savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=2354&milan-dukic
Osoba: Đukić Milan
Datum: 06.07.2001
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

ZAGREB, 5. srpnja - Hrvatska se vlast diskriminatorski odnosi prema Srbima, smatra Milan Đukić, predsjednik Srpske narodne stranke, saborski zastupnik i načelnik općine Donji Lapac. Čime Đukić potkrepljuje svoje navode?


- To što sam rekao odnosi se na područja posebne državne skrbi, na kojima većinom žive građani srpske narodnosti, na koje se odnosi šest zakona koji su doživjeli izmjene i dopune. Rekao sam da nije uspjela implementacija i pri tom ostajem. Ali, to što sam rekao ne odnosi se samo na Srbe, nego i na Hrvate iz BiH koji tamo žive. Kao što Srbi još nisu ostvarili pravo na povratak imovine, tako i oni još nisu ostvarili pravo na vlastiti dom i smještaj.


• Kako biste vi to riješili?
- Jednostavno. Treba dopustiti da se zakoni implementiraju na terenu i da se povuku važeće Vladine uredbe i napuci, a novima omogućiti da zažive.


• Zašto ste rekli da hrvatska vlast ne dopušta lokalnoj vlasti da sudjeluje u pretvorbi i privatizaciji na tim područjima?
- Nisam baš rekao tako. Rekao sam da lokalna vlast ne može sudjelovati u pretvorbi jer se radi o tzv. državnoj imovini, o onoj koja nije uknjižena kao državna zbog nedostatka zemljišnih knjiga. Svakako da su u takvom odnosu oko imovine koja je ničija, koja strada, izopćene ili isključene lokalne jedinice koje se inače najviše brinu o stanju i zaštiti te imovine. Nevjerojatno je nepostojanje sluha za zahtjeve lokalnih jedinica, koje bi mogle ne samo sačuvati ostatke te imovine, nego i omogućiti njihovo uključenje u razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Uglavnom se radi o ostacima tvornica, pogona, trgovačkim centrima, prema čemu se Fond za privatizaciju odnosi kao da ta imovina nije devastirana i drži cijene koje su nerealne.
 


Građani vide da predsjednik države obilazi određenu županiju, a ne obiđe onaj dio županije u kojem u većini žive Srbi. Isto tako, premijer bi trebao obilaziti sva ratom stradala područja, a ne samo, recimo, Vukovar, Knin... Oni trebaju biti u svakom kutku kako bi se suočili s istinom u kojoj se nalazi Hrvatska, kaže Đukić

• U posljednje su vrijeme sve češći sukobi Srba povratnika s Hrvatima koji su se tamo naselili. Zašto i kako to riješiti?
- Ja to ne bih tako kvalificirao, ja sam više nego zadovoljan odnosima Srba i Hrvata. U svemu tomu treba tražiti odgovornost Vlade koja ne samo da se ne brine o autohtonim građanima - Srbima, da im se vrati imovina, da im se da isto pravo na obnovu, nego se Vlada ne brine ni o Hrvatima iz BiH, kojima je obećala da će im omogućiti život dostojan građanina, ukoliko se ne žele vratiti u zavičaj. To znači omogućiti im vlastiti dom kako bi napustili tuđu imovinu.


• Znači li to i iseliti ih od tamo gdje sada žive?
- Ne. Njima treba omogućiti dom u području gdje sada žive, ukoliko žele ostati, ili negdje drugdje u Hrvatskoj. No Vlada nema volje riješiti im ostanak i opstanak.


• A ima li volje lokalna vlast?
- Ima. Najbolji je primjer Donji Lapac, gdje smo svaku stambenu jedinicu do koje smo došli dali građanima BiH i tako riješili njihov smještaj, ali i omogućili vlasniku da se vrati. To nismo morali jer smo to mogli dati građanima koji se vraćaju, a imaju kuću ili stan.


• I na posljednjoj ste konferenciji ponovili tezu da je hrvatska vlast etnički očistila srpski narod iz Hrvatske. Ali, recimo, Mirko Tepavac je Srbe izravno optužio kao krivce za svoje »samoočišćenje« iz Hrvatske.
- Srbi nisu etnički očišćeni u klasičnom smislu, a kad govorim o tome, govorim o politici za koju imam određene argumente, to je moje mišljenje i moja analiza. No, kako su se stvari zbivale na prostorima bivše SFRJ, sve je upućivalo na tu konstataciju. Spomenut ću samo jedan argument - uz pretpostavku da su Srbi izdani ili da su samovoljno otišli - a to je: na tim je prostorima izvršeno etničko naseljavanje. I nebriga prema građanima BiH da dobiju stalni dom i napuste tuđi čini se iz namjere kako bi koliko toliko nešto od tog projekta uspjelo.


• Koliko će se Srba još vratiti?
- Ne volim prognozirati ničiji povratak jer je to individualno pravo svakoga. Mogu se vratiti svi i više nitko.


• Izrazili ste i nezadovoljstvo što hrvatska vlast ne posjećuje područja u kojima žive Srbi, apostrofirali ste premijera Ivicu Račana i predsjednika Stjepana Mesića.
- Pa to je simptomatično. Građani vide da predsjednik države obilazi određenu županiju, a ne obiđe onaj dio županije u kojem u većini žive Srbi. Isto tako, premijer bi trebao obilaziti sva ratom stradala područja, a ne samo, recimo, Vukovar, Knin... Oni trebaju biti u svakom kutku kako bi se suočili s istinom u kojoj se nalazi Hrvatska. Tada ne bi stizale volonterske izjave iz premijerova kabineta prema čovjeku stradalniku i svim nedaćama s kojima se građani susreću.

Srbi su dosta naučili iz svoje prošlosti


• Na lokalnim izborima, srpske su stranke postigle iznimno dobre rezultate. Negdje su uspjele konstituirati vlast, negdje i nisu, ali su ponegdje pokazale i elemente samoizolacije. Postoji li opasnost da se Srbi getoiziraju, odnosno homogeniziraju na nekoj novoj ideji srpstva?
- Ne postoji. Srbi su dosta naučili iz svoje prošlosti, a pogotovo nakon nedavnog rata. Politika može krčiti put prema getoizaciji, ali građani to sigurno neće dopustiti, građani su svjesni da razumiju gdje im je živjeti i kako suživot graditi. To najbolje pokazuju općine u kojima je prisutan SNS. Znači, radi se o politikama, a ne o građanima.


Andrija Tunjić