DAMIR KAJIN, SABORSKI ZASTUPNIK I POTPREDSJEDNIK IDS-a

 

Na HRT-u su ljudi koji su zaslužni i za antibošnjačko raspoloženje u vrijeme hrvatsko-bošnjačkih sukoba, i ti isti ljudi sve do danas, do ovih demonstracija, dižu tenziju kod građanstva i pripremaju ga za ono što Šeks naziva “građanskim ratom”. Ti ljudi moraju otići s Televizije * Za tzv. hrvatsku vojnu komponentu u BiH od 1992. godine do danas je izdvojeno gotovo 10 milijardi kuna, od čega se pod hitno treba odustati * Za Haaški sud je samo prošle godine odvojeno 42 milijuna kuna, a pred tim sudom nema ni jednog građanina čije je prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske

 

 

tekst

- Želim vjerovati da naplate cestarine neće biti. Istra je dovoljno kažnjena plaćanjem najskuplje tunelarine u državi, za prolazak kroz tunel Učka, a posebno to smatram kažnjavanjem jer je tunel izgrađen sredstvima javnog zajma za koji su svi zaposleni s mjestom stanovanja u prirodnim granicama Istre, izdvojili čitav osobni dohodak. No, treba znati nešto drugo: koliko znam, u državnom je proračunu za ovu godinu predviđeno da se tokom prva tri mjeseca osigura 50 milijuna kuna za Istarski ipsilon, a ukupno temeljom ugovornih obveza koncesionaru Bouyaguesu treba biti isplaćeno 58,6 milijuna maraka.

Ako ova naplata dođe u pitanje, nikakva cestarina neće moći nadoknaditi taj iznos, pa makar bila iznosila pet kuna po kilometru. Dođe li naplata u pitanje, strane bi banke mogle iskoristiti jamstvo Hrvatske i odjednom se namiriti, i to ne samo za 58 milijuna maraka, nego za cjelokupan iznos od oko 250 milijuna DEM, odnosno oko milijardu kuna, koliko bi Hrvatska po tom ugovoru u sljedeće četiri godine morala doznačiti Bouyaguesu. Dogodi li se to, naš bi proračun mogao bankrotirati.

 

 

- Vjerujem da će proračun biti čak i veći od predloženoga, odnosno da zastupnici neće pristati na predloženo smanjenje plaća u javnom sektoru. Vladajuća koalicija još je u doba dok je bila oporba sa sindikatima dogovorila da neće dirati plaće u javnom sektoru. Mi moramo biti svjesni dubioza koje je iza sebe ostavila bivša vlast, ali ne možemo tvrditi da za njih nismo znali. Samo četiri proračunske stavke – otplata inozemnog duga (5,7 milijardi kuna), plaće javnog sektora (18 milijardi), dotacije Mirovinskom zavodu (8 milijardi) i dotacije Zdravstvenom fondu (3 milijarde) – opterećuju proračun u nevjerojatno velikom iznosu. Međutim, plaće se ne mogu smanjiti za 5 posto ako ne znamo na koji će se način rasteretiti troškovi života. Smanjenje plaća javnom sektoru bez rasterećenja troškova života značilo bi znatan pad standarda za 200.000 ljudi, pa će se za godinu dana ljudi s nostalgijom sjećati Matešine i Škegrine (Zlatko Mateša, Borislav Škegro) vladavine, kao što smo se mi sjećali Ante Markovića.

 

 

- Hitno je potrebna racionalizacija koja bi smanjila rashode proračuna. Hrvatskoj nije potrebno 30.500 uposlenih u MUP-u, niti joj je potrebno 42.000 profesionalnih vojnika. U takvoj situaciji nemoguće je bilo kakvo tehničko napredovanje u ovim službama, jer 80 posto sredstava namijenjenih MUP-u i Ministarstvu obrane odlazi samo na plaće. Za tzv. hrvatsku vojnu komponentu u BiH od 1992. godine do danas je izdvojeno gotovo 10 milijardi kuna, od čega pod hitno treba odustati. Ima nekih naznaka da će se i dalje nastaviti financiranje razlike u plaćama koja se pripadnicima HVO-a u Hercegovini isplaćuje iz proračuna Federacije u odnosu na prosječne plaće u Hrvatskoj, što je paradoks i što govori o latentnom kršenju suverenosti BiH. A o Haaškome sudu, za koji je samo prošle godine odvojeno 42 milijuna kuna, ne treba ni govoriti. Konačno, taj sud ne sudi ni jednom građaninu čije je prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske.

- Prva mjera koju je nova vlast trebala učiniti jest uvođenje reda na Hrvatskoj radioteleviziji. Na HRT-u su ljudi koji su zaslužni i za antibošnjačko raspoloženje u vrijeme hrvatsko-bošnjačkih sukoba, i ti isti ljudi sve do danas, do ovih demonstracija, dižu tenziju kod građanstva i pripremaju ga za ono što Vladimir Šeks naziva “građanskim ratom”. Ti ljudi moraju otići s Televizije. Mnogo je važnije bilo pozabaviti se HRT-om nego čelnim ljudima INA-e, HEP-a ili nadzornom odborom Briona. Bojim se ovoga stvaranja antihaaškog raspoloženja, a ako vlast na njega pristane, to bi nas moglo vratiti ponovno u međunarodnu izolaciju. Vjerujem da će se naši političari znati postaviti prema ovome testu iz Haaga.

Presuda jest drakonska, nimalo uobičajena, ali vjerujem da će se nakon nje zabrinuti oni koji još uvijek nisu odustali od podjele BiH. Osim toga, ta kazna upućuje na to da Hrvatska napokon mora početi sankcionirati odgovorne za događaje nakon Bljeska i Oluje. Ako tu katarzu budemo prolazili pred Haaškim sudom, ona će biti mnogo bolnija nego da se događa pred domaćim zakonodavstvom. Došlo je vrijeme da se ova vlast, koja nije bila involvirana u događaje u BiH, otvoreno, javno i iskreno ispriča za avanturu Tuđmanove (Franjo Tuđman) politike u Bosni i Hercegovini.

 

- Svi se zločini moraju sankcionirati. Sâm sam gledao kako se nakon okončanja Oluje rušilo, miniralo i palilo na tisuće zgrada. Nitko me neće uvjeriti da je nakon Oluje trebalo lišiti života na stotine staraca i starica. Ako se to ne sankcionira, sve ljudske vrijednosti ovdje će opet biti dovedene u pitanje. Ovi su izbori pokazali da je potrebno učiniti otklon od najsramnijeg razdoblja novije hrvatske povijesti, i nova vlast to ne smije izbjegavati učiniti.

- Upućene su mi već kritike kako smo sada “mi” na vlasti, i vjerojatno će se to opet dogoditi. No, ne vidim zašto smo mijenjali vlast ako će većina u Saboru šutjeti ako je nešto krivo napravljeno, ili ako ćemo Vladi dati da radi što i kako želi.

 

AUTOR: Milivoj Đilas