ZAGREB, 21. srpnja - Nedavna dramatična sjednica Vlade zbog dviju haaških optužnica, potvrdila je da je Goran Granić, potpredsjednik Vlade, čovjek od najvećeg povjerenja premijera Račana. Ivica Račan nije prihvatio ni Granićevu ostavku zbog događanja u HSLS-u, a njegov oštar istup na sjednici Sabora čini ga uistinu pravim i zahvalnim sugovornikom za najaktualnija pitanja današnjice.
l Što kažete na izrazito oštar komentar u posljednjem broju »Glasa koncila«? Vi ste također u Vladi zaduženi i za odnose s vjerskim zajednicama i Crkvom.
- To nije stvar Crkve, već urednika, odnosno onoga tko je pisao komentar. »Glas koncila« se posljednjih mjeseci pretvorio u politički tjednik i ja ga i kvalificiram tako. Ne kao vjerske novine, već kao politički tjednik koji želi sudjelovati u političkom životu i to je njihovo pravo. Ne pridajem tome veću težinu negoli tekstovima u nekim drugim novinama.
l Novine koje su prije svega namijenjene duhovnim potrebama vjernika ipak ne bi trebale biti politički tjednik, zar ne?
- Ne znam, neka na to odgovore oni koji se u to upuštaju. Jer, ako gurate jedan list u političku dimenziju, morate biti svjesni i posljedica. Načinom na koji se obraćaju javnosti tretiram ih kao politički tjednik, ne više kao vjerske novine. Ne mislim polemizirati sa Crkvom čitajući »Glas koncila«. Te odnose treba rješavati izravno s Biskupskom konferencijom i njezinim predsjednikom. »Glas koncila« piše na svoj način i ja mu želim puno uspjeha.
| Način na koji se »Glas koncila« obraća javnosti kvalificira ga kao politički tjednik, ne više kao vjerske novine. Ne mislim polemizirati sa Crkvom čitajući »Glas koncila«. Te odnose treba rješavati izravno s Biskupskom konferencijom i njezinim predsjednikom |
l Recite što zapravo sadržava budući Sporazum o granicama sa Slovenijom? Zašto se u hrvatskoj javnosti stječe dojam da Hrvatska popušta Sloveniji?
- Vlada je utvrdila tekst Sporazuma, kao i tekst Sporazuma za NE Krško, a nadam se uskoro i za »Ljubljansku banku«. Interesantno je uvijek biti na braniku domovine i ne popuštati. Međutim, nije riječ o popuštanju, svaki dogovor između dvije strane pretpostavlja kompromis i dobru volju da se svaka strana odrekne nečeg svoga u korist zajedničkog interesa. Na tom principu se rješavaju sva tri pitanja i to po vrlo jednostavnom modelu. Rješenja moraju biti razumljiva i u korist obje strane. Vlada je donijela odluku da se parafira Sporazum i napravili smo još jedan korak koji nije uobičajen za našu praksu, a to je da ćemo ići po prethodno mišljenje u Parlament i tražiti suglasnost za potpis. Ako dobijemo tu suglasnost, potpisat ćemo Sporazum, a ako ne, nećemo ga potpisati. Granice su osjetljiva pitanja. Nađena su vrlo principijelna i jednostavna rješenja koja jednima ne smanjuju, a drugima rješavaju ili daju šanse.
l Ako su rješenja tako jednostavna, zašto se do njih nije došlo prije deset godina, već su ta pitanja sa Slovenijom otvorena?
- Vidite, reći ću Vam jedan primjer oko NE Krško. Kao direktor HEP-a 1990. godine postavio sam to pitanje, postavili smo jednostavno načelo da svaka strana odustane od međusobnih potraživanja i da se projekt okrene prema budućnosti, neka bude 50:50 posto. Vrlo jednostavno, sve računice su ukazivale da bi se u istjerivanju pravde moglo pregovarati još sljedećih dvadeset godina.
|
