ZAGREB, 26. srpnja – Pave Župan Rusković, ministrica turizma, u špicu sezone ulazi bez direktora ACI-ja Veljka Ostojića, donedavnog doministra i svoje desne ruke, s prejakom kunom i gotovo zanemarivom izvanpansionskom potrošnjom turista. Ipak se ne predaje i ne odustaje od planova.

l S obzirom na dosadašnju mizernu potrošnju gostiju, hoće li Hrvatska ipak dostići planirane četiri milijarde dolara turističkog prihoda?
- Mislim da hoće, jer ako smo lani imali 3,9 milijardi dolara prihoda, onda je sasvim logično da bismo ove godine trebali imati više od četiri milijarde. No moramo priznati da ovaj tečaj kune definitivno šteti potrošnji. Nije samo pitanje jesu li ljudi donijeli manje ili više novca, nego se radi o principu. Ljudi smatraju da je sve kod nas mnogo skuplje nego u njihovim zemljama.

l Koliko će prejaka kuna naštetiti sljedećoj sezoni? Ovoj je već naštetila.
- Više može naštetiti sljedećoj sezoni. Ovoj šteti tako što čovjek, ako baš nije žedan, vjerojatno iz principa neće ništa popiti. Ali sama činjenica da je ovdje sve skuplje gostima može biti dovoljan povod da sljedeće godine odu drugdje, gdje njihova valuta vrijedi više nego kod nas. To možemo spriječiti samo ako se u međuvremenu nešto dogodi s našom valutom.

l Hotelijeri tvrde da im je prejaka kuna anulirala sve pozitivne efekte nulte stope PDV-a. Znači li to da je Vlada ponovno dala samo deklarativnu potporu turizmu?
- Ovo što se događa s kunom nije stvar Vlade. Mi na Vladi nikad nismo raspravljali o tečaju. Tu je Hrvatska narodna banka nezavisna i to je isključivo njen resor. S druge strane, nulta stopa PDV-a donesena je odlukom Vlade i već daje efekte. Nultu stopu PDV-a za doznake iz inozemstva imat ćemo i iduće godine, a što će se događati 2003., tek ćemo vidjeti. Najbolje bi bilo za sve uvesti diferenciranu stopu PDV-a. Sad, što se tiče spomenutih tvrdnji hotelijera, to ovisi o tome kako tko radi, koliko ima gostiju i slično.
 

l Je li u dosadašnjem dijelu sezone privatni smještaj bio poluprazan isključivo zato, jer su se iznajmljivači prepustili stihiji, a ne organiziranom dovođenju gostiju?
- Ljudi su se prevarili prošlom godinom koja ih je iznenadila u pozitivnom smislu. Mislili su da će i ove godine gosti »lupati« na vrata i vikati »evo, ja sam stigao«. To će u budućnosti ići vrlo teško, rijetki će napraviti tisuću ili više kilometara i očekivati da će naći baš onakav smještaj kakav su poželjeli.

l Svojedobno ste rekli da bi iznajmljivači trebali raditi preko agencija, a ovih je dana jedna zadarska agencija, koja je napravila mnogo ugovora s privatnim iznajmljivačima sa svog područja, proglasila stečaj. Iznajmljivači, naravno, ne mogu doći ni do ono malo novca koji su zaradili.
- Osnovno je da ti iznajmljivači više neće raditi s ljudima iz te agencije. Moja je poruka da se uvijek ide na agencije koje imaju reference i iskustvo u poslovanju.

l Što mislite o gostima koji temeljito čiste švedske stolove, trpajući hranu u torbe za plažu?
- Gosti su nam onakvi kakva nam je ponuda. Najbolji dokaz tome je da ove godine najbolje rade obnovljeni hoteli, dakle oni u koje se ulagalo. Ti su se hoteli prvi prodali, u njima nema slobodnih kreveta i tamo gosti troše. U neobnovljenim hotelima, gdje je cijena bitno manja, još možete naći krevet, i tamo se događa ono što ste spomenuli. Činjenica je da hoteli s nižom cijenom imaju i goste niže platežne moći, koji se ponašaju tako kako se ponašaju.

l Kako se povlačenje Konačnog prijedloga zakona o privatizaciji odražava na gorući problem vlasništva zemljišta uz obalu?
- Očekujem da će u rujnu zakon ići u proceduru i da će valjda proći.

l Do tada?
- Pretpostavljam da se do tada ništa značajno neće dogoditi.

l A opasnost da turističke tvrtke, i ne kupivši ga, postanu vlasnici zemljišta uz obalu kao dijela gospodarske cjeline hotela, kampa...?
- Ako govorimo s pozicije Hrvatskog fonda za privatizaciju, bilo bi normalno da se vlasnik brine o svojoj imovini. Fond je tek nedavno turističkim društvima dao mjesec dana da ga izvijeste koja zemlja nije ušla u njihovu pretvorbu. To je smiješno – to bi Fond morao znati i sam se brinuti oko svoga zemljišta. No na rovinjskom primjeru vidimo da HFP o mnogo toga ne vodi računa.

l Kako Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) može pomoći u privatizaciji, odnosno prodaji hrvatskih hotela?
- Predložili smo EBRD-u da zajedno s nama privatizira najvažnije hrvatske turističke tvrtke, odnosno da nam pokuša dovesti najzvučnija imena svjetskog turizma – hotelske lance, turoperatore ili ljude koji su se u tom poslu već dokazali. Meni se čini da je to izvrstan način da smanjimo rizik i pogreške, jer ako nam u privatizaciji pomažu najstručniji ljudi ovakvih institucija, mogućnost pogreške je mnogo manja nego kad to radi netko iz Hrvatske, tko o turizmu ne zna ništa.

l Je li prošla opasnost da se domaći tajkuni za mali novac domognu dobrih hotela?
- Nadam se, mi jednostavno ne bismo trebali uzeti nikoga ako nemamo pravoga.

l Godinama se najavljuju velika ulaganja u turistizam, ali ona izostaju.
- Sada je, istina, situacija mnogo bolja. Lani su se ponude ulagača vrtjele na oko 25 posto vrijednosti nominale. Sad smo već, naravno kod tvrtki koje nisu prezadužene, na 50, 75, 80 pa i 95 posto od nominale. Da imamo snage čekati još koji mjesec, sve bi ponude bile iznad nominale.

l Hoćete li se nakon odlaska s ove funkcije vratiti u Atlas?
- Ne znam. Više ne dajem takve izjave jer sam se jednom opekla i stalno me prozivaju. U svakom slučaju, nastojat ću završiti ono što sam ovdje započela.

l Jeste li zadovoljni načinom na koji Andronik Lukšić vodi svoju turističku imovinu u Hrvatskoj?
- Nisam, iako me neki dan on uvjeravao da će najesen napokon početi uređivati i ulagati u hotel Argentinu, u Atlas, pa i u Plavu lagunu. Očekivala sam da će mnogo brže ulagati.

l Priča se da je za vas rezervirana visoka pozicija u TUI-ju?
- Kad bi mi trebalo, vjerojatno bih brzo našla posao kod svih partnera s kojima sam dosad surađivala. Ali mislim da nema potrebe za takvo što.

l Hoće li TUI ipak doći u Hrvatsku?
- Hoće, zasad ih najviše zanima HTP Cavtat, Primošten i neki hoteli bolskog Zlatnog rata.
DAVOR VERKOVIĆ