ZAGREB, 17. srpnja - U razgovoru za Vjesnik, predsjednica HNS-a Vesna Pusić pojašnjava koje su mogućnosti preostale Hrvatskoj nakon haaških optužnica. Ističe da hrvatske žrtve nisu zaboravljene i da Hrvatska inzistira na kažnjavanju Šljivančanina, Mladića i svih ostalih. »Inzistiranjem na procesuiranju ratnih zločina borimo se i za hrvatske žrtve«, poručuje Vesna Pusić.
Za nju je povjerenje Račanovoj Vladi bilo neupitno. Očekivala je podršku HSLS-ovih zastupnika i nakon Budišina odlaska očekuje stabilnije odnose u koaliciji. HSLS-ovi bi ministri u ostavci, smatra, sad trebali ostati u Vladi, kad je jasno da su bili suzdržani zbog stranačke stege. Za spekulacije o navodnom prelasku Alojza Tušeka i Hrvoja Kraljevića u HNS, tvrdi, prvi put čuje.

• Slažu li se članice petorke s vašim prijedlogom da se, u dogovoru s Hagom, konačno utvrdi broj Hrvata osumnjičenih za zločine?
- Nismo o tome detaljno razgovarali, jednom sam to napomenula i premijer je pozitivno reagirao. No, rekao je da prvo moramo riješiti aktualne optužnice. S obzirom da se radi o događajima koji su završili prije pet, šest godina, Tribunal je - a koliko ja znam jest - istražio, identificirao i utvrdio slučajeve koje tretira kao ratne zločine. Ako već postoje više-manje utvrđeni slučajevi koji se tretiraju kao ratni zločini, trebalo bi utvrditi barem provizornu listu, jer to bi olakšalo politički aspekt suradnje s Tribunalom. Mi si kao zemlja ne možemo dopustiti da svaka tri, četiri mjeseca prolazimo kroz krizu kakvu prolazimo sada, ili kakvu smo imali u veljači, koja marginalizira sve druge teme i svako normalno funkcioniranje institucija vlasti. Očito je da su za nas ključni oni zločini za koje se sumnja da su ih počinili etnički Hrvati, hrvatski građani. Ti su slučajevi danas destabilizirajući. Naravno, postoji pravni problem kako utvrditi konačnu listu potencijalnih osumnjičenika. Treba sagledati sve aspekte s formalno-pravne i političke strane. No, trebalo bi o tome pregovarati s Tribunalom, sad kad je očito da je to destabilizirajuće za ovu zemlju. Lista, dakako, može biti samo provizorna jer će se u istrazi vjerojatno doći do novih spoznaja.
 

• Kažete da je Haag više-manje utvrdio slučajeve koje tretira kao ratni zločin. Znate li vi za još pet optužnica koje su navodno već pripremljene?
- Ne i nemam pojma je li Sud identificirao one s kojima bi potencijalno htio razgovarati. Ne znam jesu li, što se pojedinaca tiče, u svojim istraživanjima otišli dalje od dviju optužnica za koje znamo.

• Kako komentirate nedjeljnu maratonsku sjednicu Sabora?
- Takve su rasprave teške za ugled zemlje jer šalju signale da zemlja nije stabilna kao što bi trebala biti. Apsurdno je da smo se doveli u situaciju da u parlamentu pod tri točke raspravljamo o potpuno istoj stvari. Nepotrebno, štetno i loše za ugled Sabora je i to što 30 sati raspravlja o temi za koju ključna osoba za pregovore s Haagom, Goran Granić - koji zna sadržaj optužnica - tvrdi da u njima nema ništa protuustavno. Sukoba oko tog pitanja nema između pozicije i opozicije, već između jedne te iste grupe ljudi - onih koji su prije pet godina donijeli Zakon o suradnji s Haagom, njihovih stavova onda kad su bili vlast i danas, kad su oporba. Ne znam vide li naši građani da se između njih zapravo odigrava sukob, a današnja vlast samo poštuje i provodi zakone?!

• Carla del Ponte je odbila Račanove primjedbe na optužnice. Znači li to da se Vlada ne može umiješati u proces suđenja?
- Ne, upravo obrnuto. Statut Haaškog tribunala jasno definira koje su mogućnosti vlade države koja je uključena u sudski proces. Među ostalim, postoji mogućnost da se država umiješa u sudski proces - ali ne u definiranje optužnica - te da, uz obranu i odvjetnika, i država bude uključena u proces. Hrvatskoj je naneseno mnogo štete, to je spominjao i odvjetnik Nobilo, i zato što država nije surađivala, nije dostavila neke relevantne dokumente, nije oslobodila ljude čuvanja vojne tajne da bi se mogli braniti. Prije ovih zadnjih optužnica, pod sumnjom su bila samo dva hrvatska generala, Čermak i Stipetić (Ivan Čermak, Petar Stipetić), obojicu je branio odvjetnik Prodanović i obojica su prošli bez optužbe. To je dobra ilustracija što mi možemo učiniti. Vlada se, dakle, hoće i može uključiti u proces. A što se tiče premijerovih prigovora, iz pisma koje nam je pročitao, a koje nisam vidjela, primjedbe se odnose na kontekst optužnica. U samim se optužnicama ide na individualnu odgovornost konkretnih osumnjičenika, što je i zamjenik premijera Granić potvrdio zastupnicima.

• Hrvatskoj, dakle, ne ostaje mogućnost suđenja u zemlji?
- Mislim da ostaje, no moramo nešto konkretno učiniti. Morali smo dosad procesuirati »slučaj Norac« pa bismo sada imali mnogo jače argumente da im kažemo: »Mi to radimo kako treba, imamo kvalificirane sudove«... No, pitanje je što je lakše s pravosudne i političke strane, suđenje u zemlji ili u Haagu. Norac jest optužen na hrvatskom sudu, no sjetite se demonstracija i povika. Mi imamo sudstvo koje se može nositi s problemima u državi i sami trebamo pokrenuti sudske procese osumnjičenima, jer to je jedini argument s kojim možemo ići na Tribunal. No s tim prijedlogom treba čekati novog ministra ili ministricu pravosuđa.

• Ako bi se pokazala točnim nagađanja da se Hrvatsku optužuje za genocid i etničko čišćenje, biste li se tome suprotstavili?
- Da, ali mislim da nema ni jedne indikacije na temelju koje bismo mogli zaključiti da Tribunal optužuje zemlju za genocid i etničko čišćenje. Oni koji to govore skupljaju političke bodove, dovode u pitanje stabilnost zemlje i institucija i mogućnost da se izvučemo iz gospodarskih problema. Ima stotinu drugih pogrešaka i problema u ovoj zemlji na kojima mogu skupljati političke bodove, a da time ne destabiliziraju zemlju. Gospođa del Ponte nije dosad pokazala da svoje stavove i namjere skriva, iznosila ih je jasno i bez posebnog obzira za trenutak i političku situaciju. Ona kaže: »Mi ne kriminaliziramo vaš Domovinski rat niti optužujemo Hrvatsku«. Nema razloga da to kaže tako eksplicitno i da pritom drži figu u džepu.

• Hoće li, nakon zadnjih događanja, biti ozbiljnih kadrovskih i reformskih promjena u Vladi?
- Premijer je već najavio da nema rekonstrukcije prije rujna, a to vjerojatno znači prije listopada. Uvijek sam bila rezervirana prema ideji rekonstrukcije vlade jer mi se čini da je to više troška nego koristi. No, to ne znači da premijer pojedine ministre neće i ne treba mijenjati. Možda se dvojica promijene ili zarotiraju, uz dvojicu koji su izašli izVlade, no čini mi se da se preko tog broja neće ići.

Miroslava Rožanković