Hrvatske pošte agresivnije će ući na tržište platnog prometa, distribucije knjiga, osiguranja u turizmu i trgovine na internetu, najavljuje nakon prve godine mandata čelnik HP-a Milan Skoblar

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika Croma prošli je tjedan proglasilo Milana Skoblara (50), Predsjednika Uprave društva Hrvatska pošta, menadžerom godine u javnim poduzećima. To je izazvalo iznenađenje u javnosti, jer je u isto vrijeme na sjednici Vlade analizirano poslovanje poduzeća u državnom vlasništvu. Najveći gubitaš, sa 135 milijuna kuna minusa, bila je upravo - Hrvatska pošta. Na to da nagrada ipak nije otišla u krive ruke upućuju dva podatka. Milan Skoblar došao je na čelo Hrvatske pošte tek sredinom prosinca 2004., pa nije stvorio spomenuti gubitak.

Druga je činjenica ovogodišnji Skoblarov poslovni rezultat. Bez otpuštanja zaposlenika i bez zatvaranja poslovnica, reorganizacijom je ostvario dobitak od 52 milijuna kuna u deset mjeseci 2005. Skoblar je iznimno zanimljiv menadžer. U sustavu Hrvatske pošte je 25 godina, počeo je kao šalterski radnik i prošao sve stepenice u hijerarhiji.


• Kako izvući poduzeće iz tolike krize, a bez velikih žrtava?

- Promjenama ‘u vlastitom dvorištu’. Reorganizirao sam Upravu i sveo je na svega tri člana, tako da je danas Hrvatska pošta javno poduzeće s najmanjom upravom. Reorganizaciju sam proveo i među rukovodećim kadrovima, direktorima sektora i središtima pošta, a HP je organiziran prema županijskom principu. Trebalo je također uspostaviti socijalni dijalog između poslodavaca i Sindikata, smanjiti tenzije među njima i uspostaviti određenu razinu povjerenja. Mogu reći da smo
novim pravilnicima o plaćama i organizaciji Hrvatsku poštu okrenuli ‘naopačke’.

• Radnike navodno niste otpuštali. Jeste li im smanjivali plaće?

- Smanjili smo plaće u administraciji, ali nismo dirali sektor proizvodnje, koji nam je najveća podrška u poslovanju. I danas tvrdim da su nam ljudi najvredniji potencijal u poslovanju i koliko god to izgledalo iluzorno, uspjeli smo isplivati iz problema bez otpuštanja ljudi.

• Koga smatrate glavnim krivcem za velike gubitke i loše poslovanje koje ste zatekli prilikom preuzimanja rukovodeće funkcije?

- Krivi su svi, uključujući i mene koji u pošti radim 25 godina. Svi su u poduzeću snosili odgovornost za svoj dio posla. Ipak, Hrvatsku poštu su najviše upropastili oni koji su je vodili.

• U kojem prijelomnom trenutku je sve počelo ići nizbrdo?

- Glavni pokretač negativnih događanja bile su tužbe radnika, na koje je Pošta, nakon potpisivanja kolektivnog ugovora, izdvojila 80 milijuna kuna. Ostalo je posljedica gubitka uslijed redovitog i anemičnog poslovanja. Ljudi su se zapošljavali prema strukturi ‘indiga’, odnosno mentalni sklop ljudi prenosio se s jednog na drugog zaposlenika. Jedna od težih zadaća bila je promijeniti mentalitet ljudi.

 

• Navodno vam najviše novca duguju državne institucije. Na koji način rješavate svoja potraživanja?

 - Od Porezne uprave uspjeli smo dobiti 15 milijuna kuna od preplaćenog poreza i doprinosa, uspjeli smo naplatiti još neke dugove, no i dalje nismo sve izravnali. Samo Grad Zagreb nam je dužan 10 milijuna kuna. No, mislim da je to sveprisutan problem u svim javnim poduzećima.

• U kakvoj poziciji vidite HP u oštroj tržišnoj utakmici, s obzirom na to da ste izgubili monopol u svim segmentima poslovanja?

- U Hrvatskoj trenutačno postoji oko 30 kurirskih tvrtki. Za neke možemo reći da su nam lojalna konkurencija, no ima i onih koji se ne pridržavaju zakona. Izgubili smo monopol u kurirskim uslugama, a nemamo ga ni i u platnom prometu jer su nam izravna konkurencija banke. ‘Kuriri’ su u Hrvatskoj prisutni već deset godina, tako da smo tijekom tog vremena već naučili na gubitak monopola. Iduća godina bit će ključna za realizaciju strategije za koju ćemo angažirati domaće i strane konzultantske tvrtke i koja bi nas trebala lansirati kao lidera na tržištu.

• Koliko sredstava i godišnjeg prometa je potrebno za razvoj i širenje poslovanja, odnosno za realizaciju buduće strategije?

- Dok Hrvatska pošta ne bude imala barem dvije milijarde kuna godišnjeg prihoda, funkcionirat će na principu reprodukcije. Za zdrav razvoj nam je potrebno 200 do 300 milijuna kuna godišnje dobiti za investiranje i održavanje stabilnosti poduzeća, bez velikih potresa.

• Koji su to projekti koji bi mogli ‘osvježiti’ Hrvatsku poštu?

- Prije svega novi ugovori. Uspostavili smo odličnu suradnju s HEP-om, potpisali nove poslovne ugovore s nekim telekomunikacijskim tvrtkama o naplati računa bez poštarine. Također nastojimo realizirati viziju da pošta postane specifično mjesto prodaje. Svjetski trendovi, naime, pokazuju da pošta više nije arhaičan sustav, već da se od mreže poslovnica može stvoriti jedinstven poslovni sustav. Do proljeća iduće godine planiramo dovršiti kompletna rješenja informatizacije i već sada je taj proces ubrzan u sustavu proizvodnje i financijskog poslovanja.

• Bez obzira na nepovoljnu poziciju na tržištu, još uvijek vas nazivaju monopolistima. Kako komentirate lobiranje čelnika City Expressa u Bruxellesu za demokratizaciju tržišta?

- Smiješno je da netko trči u Bruxelles prije nego što se o tome konzultirao s državom. Iz koje branše si to netko može dopustiti? Tako bi neki pekar ili bilo koji privatnik mogao ići u Bruxelles i tražiti pomoć za sudjelovanje u tržišnoj utakmici. Ne znam je li to borba za demokratizaciju ili su to ipak određene privilegije. Nikad nisam bio u Bruxellesu niti ću tamo ići prije nego što sagledam stvari koje se zbivaju u mome dvorištu. Mislim da time pokazujemo poštovanje prema našim zakonima. Mislim da je HP ipak značajnija tvrtka od City Expressa i da nam ne mogu predstavljati probleme.

• Ipak, postojeći zakoni idu vama na ruku i daju vam automatsku prednost i privilegiju u poslovanju?

- Država nas je odabrala kao javnog operatora i nismo mi ti koji donosimo zakone. Osim toga, Hrvatska ima jedno od liberalnijih tržišta u Europi. U Irskoj i Mađarskoj gramaža rezervirana za područje javnog operatora iznosi do 350 grama, u SAD-u čak dva kilograma, dok u Hrvatskoj Zakon o pošti određuje gramažu do 100 grama. »ak i u tom segmentu privatna kurirska tvrtka može pružati uslugu, no samo ako je skuplje naplati. Dakle, ne možemo s te strane HP gledati kao monopolista. Kad se stvar sagleda realno, svatko mora priznati da se HP borio u vrlo nepovoljnim tržišnim uvjetima. Naime, u svakoj zemlji u kojoj su se pošte odijelile od telekomunikacija, ‘bogatiji’ brat bio je obavezan brinuti se za siromašnijeg. Slovenski Telekom je pet godina ulagao u razvoj pošte i u njen budžet ulio desetke milijuna eura. Prilikom razdvajanja poslovanja, HP nije ni od koga dobio ni lipe, ni iz proračuna, niti putem dotacija. No, nećemo se žaliti. »ovjek se opusti kad zna da ima financijsku injekciju sa strane. Ovako smo očvrsnuli i isplivali bez ičije pomoći.

• Imate li nekih originalnih zamisli za stvaranje drukčije percepcije pošte kao javnog poduzeća?

- U stvaranju strategije odlučili smo iskoristiti inozemni objektivizam i domaći subjektivizam. Jedan od pozitivnih primjera za kojima želimo ići je Finska pošta, koja mjesečno tiska i kovertira više stotina milijuna računa za područje Europe. Mislim da u tom segmentu možemo biti lider na tržištu i da će nam ta nova usluga biti velika financijska injekcija. Kanimo uvesti niz usluga u platnom prometu, na način da HP bude odgovoran za sve uplate i daje povratnu informaciju korisniku usluge. Cilj nam je ostvariti suradnju s Ministarstvom pravosuđa koje bi se, nakon informatizacije, oslanjalo na nas distribucijom svih sudskih rješenja i pravnih dokumenata. S Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa također mislimo ugovoriti da HP bude distributor školskih knjiga kako građani više ne bi s godišnjih odmora dolazili stajati u redu za školske udžbenike. Ovako bi svakog učenika nove knjige čekale na klupi.

• Njemačka pošta žestoko se borila protiv kurirskih tvrtki. Nakon što je shvatila da je borba uzaludna, jednostavno ih je ujedinila. Mislite li da je to u Hrvatskoj izvedivo?

- Kad postanemo jedna od pet najjačih tvrtki u Hrvatskoj, kao što je situacija u Njemačkoj, možemo početi drukčije razmišljati. Uvijek nešto prodajemo. Zašto sutra ne bismo kupili tvrtku koja  bi nam ojačala poziciju na tržištu. Prije svega se moramo riješiti opasnosti koja trenutačno leži u nama samima. Potrebna su velika ulaganja u razvoj, kapacitete, informatizaciju i distribucijske centre. U Japanu, u kojem trenutačno postoji najjača poštanska industrija, pošta je najveći prodavatelj osiguranja. HP vidim u takvom velikom projektu koji bi se ostvarivao usporedno s razvojem turizma u Hrvatskoj. Mreža osiguranja pokrivala bi sve smještajne kapacitete. Naša mreža je naša prednost. U Njemačkoj pošti od osiguranja godišnje ‘beru’ 25 posto prihoda, a u Mađarskoj sedam. Kad u Hrvatskoj poraste životni standard i kad postotak osiguranika bude veći od 20 posto, imat ćemo veliku perspektivu u razvoju tog segmenta poslovanja.

• Kolika vam je trenutačna pokrivenost i je li poštanska mreža u Hrvatskoj realno postavljena?
- U Hrvatskoj postoji 1158 poštanskih ureda. Poštanski ured se nalazi na svakih 50 kvadratnih kilometara, po jedan na 3.700 ljudi. Kad je riječ o pokrivenosti pratimo europske prosjeke.

• Koliko bi HP profitirao kad bi zatvorio urede u manjim mjestima koji sada posluju s gubitkom?

- Otprilike 246 poslovnica nalazi se na otocima. Sve dislocirane poslovnice u pravilu posluju s gubitkom. Najlakše bi bilo zatvoriti 400 poslovnica i trljati dlanove. Međutim, ne smatram da se ijedna pošta treba zatvoriti, jer je ona dio infrastrukture svakog grada, malog mjesta i otoka. S ekonomske strane gledano, najisplativije bi bilo zadržati poslovnice u urbanim sredinama i pokupiti vrhnje. No HP je ipak komercijalna ustanova s dozom humanosti. Ljudi su tradicionalno vezani uz poštu.

• Što je s većim distribucijskim središtima u Hrvatskoj?

- U velikim gradovima ćemo distribucijska središta dislocirati, odnosno udaljiti iz središta gradova. Nije baš lijep prizor vidjeti kamion od 10 tona u središtu Dubrovnika. Približit ćemo ta središta željeznici i autocesti. Prema najavama EU, uskoro će se cestovna distribucija zamijeniti željeznicom pa smo trenutačno i u fazi produbljivanja odnosa s HŽ-om.

• Želite pomladiti kadar zaposlenika. Kako to namjeravate izvesti, istovremeno ne otpuštajući nikoga?

- Dijelu zaposlenika ponudit ćemo stimulativne otpremnine, a nekima dopunu mirovinskog staža, naravno u dogovoru sa Sindikatom. Teško je na okupu držati obitelj od 12.000 članova, pa postoji određen psihološki problem kod ljudi koji su u pošti proveli gotovo cijeli život.

• Kakvu opasnost poštanskoj industriji donosi globalna informatizacija društva?

- Zanimljivo je da, unatoč povećanoj informatičkoj pismenosti stanovništva, niti jedna zemlja u poštanskoj industriji nije osjetila probleme. Dapače, pojavom novih trendova javljaju se nove poštanske usluge i primjećuje se rast prihoda. HP će dogodine uvesti i e-commerce, odnosno mogućnost kupovine preko interneta.

Razgovarala: Željka Laslavić