četvrtoj, petoj i devetoj izbornoj jedinici biti najteže pobijediti. Ondje je politički proces išao nešto sporije, ali smo ga našom kampanjom uspjeli ubrzati. Radilo se o utvrdi na vrlo slabim temeljima, korodiranim pretvorbama prepunima pljačke i lopovluka, što je, uz Splitsko-dalmatinsku županiju, prouzročilo najvišu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj. Ljudi nisu mogli ne reagirati na to. Naši poraženi politički suparnici stalno su gledali preko ramena i pozivali se na mitove - "mi smo stvorili državu i zato naš mandat treba biti oduvijek i zauvijek".

 

 

- Na Županijskoj skupštini treba napraviti rezime jedne politike koja je do svega ovog dovela. Župan u ostavci svojim novim trkom jezdi prema zastupničkom imunitetu. Ima li tu nekih tragova iz dubljih slojeva podsvijesti, ne bih mogao reći, ali činjenica da se sada brzometno nastoji prometnuti u zastupnika, i to po volji birača, kako kaže, u najmanju ruku čudi. Branimir Glavaš je 1993. svoje saborsko mjesto prepustio Ivi Markotiću i tada ga nije zanimala volja birača; 1995. mjesto je prepustio Kići Slabincu (Slabinac Krunoslav Kićo), i opet ga nije zanimala volja birača; 1997. je svoje mjesto, tada u Županijskom domu, prepustio Mati Šimiću. No nekoliko dana kasnije izjavljuje kako ostaje župan i zamrzava zastupnički mandat. Može li ga se nakon svega uopće smatrati ozbiljnim? On se vara ako misli da će mjesto župana i dalje biti mjesto ekshibicija i poligon na kojem on trenira eksperimentalnost i eksteritorijalnost ovoga prostora. Nova Vlada i drukčija struktura Sabora od župana će tražiti ponašanje kakvo je trebalo biti oduvijek - pristojnog, marljivog i nadasve lojalnog državnog činovnika. Glavaš to, i da hoće, ne može biti.

- Struktura Županijske skupštine dominantno je HDZ-ovska, ali državnopravni ustroj pretpostavlja funkcioniranje vlasti i uprave. Moglo bi se, primjerice, postaviti pitanje kako to da je uz prijašnju strukturu parlamenta funkcionirala Primorsko-goranska županija, je li ona trebala raditi nekakvu pobunu. Državnopravni ustroj mora funkcionirati i oko toga nema dvojbe. Od Glavaša se očekuje da bude marljiv i pristojan državni činovnik, što u sebi ne nosi ništa drugo osim samih tih riječi, dakle, odgovornost u obnašanju dužnosti. Tri dana nakon što mu je rečeno da je državni činovnik i da treba marljivo i lojalno raditi svoj posao, on maše ostavkom. Nije teško procijeniti što je njegov cilj: kaos, nesigurnost i opstrukcija.

- O tome postoje tek naznake: vanjski dug od devet i pol milijardi dolara, unutarnji blizu 60 milijardi kuna, broj nezaposlenih 350.000, a broj onih koji povremeno primaju ili uopće ne primaju plaću oko 170.000. To su općepoznati podaci. Oni su istodobno i upitni, jer dolaze iz punktova prijašnje vlasti pa se može pretpostaviti da nisu posve vjerodostojni. Još uvijek nemamo stanje državne blagajne, ni uvid u financijsko stanje državnih fondova. Gotovo sam siguran da ćemo se suočiti s mnogo težom situacijom nego što navedeni podaci govore.

- Gotovo sigurno. I u intervalu nakon izbora do primopredaje vlasti Borislav Škegro i Zlatko Mateša su se opet bavili izdavanjem mjenica, jamstava. Borislav Škegro je prodavao državne obveznice u Japanu, povećao dug i ne znam zapravo u kojim su se sve smjerovima odvijali financijski i drugi manevri. Zato je moguće procijeniti da je prava situacija sigurno teža nego što se očekuje.

 

 

- Naravno. Želimo stvoriti okvir za funkcioniranje pravne države i vladavinu zakona, za razliku od vladavine ljudi nad ljudima. Ako se po ičemu valja razlikovati od onoga što je vladalo 10 godina, to je prestanak vladavine ljudi nad ljudima, gdje je kao moćno sredstvo vladavine služio kriterij moralno-političke podobnosti. Moramo donijeti zakon o reviziji pretvorbe s jasno definiranim elementima. Navest ću samo nekoliko razloga za reviziju: ako su rješenjem Fonda za privatizaciju neuplaćena sredstva; ako je bilo masovnog otpuštanja radnika; ako sredstva nisu redovito uplaćivana u Mirovinski i Zdravstveni fond. I dakako, sve ono što pripada području inkriminacije, a to znači činiti kaznena djela.

- To je točno. No, zaklanjanje iza imuniteta može biti samo privremeno. Imunitet se ne može realizirati ako je riječ o kaznenom djelu koje predviđa pet godina zatvora i više. Imunitet je tradicionalni institut u pravnim državama i demokracijama koji štiti za izrečeno, to je njegov smisao. Ali kad je riječ o kaznenom djelu bespravnog stjecanja imovinske koristi, imunitet tu ne pomaže, to je nešto posve drugo. Imunitet treba štiti za izrečeno, ali ne i za teška krivična djela.

- Revizija pretvorbe neće moći čarobnim štapićem bilo što vratiti na nultu poziciju. Nekih tvrtki naprosto više nema. Revizija pretvorbe ima dva cilja: jedan je gospodarski, a drugi moralni. Revizijom se može doći do značajnih financijskih sredstava. Postoji plan da se ta sredstva stave u poseban fond koji ćemo nazvati fondom za gospodarski razvitak i zapošljavanje. Dio na taj način prikupljenih sredstava mora se naći u Mirovinskom fondu, a dio se mora dodijeliti punoljetnim građanima, makar sa zakašnjenjem, onako kako su to učinile Mađarska i Češka kada su ušle u privatizaciju. Druga stvar je moralno pitanje. U moralnom je smislu ranjeno samo nacionalno biće, jer se do jučer činilo da je sve dopušteno i da se ljudima kojima je sve dopušteno, ne može ništa dogoditi. Valja podvući crtu i pokazati da postoji zakon. Revizije pretvorbe ne smije dugo trajati, željeli bismo je završiti za šest mjeseci, da nas ne odvuče od drugih, jednako važnih poslova - oporavka gospodarstva, a potom i novoga razvojnog gospodarskog ciklusa.

 

 

- U cijeloj smo kampanji izjavljivali da nas čekaju golemi poslovi, da se radi o velikim problemima i zato i nije bilo obećanja koja se ne bi mogla izvršiti. Bit ćemo u neprestanom dijalogu s građanima i socijalnim partnerima, sindikatima i udrugama poslodavaca, ali i brojnim drugim udrugama koje će sada zasvjetlucati na hrvatskom nebu kao potpuno nove zvjezdice, pune poleta i želje da pokažu da se ovdje počinje stvarati civilno društvo. U tom svestranom dijalogu moguće je doći do atmosfere u kojoj će uz znoj, ali bez krvi i suza, započeti veliki poslovi koji se zovu oporavak gospodarstva, zapošljavanje i, najvažnije, stvaranje atmosfere koja otvara buduće vrijeme.

- Revanšizam je pojam pristigao iz HDZ-ova laboratorija i predstavlja univerzalno sredstvo kojim će se tući koalicija da ne bi povukla ni jedan energičan potez. Je li uopće moguće zamisliti da će Obrad Kosovac i dalje voditi Televiziju? Nije riječi o revanšizmu, nego o konačnom suočavanju s činjenicom da su kriteriji politike odlučivali gotovo na svim razinama. Nitko ne mora biti zabrinut za svoj posao ako ga je radio profesionalno i savjesno. No moraju se i te kako zabrinuti oni koji su samo političkim kriterijem, a bez stručnosti, došli do posla koji obavljaju.

- Nadam se da to neće ugroziti stabilnost Vlade. Bilo bi veoma važno da Stipe Mesić povuče energičan potez i dade izjavu o tome što doista znače predsjedničke ovlasti, osobito u vrijeme dok se Ustav ne promijeni. Neću se nikada složiti s tezom da je veliki problem promijeniti Ustav ako za to postoje veliki motivi. Ima li većega motiva od toga da Hrvatska konačno postane stabilna parlamentarna demokracija? Bilo bi vrlo važno da se učini upravo takva izjava, kao što je to učinio Dražen Budiša, da se zna koje su predsjedničke ovlasti, a osobito je važno da predsjednik više nema ovlast oko imenovanja ministara i davanja mandata, odnosno razrješenja premijera, jer to izravno utječe na stabilnost Vlade i može onemogućiti realiziranje programa kojima su birači dali povjerenje. Vrlo je značajno da predsjednik nema položaj korektivnog faktora. Jer, što znači korektivni i kontrolni faktor ako se želi parlamentarna demokracija? Valjda će parlament biti taj koji će biti korektivni i kontrolni faktor upravo predsjednika. Potreban nam je predsjednik koji svoju funkciju neće vidjeti u korektivnosti i kontroli, nego u kooperativnosti kao što to poznaju zapadne parlamentarne demokracije. Žao mi je što se počelo prijetiti “četvrtoj vlasti”, medijima, i što im se šalju poruke koje ne znače ništa dobro, osim što podsjećaju na vremena kada su novinari bili kontrolirani.

 

Autor: Drago Hedl