HANNOVER - Prije dva dana Nadzorni odbor Hrvatske pošte definitivno je potvrdio reorganizaciju i podjelu na divizije, koja je rezultat prije donesene strategije, kaže predsjednik uprave Robert Jukić, koji je na tu dužnost stupio u lipnju prošle godine. Prema njegovim riječima, promjene koje su zacrtali idu bez neke velike mogućnosti da se dogodi nekakav zastoj. Sa sindikatima je potpisan Sporazum o međusobnim odnosima u procesu restrukturiranja, čijim aneksom je određen način na koji će obavljati smanjenje broja zaposlenih. Rezultat je prelazak na divizijsku organizacijsku strukturu te smanjenje broja zaposlenih za okruglo 1000. Do kraja godine, najavljuje on, otići će još 300 do 500. No buru u medijima podignuo je postupak ocjenjivanja zaposlenika, prije svega dosadašnjih rukovoditelja, pri kojima se, između ostaloga, uz intervjue provode i testovi općeg znanja i inteligencije. S Jukićem smo razgovarali za vrijeme najvećeg svjetskog poštanskog sajma Post Expo, koji se ove godine održava u Hannoveru.

Što  donosi nova podjela Hrvatske pošte na divizije?

Ona donosi fokus na klijenta i onu vrstu posla koju mi klijentu pružamo. Ako mi dajemo poštansku uslugu i osnovna definicija te usluge je da prikupljamo, sortiramo i dostavljamo pošiljku, a kupci kojima dajemo tu uslugu su preko 90 posto pravna lica, odnosno busines-to-business sektor, fokus i odnos prema tom klijentu je drugačiji od one usluge koju pružamo kroz mrežu poštanskih ureda, njih 1147, gdje obavljamo neku sasvim drugu uslugu, koju mi pružamo na šalteru, a preko 90 posto klijenata koji dobivaju tu uslugu su hrvatski građani. To su dva potpuno različita pristupa poslu i različiti su klijenti. Treći je HP Express, koji je klasična door-to-door usluga, koji je konkurencija DHL-om, Fedexom, City Expressom i sličnima. Svi su moderni poštanski operatori podijeljeni tako da organizacijski prate razne vrste usluga.

Znači, teritorijalno ustrojstvo se napušta?

Da, birokratsko teritorijalno ustrojstvo je napušteno. Ide se organizacijski prema određenoj vrsti usluge i određenoj vrsti tržišta.

Kakvi su rezultati poslovanja u proteklih godinu dana?

Jedna od definitivno najvažnjih stvari koje treba spomenuti je da se u međuvremenu po prvi put došlo do pozitivnog rezultata iz osnovne djelatnosti, gdje je trenutno razlika negdje oko 150 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu.

Je li to novac iz kojeg će se financirati buduća modernizacija?

Između ostaloga i sredstva iz kojih će biti financirana reirganizacija. Mogu sa žaljenjem reći da su ta sredstva trebala biti akumulirana i prethodnih godina, a nije postojao razlog zašto ovo nije moglo biti napravljeno prije 4-5 godina.

Postoji li suglasnost vlasnika da se to iskoristi na takav način?

Postoji. Strategija koju smo donijeli stvorena je iz dva osnovna cilja koje nam je zadao vlasnik, a to je profitabilnost na razini zapadnoeuropskih operatora i dobivanje trajne dozvole za rad, to znači usklađivanje sa zahtjevima koje nam postavlja Agencija za pošte i telekomunikacije To do sada Hrvatska pošta nije imala, a prije dva tjedna je dobivena dozvola.

Hoće. Ja vjerujem da ćemo mi unutar godine dana morati ići na određene kredite. Dobro je da Hrvatska pošta ima dobru likvidnost, da profitabilno posluje i da nije došlo do većih poteškoća u naplati.

To diže rejting. No za sada postojeći plan poslovanja ne uključuje ove velike investicije. Projekcije likvidnosti, odnosno pribavljanje potrebnih sredstava će se raditi kad se donesu odluke da se ide u njih. Nismo htjeli redovni poslovni plan opteretiti strateškim projektima, za koje nismo mogli reći kada će točno krenuti. Jedan od problema je što smo mi započeli s izuzetno velikim brojem projekata, koje je kadrovski i vremenski teško voditi onom dinamikom kojom bi htjeli, a tu je i okvir koji nam nameće javna nabava, a koji vas u trenucima kad trebate napraviti važne zaokrete izuzetno usporava.

Koliko te vaše projekcije ovise o recesiji na lokalnom i globalnom tržištu?

Imamo jedan veliki nedostatak i jednu veliku sreću. Nedostatak je što je okvir usluga koje mi nudimo još uvijek značajno manji nego kod zapadnoeuropskih operatora. No, stvar je u tome da su oscilacije uvjetovane krizom puno veće u segmentima u koje mi jo nismo ni ušli. Mi držimo onaj tradicinalni uski dio tržišta, a to je transakcijski i pisma kojeg manje pogađa kriza nego što pogađa kurirski sektor i direktni marketing.

Tako je, tako da je za očekivati da ćemo mi zbog toga manje osjetiti tu krizu, a s druge strane loše je što bismo upravo u ovom razdoblju mi trebali jače ući u taj segment tržišta.

A kako je ove godine došlo do tog naglog povećanja profitabilosti i koliko je to povezano s tim brojem od 1000 radnika koji su napustili ili napuštaju HP?

Da, trebamo uzeti u obzir da je 1000 radnika oko 120 milijuna kuna u brutu godišnje.

Čini se da nije bio samo cilj smanjiti broj radnika nego i promijeniti njihovu strukturu?

Upravo se o tome i radi! Činjenica je da mi ne možemo dovoljno brzo uvesti novu paletu usluga i provesti ovu modernizaciju koja će definitivno u konačnici tražiti veći broj ljudi, samo je u pitanju da li istu strukturu kakvu imamo sada.

Jedan dio će ići u prekvalifikaciju, nećemo koristiti neke drastične prisilne metode. Nastavit ćemo to kao i do sada, na jedan human i dobar način.

Hrvatska pošta trenutno ima 11.300 zaposlenih. Prema tim projekcijama, koliko radnika bi trebala imati 2013.?

Kad gledamo s razine javnog interesa, onda bi bilo važno da sektor o kojem pričamo, pošta i kurirske službe, da se broj ljudi koji u njemu rade ne smanjuje, bez obzira na uvođenje liberalizacije i eventualnog ulaska konkurencije. Ne bi se smjelo dozvoliti da se ukupno tržište te vrste uruši ili da se smanji standard usluge koju građani dobivaju. Normalno je da mi na tom tržištu tražimo što veći udio za nas. Ja mislim da ćemo mi 2013. Imati 10.000 do 10.500 djelatnika i da ćemo intenzivno početi povećavati broj djelatnika u nekim drugim djelatnostima koje trenutno ne obavljamo.   

Vjerojatno će tada 1,2-1,3 posto radno djelatnog stanovništva Hrvatske biti zaposleno u branši o kojoj govorimo, što je neki europski standard, a to će iznostitii 15-ak tisuća radnika.

Unutrašnju strukturu radnika mijenjate i na druge načine. Koliko su ovi testovi, između ostaloga i testovi inteligencije, koje provodite kod zaposlenih primjereno sredstvo pri raspoređivanju na radna mjesta i dužnosti? Jesu li to doista uobičajena sredstva?

Naravno da su uobičajena sredstva! Mi smo otvorili mogućnost da se neki ljudi koji su dvadeset godina na nekoj šefovskoj poziciji i popnu ako to svojim rezultatima zasluže. Ali smo zato omogućili i provjetravanje tih pozicija i nemogućnost ostajanjima na njima ako nemate rezultat. To je jedina stvar koja se dogodila.

Koliko ima onih koji bi zbog pokazanih rezultata mogli biti nezadovoljni testovima?

Ako bih sada među 11.300 ljudi provodio anketu tko je nezadovoljan s ovim, možda bi ih bilo 200-300.

Oni su u perspektivi izgubili mogućnost da drže poziciju, a da je ne zaslužuju.

Jesu li je već izgubili ili će je tek možda izgubiti?

Nisu je izgubili, ali je otvorena mogućnost da je izgube.

Uvodi se sustav benchmarkinga, odnosno mjerila koja će pokazivati je li netko ostvario zacrtane ciljeve?

Tako je, uvodimo ključne indikatore uspješnosti u kojima ćemo ih ocjenjivati po određenim rezultatima.

Koliko god vas zbog toga kritizirali, s pravom ili ne, čini se da to zapravo nije daleko ni od onoga što se godinama traži u hrvatskom gospodarstvu, pogotovu u javnom sektoru?

Pogotovu u javnom sektoru! Radi se ono što 90 posto njih priželjkuje, ali naravno da postoji određen broj onih kojima to ne odgovara, pa se javljaju novinama govoreći da su nakon dvadeset ili trideset godina rada na jednom radnom mjestu došli u situaciju da im je ta pozicija dobila određenu vrstu ugroze. A o čemu se radilo? Mi smo u novoj organizaciji uvodili određenu novu voditeljsku liniju za koju smo htjeli imati najbolje ljude i radili smo testiranja na jednoj široj bazi u kojoj je prošlo dosta onih koji do sada nisu bili na šefovskim pozicijama i čak nisu imali ni visoku stručnu spremu, ali su imali jako dobre rezultate i dobili su mogućnost unapređenja.

Ovo o čemu pričam izuzetno pozdravljaju socijalni partneri, to je nešto što oni jako, jako podržavaju. Nama se prvi put dogodilo da nam se s razine poštanskog dostavljača ili operatora na šalterima, zahvaljujući svojem radu, preporuci i testiranjima, ljudi dođu na poziciju voditelja, a da prethodno nisu imali apsolutno nikakvu vezu u pošti. Do sada je isključivi način napredovanja u pošti bio veze i poznanstva, tako da ste imali jednu zaštićenu strukturu ljudi, koja, hvala bogu, nije velika, ali je, evo - glasna.

Kad govorimo o tehničkoj modernizaciji, prvenstveno za centre za sortiranje pošiljki, otišli ste na POST EXPO u Hannoveru s ciljem da vidite što se na tržištu nudi. Kad ćete odrediti kriterije za javnu nabavu? Najavili ste da ćete vrlo jasno odrediti što vam treba, što s jedne strane zvuči dobro, a s druge strane otvara prostora za uobičajene špekulacije pri javnim nabavama – da je natječaj unaprijed pripremljen za određenog dobavljača.

Trudit ćemo se da se natječaj ne definira prema vrsti opreme, nego prema vrsti usluge koju mi želimo imati. Četiri su globalna igrača u ovakvoj branši i u opremi ovakve vrste. Očekujemo da ćemo do kraja sljedeće godine završiti taj postupak.

Slikovito opisano, koliko je ta oprema koju ćete nabaviti ispred one koju sad posjedujete?

Ako mi sada automatizirano obrađujemo negdje 30 posto pošiljaka, nakon modernizacije obrađivat ćemo preko 80 posto. Razlika je očita.

Samo u središnji logistički distributivni centar oko 100 milijuna eura. Za zemlju, objekt, opremanje objekata.

Lokacija još ne postoji. Prema tehničkim parametrima iz studije koju nam je izradio Siemens, zahtjev je negdje u bližoj zoni Zagreba, odnosno zagrebačke obilaznice, uz jedno od čvorišta željeznice ili auto-ceste. To je Sorting centar 1, plus jedan pomoćni u Splitu, na postojećoj lokaciji u Hercegovačkoj, koja u potpunosti zadovoljava tu svrhu. Prvi bi trebao moći iznijeti kapacitet cijele države, a drugi bi služio kao rezerva te za vršne kapacitete.

Kakva je budućnost Hrvatske pošte i pošte općenito, uzevši u obzir da je globalna kriza samo zaoštrila već postojeći problem, a to je promjena navika korisnika? Na poslovnom forumu na Post Expou moglo se čuti da se je uz pad volumena prometa od 5 posto protekle godine zabilježen i do nekoliko puta veći pad profita, te da se očekuje da će volumen do 2020. pasti i do 30 posto.

Pošte o kojima pričamo ostvaruju desetak puta veći promet od Hrvatske pošte. Što se tiče krize, budući da smo mi svedeni samo na transakcije i elementarnu poštu, imamo još veliki prostor, da dođemo tamo gdje su oni koji ostvaruju veliki postotak promet u direktnom marketingu i door-to-door poslu.

Znači prostor za rast u Hrvatskoj je još uvijek znatno veći nego što je taj potencijalni pad na Zapadu?

Tako je!

Autor/izvor: Ivan Hrstić - ivan.hrstic@seebiz.eu - www.facebook.com/ivan.hrstic