savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=5736&igor-dekanic
Osoba: Dekanić Igor
Datum: 22.02.2001
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

ZAGREB, 21. veljače - Prijeti li Hrvatskoj desni ekstremizam, pitali smo dr. Igora Dekanića, Predsjednikova savjetnika za unutarnju politiku.


- Hrvatskoj u osnovi ne prijeti desni ekstremizam, ali bi joj mogao zaprijetiti, ako HDZ odluči i dalje sponzorirati i organizirati javne prosvjede, umjesto parlamentarne forme djelovanja. Odluči li se oporba na javne prosvjede umjesto na redovne forme djelovanja, s vremenom bi desni ekstremizam mogao ojačati i postati stvarna prijetnja.


l Desni ekstremizam povezujete, dakle, s HDZ-om?
- Otprilike, da.


l Mislite li i da je desni ekstremizam dio političkog folklora?
- Mislim da je to dio političkog folklora, posebno zato što je upravo HDZ prošlih deset godina koristio desni ekstremizam za izricanje političkih gledišta koja on, kao tada vladajuća stranka, tada nije mogao javno iskazati. Desni ekstremizam koristio se, dakle, prošlih desetak godina kao svojevrsni rezervni kanal i zato on jest dio našeg političkog folklora. Za sada nam ne prijeti desni ekstremizam no ako društvo i država ne učine neke dugoročne korake, on bi mogao postati prijetnjom. Međutim, sva povijesna iskustva pokazuju da prve pojave desnog ekstremizma nisu bile opasne. Ali, ako ih se nije sprečavalo, s vremenom su postale vrlo opasne, kao što je to bio slučaj u Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj, Čileu i mnogim zemljama koje su na kraju stradale upravo od desnih ekstremista.


l Koliki je udio hrvatskog stanovništva sklonog desnom ekstremizmu?
- Po svim ispitivanjima javnog mišljenja u zadnjih nekoliko godina, samo 25 posto stanovništva sklono je pravoj građanskoj desnoj opciji. Prema svim anketama u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina, ekstremnoj desnoj opciji sklono je manje od pet posto stanovništva.
 

Hrvatskoj u osnovi ne prijeti desni ekstremizam, ali bi joj mogao zaprijetiti, ako HDZ odluči i dalje sponzorirati i organizirati javne prosvjede umjesto parlamentarne forme djelovanja

l Kako bi se država i društvo trebali postaviti prema tome?
- Država bi se tome trebala suprotstaviti striktnim poštivanjem zakonitosti i djelovanjem pravne države, a društvo njegovanjem demokratske kulture dijaloga. Društvo bi, dakle, trebalo njegovati oblike političkog djelovanja koji su demokratski, a to su dijalog, javni istupi u medijima i slično.


l Možete li to konkretizirati na nekom primjeru, npr. splitskom i zagrebačkom skupu, za koje neki tvrde da su pokazali i elemente fašizma?
- Splitski i zagrebački skup legitimni su dio prava naroda na protest. Oni su bili dobro organizirani, nije bilo nasilja i s te strane tim se skupovima nema što prigovoriti.


l Mogu li se ti skupovi uopće svrstati u desni ekstremizam?
- Ne, ti skupovi nisu desni ekstremizam. Ali, zaprečavanje cesta već spada u to, kao i dio uvreda izrečenih na skupovima, no to je nemoguće spriječiti. Država bi trebala sprečavati sve mogućnosti djelovanja kojima se izravno nanose štete, npr. zatvaranje prometnica. Društvo i mediji trebaju se tome suprotstaviti njegovanjem kulture dijaloga, jer je na dugi rok to jedino pravo rješenje.
Miroslava Rožanković