Predsjednik Nadzornog odbora Podravke otkriva hoće li država prodati svoju udio u toj kompaniji

ZAGREB - Dr. Ljubo Jurčić bivši je ministar gospodarstva u vladi SDP-a Ivice Račana, bivši je član Sanaderova ekonomskog vijeća, nesuđeni je SDP-ov kandidat za predsjednika države jer je na unutarstranačkim izborima bio izabran Ivo Josipović, Jadranka Kosor poslala ga je u Nadzorni odbor Podravke da zastupa interese države, nesuđeni je Bandićev savjetnik jer Bandić nije pobijedio na predsjedničkim izborima...

Čiji je u stvari Ljubo Jurčić?

- Postoji razlika između stranačkih i nacionalnih interesa. Brodogradnja, HEP, HŽ i Podravka nisu stranački, nego nacionalni problem. Kod mene postoji jasna granica između stranačkog, ideološkog i nacionalnog interesa. Evo primjera. Pitaju me prijatelji iz Splita: ‘Kako možeš pomagati HDZ-u u Podravki?’ Nastavimo razgovor, pričamo o brodogradnji i problemima, a ja ih pitam: ‘Što mislite, da preuzmem splitsko brodogradilište?’ Oni odgovore: ‘Super, dobro došao.’ Pitao sam ih: ‘No, ne bi li i to bilo pomaganje HDZ-u?’ Pa nije SDP-ov interes da Podravka propadne zato što je HDZ na vlasti.

Kako ste se u predsjedničkim izborima našli u taboru Milana Bandića?

- Nisam bio u njegovu taboru. Podržao sam Ivu Josipovića i znao sam za koga ću glasati. No, na pitanje bih li bio savjetnik predsjedniku države bude li to Milan Bandić ja sam rekao: ‘Da. Ako ga građani izaberu, on je predsjednik Republike Hrvatske.’ Isto je bilo i sa Sanaderom. Nisam ušao u njegov savjet da bih branio njegove stavove, nego da bih iznio svoje prijedloge kako rješavati probleme. Jadranka Kosor je sada predsjednica Vlade i moja je obveza kao građanina, intelektualca i predsjednika Društva ekonomista da joj stojim na raspolaganju.

Ne zanimaju me funkcije

Zamjeraju li vam u SDP-u sve te akcije?

- Vjerojatno su se već navikli na mene. Sad, kad je Ivo Josipović rekao da je on predsjednik svih građana, i moja je poruka jasnija.

Jeste li pomislili da će i vas brisati iz članstva SDP-a, kao što će to učiniti s Bandićevim suradnicima u kampanji?

- Ja se time ne opterećujem. Nikad nisam pokazivao interes za stranačke funkcije. U vladu sam ušao na osobni poziv premijera Račana, nisam se kandidirao za ministra. Tada još nisam ni bio član SDP-a.

Je li vam žao što niste danas na Josipovićevu mjestu?

- Ne. Da sam se htio kandidirati za predsjednika, to bih učinio.

A zašto niste?

- Mislim da svojim znanjem mogu puno više pomoći iz neke druge pozicije. Sada je najvažnije u Hrvatskoj rješavati probleme gospodarstva.

U kakvim ste odnosima sa Zoranom Milanovićem?

- Korektnim. Surađivali smo na prošlim parlamentarnim izborima. Nakon izbora 2007. ja sam se okrenuo drugim poslovima jer SDP nije otvarao područja u kojima ja mogu pridonijeti.

Jeste li sada bili uključeni u ovaj posljednji prijedlog ekonomskih mjera SDP-a?

- Ne.

Ima novca, nema ideje

Kritičari kažu da je Vlada zakasnila godinu dana s osnivanjem fonda za spas gospodarstva. Slažete li se?

- To su za sada samo fondovi koji će tek morati pokazati svoju efikasnost. Fond za spas znači brzo i jednostavno dolaženje do novca koji će stvoriti potražnju za domaćim proizvodima. A koliko vidim, kriteriji još nisu definirani pa ne znamo ni što će se dogoditi. U ovoj zemlji nije problem nedostatka novca, nego ideje što, kako, gdje i za koga proizvoditi. Kad to znate, novac nije problem jer ga banke imaju. Zašto bismo sad davali novac mimo bankarskih kriterija? Bojim da se vraćamo se u vrijeme kad su se financirali gubici, a to je dvostruka šteta.

Rečeno je da će osnovni kriterij biti da tvrtka nije gubitaš.

- Tko nije gubitaš i ima narudžbe, banka će mu ionako dati novac.

Hrvatska vlada, poduzetnici i mnogi drugi govore kako je sada nužno stvaranje optimizma jer on potiče rast. Što vi mislite o tome?

- Možete širiti optimizam koliko hoćete, ali kad čovjek dođe u trgovinu i pogleda u novčanik, optimizam mu odmah splasne. Brojke su neumitne.

Kako ste uopće došli na mjesto predsjednika NO-a Podravke? Tko vas je zvao?

- Nazvao me Josip Friščić i pitao me hoću li prihvatiti zadatak u Podravki. Moj uvjet je bio da u pozadini ne bude nikakvih igara i da jedini cilj bude stabilna Podravka. S premijerkom sam sve dogovorio za dvije minute, jer mi je i ona rekla da je jedini interes Vlade uspješna Podravka.

Prvi put u životu ste na čelu velike proizvodne tvrtke, jer sada u Podravki upravo Nadzorni odbor ima ključnu ulogu. Svaki dan iscure neke nove afere. Koliko je stanje teško?

- Podravka je dobra tvrtka koja je trenutačno u problemima. Politika koja je tamo vođena posljednjih deset godina više je razarala nego stvarala.

Što je u toj politici bilo tako razorno?

- U ekonomiji imate primarni, sekundarni i tercijarni sektor. Ako to zamislimo kao stablo, primarni sektor je korijenje, sekundarni deblo, a tercijarni grane. Podravka je na donjem nivou debla, vuče svoje proizvode iz korijenja, iz poljoprivrede, a radi distribucije svojih proizvoda stvarala je i distribucijske kanale. Korporativna kultura bila je proizvodna, a sve ostalo bilo je posljedica. Prije desetak godina počela je politika razgrađivanja Podravke jer je zapostavljena proizvodnja, a krenulo se prema distribuciji i brandiranju. Najgore je što su išli i u brokerske poslove. Kad investitor daje novac u proizvodnu kompaniju, ne daje ga za mešetarenje. Ako želi ulagati na tržištu kapitala, ne ide preko proizvodne tvrtke, nego preko fondova.

Kritični 22. siječnja

Kakvi će biti poslovni rezultati Podravke za 2009.?

- Bit će približno isti kao i u prvih devet mjeseci, kad je dobit iz tekućeg poslovanja bila 42 milijuna kuna. Prema mojem modelu, Podravka bi tek mogla početi generirati novi kapital 2012. godine. Ove godine ćemo morati restrukturirati stare dugove, a 2011. dospijevaju komercijalni zapisi. Sada su isplivale transakcije koje će teretiti poslovni rezultat Podravke u 2010. godini. Rizike smo procijenili na 310 milijuna kuna.

Podravka je bila avalista za mjenicu koju je Fima izdala Erste faktoringu. Novac je otišao u Fimu, i ako Fima ne plati, Podravka će, kao avalista, nakon 22. siječnja morati platiti 107 milijuna kuna. Imamo još kredit Podravke Fimi od 79,5 milijuna kuna, za što je u zalog dobila dionice Mirne Rovinj. Rizika neće biti uspijemo li prodati te dionice. Potom, imamo dug SMS-a od 65 milijuna. Tvrtka ide u stečaj, a Podravka ima pravo na znak i žig...

Što ćete učiniti sa SMS-om?

- Oživjet ćemo proizvodnju, vratit ćemo dio zaposlenih i dio proizvodnje. Nadalje, imamo 10 milijuna kuna kredita male tvrtke Gradec iz Križevaca, koja za Podravku radi tjesteninu. Nju su iskoristili da preko nje smanje dug SMS-a. Ima još 6,2 milijuna eura ili 46 milijuna kuna depozita kod OTP banke...

U čemu je problem s tim depozitom? OTP ne da ugovore, pa naš državni odvjetnik mora tražiti pomoć mađarskog kolege.

- Taj ugovor ne postoji u Podravki. Normalno je da dobijete kopiju papira od poslovnog partnera ako ste ga izgubili, i bilo je veliko iznenađenje što nam ga nisu htjeli dati.

Što mislite, zašto ne daju ugovor?

- Ne bih želio spekulirati. Transakcija je pod istragom Državnog odvjetništva.

Ali, zašto banka ne bi dala podatke o depozitu?

- Vjerojatno ovdje nije riječ o depozitu. Moguće je da je to rata kredita koji je uzela Podravka od OTP-a kako bi isplatila kredit Merill Lynchu, koji je od njega za kupnju Podravkinih dionica uzela Fima.

Tko je vlasnik 10,6%?

Podravka je vlastitim novcem kupila svoje dionice preko Fime?

- Dosadašnja korespondencija upućuje na takav zaključak. Tih 6,2 milijuna eura depozita mogla bi biti jedna rata otplate tog kredita, koji je iznosio 34,2 milijuna eura. Zalog za taj kredit su vjerojatno dionice Podravke koje su na Malti, onih 10,6 posto. Igra je da se te dionice mogu prema opcijskom ugovoru prodati na tržištu, a ako njihova cijena ne pokriva kredit, razliku plaća Podravka.

Očekujete li još iznenađenja, novih kredita i sličnih obaveza?

- U posljednjih mjesec dana nitko se nije javio s novim obvezama. Sada pregovaramo s bankama za kredite kojima ćemo isplatiti mjenice...

I sve to će platiti Podravka?

- Da, moramo platiti, a od Fime i drugih ćemo tražiti naknadu. Fima nema likvidnih sredstava niti likvidnih dionica, ali ima imovine, poput manje likvidnih dionica. Dat ćemo nalog brokerima da nam za njih nađu kupce.

Samo nemojte opet naći neku Fimu.

- Svi koji su sudjelovali u tim akcijama više nisu poslovni partneri Podravke, dakle svi odvjetnici, konzultanti i tako dalje. Osnovni kriterij da sada poslujete s Podravkom je da ne budete umiješani u te transakcije.

Kakva će biti sudbina Podravke? Čuju se ideje da se rascjepka na nekoliko tvrtki i proda, javljaju se poduzetnici poput Emila Tedeschija koji bi je kupili...

- Prvo je trebalo smiriti stanje i uspostaviti jasne odnose između dioničara, Nadzornog odbora i Uprave. Druga je faza financijsko restrukturiranje kompanije, a treća sazivanje skupštine na kojoj će biti izabran novi Nadzorni odbor...

No, opet imate problema jer se predviđa NO od 7, a ne 11 članova, a nitko se ne želi odreći ‘svojih’ članova.

- Država i mirovinski fondovi imat će po dva predstavnika, a po jednog institucionalni investitori, mali dioničari i radničko vijeće.

Tko će u NO-u zastupati onih 10,6 posto dionica koje su na Malti?

- Kad objavimo poziv na skupštinu, vidjet ćemo tko će se javiti kao zastupnik tih 10,6 posto. Nakon skupštine, slijedi reorganizacija poslovanja.

Što to znači? Prodavat ćete neke Podravkine kompanije?

- Ne, neće se dirati u strukturu firme. Ta se reorganizacija odnosi na način rada. Više se neće moći dogoditi da NO, recimo, odbije kupnju neke imovine koja košta 40 milijuna kuna, a onda Uprava napravi transakcije tri puta po 15 milijuna kuna i kupi to mimo želje vlasnika. Uprava neće moći raditi poteze s kojima se vlasnik ne slaže. Pokazatelji o poslovanju radit će se na mjesečnom, možda i na tjednom nivou, kako bi se pojačao sustav kontrole.

Hoće li država prodavati svoj udio u Podravki?

- Moj mandat nije prodaja, ali mi je potpuno jasno da takva kompanija prije ili kasnije mora završiti u privatnim rukama, jer su i njeni konkurenti u privatnom vlasništvu.

Uostalom, ne mora rješenje biti prodaja Vladina udjela. Može to biti i dokapitalizacija. Prodaja državnog udjela osjetljiva je politička odluka zbog stava hrvatskih građana o privatizaciji te zbog stava lokalne zajednice koja Podravku doživljava kao svoju kompaniju.