ZAGREB, 22. ožujka - Saborski zastupnik i potpredsjednik IDS-a Damir Kajin jedan je od onih koji svojim saborskim istupima u pravilu izazivaju niz replika i ispravaka krivih navoda - uglavnom iz oporbe, ali nerijetko i ljutnju u redovima vladajuće koalicije.
• Vaše nezadovoljstvo zadiranjem države u socijalna prava, nezadovoljstvo revizijom pretvorbe, ustavnim promjenama - svrstavaju Vas u red najizazovnijih zastupnika. Možete li preciznije definirati ključna mjesta svojega neslaganja s ponuđenim rješenjima?
- Smeta mi kontinuirana redukcija socijalnih prava, i to onih za koja nismo vjerovali da će u dogledno vrijeme moći biti smanjena. Po mom mišljenju najnepopularniji potez ove vlasti bit će, ako se usvoji, zakon kojim će se naknade za bolovanja s 80 posto smanjiti na 70 posto mjesečne plaće. Uz to, tu je i loša politika plaća te niz mjera koje će život učiniti težim no što je bio na početku godine. Prema izračunima sindikalnih središnjica, za egzistencijalne potrebe četveročlane obitelji potrebno je 5100 kuna mjesečno, a taj iznos uspijeva zaraditi manje od 10 posto naših domaćinstava. To su najozbiljnije kritike IDS-a. Osim toga, imamo ozbiljne rezerve prema procesima privatizacije. Zalažemo se da se u te procese uključe ljudi koji rade u sustavima koji će se privatizirati. Što se tiče revizije pretvorbe i privatizacije, bojim se da će ona na kraju završiti kako je to i sugerirao potpredsjednik Vlade Goran Granić, odnosno da će biti posječeni vrhovi koji strše. Budući da je od izbora prošla godina i pol, pitamo se kakve će rezultate polučiti Zakon o reviziji. Nas u IDS-u posebno zanima provjera načina na koji su banke stekle dominantne vlasničke udjele u turističkom portfelju. Uz to, neshvatljiva mi je brzina ustavnih promjena te ulazak u reformu lokalne samouprave. Protiv te reforme IDS nema ništa, naprotiv mi se zalažemo za decentralizaciju, ali ne možemo prihvatiti činjenicu da otvaramo raspravu o reformi, a nemamo Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave. Ta reforma, odnosno decentralizacija, po mojem mišljenju, ne može zaživjeti s 1. srpnja. Upuštamo se u proces kojega bi država Hrvatska mogla skupo platiti jer bi, prije primjene toga sustava, trebalo donijeti proračune jedinica lokalne samouprave. To će, međutim, biti nemoguće, s obzirom na predstojeće izbore. Držim da je u sve to trebalo krenuti početkom kalendarske godine, ako ne ove, onda smo trebali pričekati iduću. Stoga predviđam da nas, zbog svega, u rujnu očekuje rebalans proračuna.
|
Najnepopularniji potez ove vlasti bit će, ako se usvoji, zakon kojim će se naknade za bolovanja s 80 posto smanjiti na 70 posto mjesečne plaće
IDS je kroz participiranje u Vladi uspio progurati nekoliko velikih stvari. To je, prije svega, sanacija Istarske banke koja je sudbonosno važna za istarsko gospodarstvo
Ne slažem se s tvrdnjom da vlada šestorke nastavlja politiku HDZ-a, jer su učinjeni znatni otkloni - od rasterećivanja gospodarstva do pada poreza na dohodak i dobit
IDS vjeruje u dobre izborne rezultate, a i u anketama stojimo jako dobro. Ne brine nas, dakle, antiideesovski blok koji predvodi HSLS, tvrdi Damir Kajin
|
• Građani su očekivali, da će, kako je to najavio i predsjednik Mesić, na proljeće živjeti bolje, a ne lošije. Znači li to da se obećanja ispunjavaju presporo?
- IDS je u predizbornoj kampanji gotovo jedini govorio da ne treba davati nerealna obećanja, jer smo pretpostavljali da će se u 2000. živjeti teže nego godinu ranije. Nažalost, socijalne tenzije produbljivat će se i ove godine, a nakon postizanja stand by aranžmana, sigurno i sljedeće godine. Prošlu godinu završili smo sa 70 tisuća radnih mjesta manje, broj aktivnih mjesta opao je za jedan posto, dok je broj aktivnog stanovništva porastao za jedan posto.
• Iz svega ovoga proizlazi na niste zadovoljni gospodarskim mjerama Vlade.
- Ne mogu reći isključivo ni da niti ne. Treba biti objektivan i reći da smo naslijedili razoreno gospodarstvo te da neke trendove nije bilo moguće promijeniti preko noći. No mi u IDS-u držimo da se moglo nastupati daleko agresivnije, pogotovo u nekim gospodarskim sustavima. Malo je tko od nas očekivao da će doći do značajne redukcije socijalnih prava, iako je, treba naglasiti, učinjena i jedna izuzetno značajna stvar - usklađivanje mirovina s prosječnim plaćama. U svemu tome zapostavljeni su, doduše, oni koji primaju minimalnu mirovinu od 1484,40 kuna, iznos koji se nije promijenio.
• Slažete li se s onima koji kažu da vlada šestorke nastavlja gospodarsku politiku HDZ-a?
- Ne mogu se s tim složiti jer su učinjeni značajni otkloni od politike HDZ-a - od rasterećivanja gospodarstva do pada poreza na dohodak i dobit. No dio tereta ipak se prebacio na građane, PDV ne pada, struja poskupljuje građanima, ali pojeftinjuje gospodarstvu. Vlada je uspjela zaključiti sporazum s MMF-om, ali mi kao zastupnici možemo o njemu samo nagađati jer nam još uvijek nije dostupan. To je temeljni sporazum koji će određivati dugoročnu gospodarsku i socijalnu strategiju Hrvatske, a ostao nam je nepoznat! Osim toga, Sabor ratificira bilateralne sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa, primjerice, Gvinejom ili Bocvanom. No zaključenje sporazuma svakako je pozitivno, jer iz njega slijede i drugi sporazumi, sa Svjetskom bankom. Uz to, znatno je poboljšan kreditni rejting Hrvatske, postoji interes za privatizaciju nekih sustava i to sve govori o pozitivnom zaokretu. Ali rezultati toga zaokreta neće, nažalost, biti vidljivi tako skoro.
• Jeste li zadovoljni pozicijom IDS-a u šestorki, s obzirom na primjedbe koje imate?
- Ne bih htio da se primjedbe koje sam iznio, shvate kao kritizerstvo. IDS je kroz participiranje u Vladi uspio progurati nekoliko velikih stvari. To je, prije svega, sanacija Istarske banke koja je sudbonosno važna za istarsko gospodarstvo. Da kojim slučajem Jakovčić, koji se možda morao i poniziti u jednom trenutku, nije bio član Vlade, ta banka sigurno bi završila u stečaju jer su sličnu tragediju prolazile mnoge banke u Hrvatskoj. Da je ona završila u stečaju, država bi morala izdvojiti oko 800 milijuna kuna za osiguranu štednju, građanima bi nepovratno propalo oko 700 milijuna kuna a bez posla ostalo bi oko 400 ljudi. Uz to, uspjeli smo potaknuti i manjinsku tematiku te naš set manjinskih zakona može uistinu biti mnogima uzor. Uspjeli smo se, također, izboriti da se vrati novac stanarima bivših vojnih stanova, koji su neustavno platili višak kvadrata. S druge strane, pak, imam dojam da nas se u raspodjeli nekih izvršnih funkcija tretira, blago rečeno, na drugačiji način od ostalih.
• Je li u redu distancirati se, kao član vladajuće koalicije, od nepopularnih zakonskih mjera?
- Temeljni je problem što koordinacija šestorke ne djeluje u tom smislu. Naime, umjesto da parlamentarna većina unaprijed dogovara određene mjere, one dolaze kao gotova stvar koju treba samo izglasati. Stoga je razumljivo da to izaziva određene lomove. Zbog sporazuma s MMF-om, na primjer, treba donijeti niz restriktivnih zakona, a zastupnici prethodno nisu bili upoznati ni s temeljnim uvjetima toga sporazuma. Ta situacija se neizbježno reflektira na glasanje o pojedinim zakonima. Smatram da je koalicija trebala, odmah pri definiranju politike za četverogodišnje razdoblje, definirati i sve uvjete suradnje. No svjesni smo i toga, da ćemo biti talac čitavog niza nečijih nerealnih predizbornih obećanja kao što su bila ona o 200 tisuća radnih mjesta, smanjenju PDV-a, reviziji pretvorbe i privatizacije. A sporost je očigledna, previše se javni život u Hrvatskoj bavi onim što nije egzistencijalno bitno, od slučaja Norac i Kordić do formiranja HNS-a u Mostaru i rasprave o Daytonu. U nekim trenucima imam dojam da će gledatelji koji prate saborsku sjednicu pomisliti da smo parlament BiH.
|
U Istri se danas živi bolje i perspektivnije, nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj
• U Istri se, navodno, za lokalne izbore stvara antiideesovski blok stranaka kako bi IDS, kojega neki zovu i istarskim HDZ-om, nakon 10 godina sišao s vlasti. Kako Vi gledate na te najave?
- IDS je upravljanje Istrom preuzeo sredinom 1993. godine, dakle nije 10 godina na vlasti. To je bilo u jeku rata, nakon izvršene pretvorbe, nakon što su prihodi lokalne samouprave svedeni na minimum i nakon što je Istra u manje od tri godine izgubila više od 22 tisuće radnih mjesta. Danas je Istra po svim gospodarskim i socijalnim parametrima daleko ispred hrvatskog prosjeka i jedina je Županija u kojoj je prošle godine zabilježen rast broja radnih mjesta. U Istri se danas živi daleko bolje i perspektivnije nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj. Od 1998. do danas broj novih radnih mjesta raste po stopi od 4 do 5 posto godišnje. Kad bi bio primijenjen na čitavu Hrvatsku, takav trend značio bi da država kraj godine dočekuje sa 60 tisuća radnih mjesta više, a slijedom te dinamike država bi sve probleme mogla riješiti za četiri godine. Želim vjerovati da Istra izlazi iz najveće krize od Drugog svjetskog rata na ovamo i da je prošla dno, dok ga Hrvatska u cjelini na žalost još nije ni dotakla. U ovo predizborno vrijeme mene smeta to, što nam neke političke grupacije predbacuju da imamo politički monopol u Istri i da se ponašamo kao HDZ. Treba reći da IDS u Istri ne može utjecati na oblike privatizacije, niti na to, tko će biti na kojoj funkciji. Mi samo želimo da se odluke koje su od vitalnog značenja, poglavito u privatizaciji, ne donose mimo zaposlenika, sindikata i lokalne samouprave. Naglašavam, onaj tko ima monopol u Republici Hrvatskoj ima monopol i u Istri. No ne odričem nikome pravo da se u predizbornoj kampanji koristi retorikom koja mu odgovara. Mi ćemo, međutim, na to znati odgovoriti. Nama su ipak najteži izbori bili 3. siječnja 2000. jer se tada stvarao dojam da samo koalicija SDP-HSLS može pobijediti HDZ. No građani i danas nagrađuju iskrenost IDS-a i nisu se dali zavarati obećanjima da će se sve riješiti preko noći. Stoga mi vjerujemo u dobre izborne rezultate, a i u anketama stojimo jako dobro. Ne brine nas, dakle, antiideesovski blok koji predvodi HSLS.
• Hoćete li samostalno na izbore i jeste li otvoreni za poslijeizborne koalicije?
- S obzirom na proporcionalni sustav, na izbore ćemo samostalno, a nakon izbora nema razloga da ne ponovimo ponude koje smo pojedinim strankama uputili i 1997. U obzir dolaze sve stranke koje djeluju u Istri osim, naravno, HDZ-a i HSP-a, s kojima, kao strankama ortodoksne nacionalističke provenijencije, ne možemo prihvatiti suradnju.
• A suradnja s HSLS-om?
- To će biti jako teško, ali to ne ovisi o mojem mišljenju.
|
|
Nikakva etnička isključivost u BiH više ne može biti dominantna
• Prije godinu dana dobili ste opomenu, slično kao Vesna Pusić nedavno, zbog tvrdnje da je Hrvatska bila agresor u BiH. Upravo je taj Vaš istup bio povod za donošenje Deklaracije o Domovinskom ratu.
- Ne stidim se te izjave niti je se odričem. Mislim da je to razdoblje bilo najsramnija stranica hrvatske povijesti u zadnjih 10 godina. Hrvatsko je vodstvo u dosluhu s politikom Slobodana Miloševića odlučilo dijeliti BiH, što je na kraju rezultiralo stravičnim ratom između Hrvata i Muslimana. Mi možemo od toga bježati, ali teško je pobjeći od činjenica.
• Smatrate li ipak da je potrebna revizija Daytonskog sporazuma?
- Tragedija je u tome što imamo Daytonski sporazum kojem je cilj bio stabilizirati stanje na dan obustave ratnih događanja, a ne ispraviti ratom učinjene nepravde. No treba imati na umu da je taj nepravični mir zaustavio ratne strahote. Ne treba zaboraviti da su gospodarske štete od rata u BiH veće od pet milijardi dolara, da je prosječno dnevno ginulo 150 ljudi. Činjenica je da će taj protektorat jednom morati završiti i da će se međunarodna zajednica morati povući. Želim vjerovati da će u tom trenutku građani BiH shvatiti da nikakva etnička isključivost više ne može biti dominantna politika na tom prostoru.
|
Ivana Matić
|
