ZAGREB, 6. veljače - U povodu pobjede na predsjedničkim izborima 7. veljače 2000. godine predsjednik Mesić je u kolektivnom intervjuu novinarima odgovarao na brojna aktualna pitanja domaće i vanjske politike. Govorio je o prijedlogu ukidanja Županijskog doma Sabora za što se i sam zalaže, problemima oko imenovanja državnog odvjetnika, navodnom smanjenju svojih ovlasti u području obrane i tajnih službi.
• Najavljuje se ukidanje Županijskog doma, što znači da bi ponovno trebalo mijenjati Ustav. Može li se Ustav mijenjati kvartalno?
- Promjene Ustava, kao temeljnog zakona jedne države, trebaju biti za dugi niz godina i pretpostavljao sam da će tako i biti s posljednjim promjenama Ustava. Komisija za ustavne promjene koju sam osnovao predlagala je ukidanje Županijskog doma, jer se on nije potvrdio u smislu filtera kod donošenja zakona. Smatrali smo da je Županijski dom preskup, no većina je htjela drukčije. Sada, kad se vidi da Županijski dom košta 50 milijuna kuna godišnje, postavlja se pitanje njegova ukidanja, no o tome neka raspravljaju zastupnici u parlamentu.
• Jedna od teorija oko ukidanja Županijskog doma jest da se neki političari boje jačanja uloge predsjednika kroz Županijski dom. Kako Vi na to gledate, hoće li doći do repozicioniranja političke scene u Hrvatskoj?
- Čuo sam nagađanja da se neki boje novog odnosa snaga u Županijskom domu, čak se nagađa i kako će pritom proći HNS iz koje ja dolazim. Mislim da je to nategnuto jer je riječ o čisto praktičnoj stvari. Županijski dom ne bi se mogao sazivati dva mjeseca prije raspisivanja izbora za njega. Dok prođu svi rokovi, sve mogućnosti žalbe, moglo bi proći i šest mjeseci. To znači da se pola godine ne bi mogao sastati ni Zastupnički dom koji bez mišljenja Županijskog ne može donositi odluke. Hrvatska ne bi imala parlament u funkciji skoro pola godine i to bi bila velika teškoća. Zato bi najbolje bilo da je prihvaćen prijedlog o ukidanju Županijskog doma. I zato sam stalno naglašavao da ne treba ići isforsirano u ustavne promjene, da one trebaju vrijediti za dugi niz godina. No kad to već nije učinjeno, slažem se i s onima koji kažu da opet idemo u promjene, ali da to sada bude perfektno izvedeno, da ne moramo za tri mjeseca ići u nove promjene, jer bi u tom slučaju bili malo preneozbiljna država.
|
Slažem se s onima koji zbog Županijskog doma predlažu nove ustavne promjene, ali tako da za tri mjeseca ne moramo ići u nove, jer bi u tom slučaju bili malo preneozbiljna država
Neispunjene će biti želje onih u Vladi koji na smanjenju ustavnih ovlasti predsjednika grade politiku
Ako bi MORH bio u zapovjednoj vertikali, a ministarstvo se sastoji od ljudi koji su došli iz politike (i ministar i zamjenik i pomoćnici) ponovno bismo imali stranačku vojsku
|
• Kako ocjenjujete proteklu godinu dana svog mandata? Koja ste izborna obećanja ispunili, a koja niste?
- Ima mnogo otvorenih pitanja i problema koji nisu riješeni, no moramo biti objektivni i priznati da Hrvatska proteklih 10 godina nije funkcionirala kao pravna država, hrvatsko zaduženje je bilo veće nego što je opozicija prije izbora i pretpostavljala. Hrvatsko gospodarstvo je bilo uništeno i više nego što smo mogli zamisliti, pa nije bilo moguće riješiti socijalne probleme, probleme u zdravstvu i školstvu. Ono čime možemo biti zadovoljni je novi image Hrvatske u svijetu, što će se dugoročno Hrvatskoj isplatiti, bit ćemo interesantni stranom kapitalu. Nismo, međutim, dosad imali strategiju razvitka Hrvatske. Smatram da bi trebalo prikupiti najkvalitetnije ljude iz raznih segmenata i da oni dođu do scenarija razvitka Hrvatske, gledajući 10-15 godina unaprijed, prateći kojim putem će ići svijet i Europa. No u tom scenariju moramo predvidjeti sve: demografski razvoj, razvoj privrede, dolazak stranog kapitala, klimatske uvjete. S takvim scenarijem moramo izraditi strategiju razvoja, a ne da svako ministarstvo radi posebno.
• Na temelju čega predviđate zaustavljanje negativnog trenda u gospodarstvu ovog proljeća?
- Prijelomni trenutak je nastupio ili je neposredno pred nama. Naime, bivša vlast je sredstva dobivena od prodaje poduzeća trasirala u potrošnju i tako dobivala socijalni mir. Bilo je time moguće i mnoge ljude poslati u mirovinu, tako da je u jednoj godini u mirovinu otišlo 60 tisuća ljudi, a oni su zapravo bili nezaposleni što se iz statistika nije vidjelo. Nova vlast je pošla drugim pravcem, lani je u mirovinu otišlo 10 tisuća ljudi, znači umirovljenjima se nije rješavao problem nezaposlenih. Povećan je broj zaposlenih, iako je to za nas i dalje nepovoljno, lagano se smanjuje broj nezaposlenih, ali taj tempo još nije brz da bi bio uočljiv. Ukoliko ostanemo zemlja zone sigurnosti, bit će više otvorenih radnih mjesta i angažiranog kapitala u našim poduzećima.
• Jesu li do Vas došle najave da Vas Vlada kani razvlastiti u područjima obrane i tajnih službi?
- Takvih želja sigurno ima, no iz Vlade takve poruke nisam dobio. Znam da se radi na zakonima o nacionalnoj sigurnosti i obrani, ali o tome će se provesti rasprava. Ustavne norme su poznate, one se mijenjati ne mogu, a sigurno je da ima raznih želja za smanjenjem mojih ustavnih ovlasti. Ni moje se sve želje ne ispunjavaju, a neispunjene će biti i želje onih koji na smanjenju ustavnih ovlasti predsjednika grade politiku. Mislim na one u Vladi koji priželjkuju smanjenje predsjedničkih ovlasti.
• Mislite li na ministra obrane Jozu Radoša?
- To ste vi spomenuli a ne ja.
• Zakon o tajnim službama ipak ide na smanjenje Vašeg utjecaja i ovlasti? Kako ćete se tome suprotstaviti?
- Premijer je odgovorio da takvog zakonskog teksta nema. Jednostavno, moramo doći do rješenja koja će biti na tragu ustavnih ovlasti predsjednika, a ako bi bilo suprotno, morao bih intervenirati kod Ustavnog suda da dade svoje mišljenje.
• Postoje li sukobi između ministra Joze Radoša i Ureda Predsjednika?
- Takvih sukoba nema, riječ je samo o raspravi koja polazi s različitih pozicija. Kad je vojska u pitanju, u zapovjednoj vertikali ne mogu sudjelovati stranke. Ako bi MORH bio u zapovjednoj vertikali, a Ministarstvo se sastoji od ljudi koji su došli direktno iz politike - i ministar i zamjenik i pomoćnici - ponovno bi imali stranačku vojsku. Ono što MORH treba činiti za potrebe obrane, nema veze sa zapovjednom vertikalom. Taj dio moramo raščistiti pa da se zna što ja zapovjedna vertikala, a što rad organa uprave.
• Kako ocjenjujete desnicu danas u Hrvatskoj?
- Desnica je u Hrvatskoj slojevita, sastoji se od glumaca desničara, NDH- nostalgičara i od nezadovoljnika koji se žele vratiti na vlast. Mislim da desnica nije opasnost za Hrvatsku, mediji to previše eksploatiraju pa ispada da su oni smetnja ostvarivanju zacrtanog hrvatskog pravca u unutrašnjoj i vanjskoj politici. No to nije tako. Vidjet ćete i na narednim izborima će ekstremna desnica biti do kraja marginalizirana. Hrvatska samostalnost bila je moguća samo uz jedan uvjet a to je da su Hrvati u vrijeme Drugog svjetskog rata bili na strani antifašizma. Narod je kolektivni intelektualac, on to razumije bolje nego oni koji sebi umišljaju da su političari.
• Zbog tih Vas stavova napadaju i neke novine u vlasništvu države?
- Neke stvari ne mogu dešifrirati: kako u vlasništvu države može biti jedna, sasvim sigurno, fašistoidna novina. Uporno napadaju sve koji polaze s antifašističkih pozicija. Ja ih neću imenovati, ali oni će se prepoznati i njihovi kolumnisti će se javiti. Sad su dobili zadatak da me napadaju sa svim mogućim sredstavima, da sve što mogu naći o meni i mojoj obitelji što prije lansiraju tako da sada očekujem novi val napada. Ali, opet će završiti u magli.
• Pojavile su se spekulacije kako se Vaš Ured upliće u Upravu Podravke, a dio javnosti spekulira i kako Vam članovi Vaše obitelji sugeriraju kadrovska rješenja.
- Moja veza s Podravkom je u tome što sam prihvatio otvoriti tvornicu u Kostrzynu, na granici Poljske i Njemačke. Htio sam svojim prisustvom pokazati da i mi možemo imati primjere većeg zapošljavanja kroz otvaranje tvornica u slobodnim carinskim zonama. Kada bi se dokazalo da je netko iz mog Ureda upleten u kadroviranje više ne bih radio u Uredu. A što se tiče moje obitelji, niti moja žena, niti moje kćeri, niti bilo tko od moje obitelji, nikad se u politiku nisu miješali.
• Znaju li se konačno troškovi Vaše predsjedničke kampanje?
- Ukupno je stajala tri milijuna i 200 tisuća kuna. Od toga je s preko 500 tisuća kuna plaćen PDV, a s ostatkom je financirana kampanja u kojoj nije bilo nikakvih međunarodnih kanala i međunarodnih izvora financiranja, a najveći je financijer bio Klarić. Nitko tko je financirao moju kampanju nije tražio privilegije, a uostalom ja za to nemam instrumentarija.
|
Nisam lovac na Pašalića
• Koji je Vaš najbolji potez u proteklih godinu dana? Najavljivali ste hapšenja nekih krupnih političkih kapitalaca. Je li Vaš najveći neuspjeh to što Ivić Pašalić nije završio u zatvoru?
- Umirovljenje generala pokazalo se ispravnim. Važan potez bio je svakako dogovor sa Jacquesom Chiracom o summitu EU u Zagrebu. Nisam zadovoljan što je previše afera u opticaju. Bivša vlast je mnoge slučajeve stavila pod tepih, pravna država nije funkcionirala i nezadovoljan sam što na čelu državnog odvjetništva nema čelnog čovjeka već osam mjeseci i ne zadovoljava me pritom isprika da se čeka novi zakon. Nisam lovac na Ivića Pašalića niti na bilo koga, samo polazim od notorne činjenice da su kupovana poduzeća, da su u tom sudjelovali čak i državni fondovi i banke, poduzeća su nestala, ljudi su na cesti, a nikome se ništa nije dogodilo. Ja sada pitam gdje je novac i tražim da se vrati u Hrvatsku. Mi još nemamo ni jednog zahtjeva za blokiranje računa - u Austriji, Švicarskoj.... - onih koji su u sve to involvirani, iako dobivamo poruke o tome a sve ovisi o našim institucijama. Mene ne zanima da li će Ivić Pašalić biti suđen ili netko drugi. Najmanje želim djeci da im otac sjedi u zatvori, jer znam kako je mojoj djeci bilo dok sam ja bio u zatvoru.
|
|
O Krstičeviću i Ortynskom
• Što mislite o reaktiviranju generala Krstičevića koji bi navodno trebao biti savjetnik u Vladi i o »slučaju Ortynski«?
- Krstičevićeva sudbina će ovisiti o njemu samome. Vidi se sada da je grupa generala imala političke ambicije, a na primjeru generala Domazeta da sve nije bilo tako bezazleno. Oni koji se žele baviti politikom imaju na to pravo i ja im u tome ne smijem smetati. Krstičević izjavljuje da se nema volje baviti politikom, ali uvijek izjavljuje da bi učinio isto što je i dosad činio. A moj odgovor je - i ja isto. Ne ulazim u to da li će kao civil negdje raditi.
Što se tiče Ortynskog, u to nisam uključen ni formalno ni stvarno. Tko od nas nije činio grijehe u mladosti? Nemam još ni jednog dokaza da je gospodin Ortynski učinio bilo što protuzakonito i polazim od toga da treba mjeriti samo njegov radni vijek, pa da vidimo je li se potvrdio ili nije, da li ga je obavio lege artis i da li obećava da će tako činiti ubuduće. To je najvažnije.
• Je li točno da Vam je Čičak najavio s kojim argumentima protiv Radovana Ortynskog će izaći u javnosti, kao i to da ste ga molili da to ne učini?
- Čičak me nazvao i rekao da će intervenirati u novinama jer je Ortynski bio prometni policajac i stavio se u službu saveznog SUP-a koja je razbijala studentske demonstracije. Pitao sam ga da li to on osobno zna, rekao je ne, ali ima onih koji to znaju. Rekao sam da ne izlazi s time jer će nas to vratiti previše unatrag i da se orijentira na ono ljudi danas rade, a ne što su radili u mladosti, pogotovo ako sam nema saznanja o tome. On to nije prihvatio i članak je izišao u novinama bez ozbiljnih materijalnih dokaza.
|
Miroslava Rožanković
|
