savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=3271&jozo-rados
Osoba: Radoš Jozo
Datum: 18.03.2000
Objavljeno: Feral
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

 

JOZO RADOŠ, MINISTAR OBRANE RH, GOVORI O PRESUDI BLAŠKIĆU, O BUJANJU BROJA RATNIH INVALIDA, O POSLOVANJU MORHO-ova PODUZEĆA ALAN TE O HONORARIMA AMERIČKOME ODVJETNIKU RIVKINU 
 
 Nije točno da su članovi HSLS-a nastupili vrlo ultimativno prilikom rasprave o presudi Blaškiću; štoviše, članovi HSLS-a nisu imali jedinstven istup. Može se samo reći da je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša na sjednici Odbora za nacionalnu sigurnost istupao u skladu sa svojim prije proklamiranim javnim stavovima * S računa MORH-a plaćeni su računi od 1.700.000 dolara Rivkinovom odvjetničkom uredu Hanson & Williams. U Ministarstvu nismo pronašli ugovor na osnovi kojega je to isplaćeno. Tih 1.700.000 dolara isplaćeno je u kasnijoj fazi Rivkinova angažmana. Raspolažem podacima da je u ranijoj fazi plaćanje usluga odvjetnicima išlo preko poduzeća Alan * Skupljamo dokumentaciju o poslovanju Rojsove 66. pukovnije, a ono što za sada mogu reći je da ta jedinica nije poslovala po uobičajenim uzusima
 
 "Na osnovi informacija kojima raspolažemo, smatram da je kazna generalu Blaškiću previsoka, ali taj naš stav ne dovodi u pitanje našu suradnju s Haaškim sudom"
          "Pomoć koja iz Hrvatske ide vojnoj komponenti Hrvata u Bosni i Hercegovini ove je godine prepolovljena"
 
 
tekst
 * kakve su vaše sadašnje spoznaje o krivotvorenju statusa ratnih invalida pripadnika Hrvatske vojske?
- Broj ratnih invalida raste, tako da bez detaljne analize i revizije ništa točno nije moguće reći. U vrijeme kad je započela revizija, godine 1996., bilo je petnaestak tisuća ratnih vojnih invalida. Nakon toga, broj invalida se udvostručio. Budući da je do tog udvostručenja došlo nakon završetka rata, utemeljena je pretpostavka da je tu puno toga problematično i neregularno. Pitanje ratnih vojnih invalida zacijelo uključuje i MORH i njegove časnike, uključujući i one najviše.
* Kakav je vaš odnos prema generalima koji su za sebe krivotvorili prava svojih u ratu stradalih vojnika?
- Obrana zemlje, po mojem mišljenju, bila je dužnost, privilegij i čast. Nisam stoga pristaša prevelikih privilegija koje proizlaze iz same činjenice sudjelovanja u ratu. Svih ovih godina sa skepsom sam promatrao kako se ta prava naglo povećavaju. Ona su danas do te mjere narasla da prijete da se pod njima slomi hrvatska država. Stoga se treba najoštrije osuditi sve one privilegije koje su stečena mimo propisa, uz falsificiranje dokumenata i zdravstvenih dijagnoza. Pogotovo se treba strogo postaviti prema časnicima HV-a i generalima, ako su sudjelovali u takvim zloupotrebama.
 
RATNI PRIVILEGIJI
Godine 1996. bilo je petnaestak tisuća ratnih vojnih invalida. Nakon toga broj invalida se udvostručio. Budući da je do tog udvostručenja došlo nakon završetka rata, utemeljena je pretpostavka da je puno toga problematično i neregularno. To pitanje zacijelo uključuje i MORH-ove časnike, pa i one najviše. Obrana zemlje, po mojem mišljenju, bila je dužnost, privilegij i čast. Nisam stoga pristaša prevelikih privilegija koje proizlaze iz same činjenice sudjelovanja u ratu
 
* Prema sadašnjim propisima ratni invalidi imaju, između ostalog, i pravo na uvoz automobila bez plaćanja carine i drugih dažbina. Njihova djeca imaju pravo izravnog upisa na srednje škole i fakultete. Ne bi li osnovna ideja zbrinjavanja osoba hendikepiranih u ratu ipak trebala biti da im se olakša život s njihovim hendikepom i omogući socijalizacija?
- Moram se složiti s vama. Prava su tako predimenzionirana da omogućuju više od onoga što bi bilo potrebno za dostojan život i jednaku šansu u ratu stradalih ljudi i njihove djece. Njihovo proširivanje ne ide u korist ni njima samima, jer umjesto da im povlastice omoguće partnersko sudjelovanje u životu zemlje, privilegira ih u nekim kategorijama i onemogućuju im da razviju vlastite kreativne mogućnosti.
* Kakve su vaše spoznaje o paralelnim zapovjednim linijama za vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini?
- Neki elementi vojnog sustava po logici stvari imaju nadležnost u zapovijedanju koja dolazi s više različitih pozicija. Obavještajni sustav uvijek ima dvostruku liniju upravljanja. Ona s jedne strane dolazi iz postrojbe u kojoj se određena obavještajna struktura nalazi, a s druge strane iz same obavještajne hijerarhije. Zato se njihov odnos mora hijerarhizirati, tako da uvijek postoji pravorijek o tome u kojim situacijama koja od zapovjednih linija prevladava. U slučaju generala Blaškića radilo se o dijelu specijalnih postrojba Vojne policije. One su pod kontrolom obavještajne službe, koja po logici stvari svugdje ima dvostruku liniju zapovijedanja, pa ju je zacijelo imala i u postrojbama HVO-a. U ovom trenutku ne mogu ništa reći o detaljima u pogledu dvostrukih zapovjednih linija u ratu u srednjoj Bosni. Odgovor će biti poznat nakon detaljnog proučavanja dokumenata i pravilnika na kojima je počivao ustroj HVO-a.
* Kakav je stav Ministarstva u vezi sa sadašnjim rezultatom Blaškićeva suđenja?
- Stav Ministarstva sukladan je stajalištu Vlade RH. Republika Hrvatska opredijeljena je za suradnju s Haaškim sudom, u skladu s ustavnim zakonom koji propisuje modalitete te suradnje. MORH, na osnovi informacija kojima raspolažemo, smatra da je kazna generalu Blaškiću previsoka, ali taj naš stav ne dovodi u pitanje našu suradnju s Haaškim sudom.
* Predsjednik Vlade Ivica Račan u svojoj je prvoj reakciji i sam procijenio da je Blaškićeva kazna previsoka. Pojedini su saborski zastupnici, poput Dražena Budiše, čak rekli da ne prihvaćaju takvu presudu. Nisu li takvi stavovi i izjave iz redova politike pritisci na autonomnost Haaškog suda?
- Saborski zastupnici uvijek imaju više slobode u svojem očitovanju, uključujući i pravo na očitovanje o presudama suda. Kako se radi o vrlo delikatnom pitanju od osobita interesa za javnost, i s jakim emocionalnim nabojem, nije moguće izbjeći stanovite razlike i neusklađenosti, čak i kad se radi o izjavama članova Vlade. Mislim da je u izjavama oko presude Vlada ipak pokazala visoku razinu usklađenosti.
 
BLAŠKIĆ I RIVKIN
Izvješće o reviziji u poduzeću Alan nalazi se na mojem stolu. Temeljem njega zatražit ću sazivanje skupštine Alana. Ona će biti održana početkom idućeg tjedna, i na njoj ćemo donijeti odluku o tome s kojim će se dokumentima ići u javnost. Revizija se odnosi samo na 1997. i 1998. godinu, dok za prethodne godine nije ni rađena. Morat ćemo odlučiti treba li s revizijom ići i u godine koje zadiru u ono vrlo delikatno ratno vrijeme i u nabavu oružja u vrlo složenim uvjetima
 
* Doznali smo da su na sastanku saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost, na kojem se raspravljalo o presudi Blaškiću, članovi HSLS-a nastupili vrlo ultimativno?
- Ta informacija nije točna, štoviše, članovi HSLS-a nisu imali jedinstven istup. Može se samo reći da je predsjednik HSLS-a g. Dražen Budiša na toj sjednici istupao u skladu sa svojim prije proklamiranim javnim stavovima. No kako je riječ o zatvorenoj sjednici, tome ništa drugo ne mogu dodati.
* Možete li nam išta nova reći o sudjelovanju MORH-a i Gojka Šuška u isplaćivanju enormnih honorara odvjetniku Rivkinu?
- Temeljem mojega naloga dobio sam izvješće da su s računa MORH-a plaćeni troškovi odvjetničkom uredu Hanson & Williams, u kojem je radio i Rivkin. Radi se o nekoliko računa, u ukupnom iznosu nešto višem od 1.700.000 dolara. Premda je iznos plaćen s računa MORH-a, u Ministarstvu nismo pronašli ugovor na osnovi kojega je isplaćen. Tih 1.700.000 isplaćeno je u kasnijoj fazi Rivkinova angažmana, dok za prve godine njegova angažmana u MORH-u ne postoje ni računi, ni ugovori. Raspolažem podacima da je u to doba plaćanje usluga odvjetnicima išlo preko poduzeća Alan, no detalji o tome još mi nisu poznati.
* Revizija poslovanja vojnog poduzeća Alan, koje je vodio general Vladimir Zagorec, je završena i, koliko mi je poznato, dobili ste na uvid njezine rezultate. Zašto ih dosad niste objavili?
- Izvješće o reviziji u poduzeću Alan nalazi se na mojem stolu. Temeljem njega zatražit ću sazivanje skupštine Alana. Ona će biti održana početkom idućeg tjedna, i na njoj ćemo donijeti odluku o tome s kojim će se dokumentima i na koji način ići u javnost.
* Možete li barem u glavnim crtama naznačiti kakav je izvještaj revizije?
- Revizija se odnosi samo na 1997. i 1998. godinu, a revizija poslovanja Alana za prethodne godine nije ni rađena. Skupština poduzeća, a potom vjerojatno i Vlada, morat će odlučiti treba li s revizijom ići i u godine koje zadiru u ono vrlo delikatno ratno vrijeme, i u nabavu oružja u vrlo složenim uvjetima. U svakom slučaju, od Vlade se neće ništa skrivati, to više što skupštinu Alana čine ministar obrane kao predsjednik, te ministri financija i unutarnjih poslova.
 
BOGATO MINISTARSTVO
 
* MORH raspolaže velikim brojem nekretnina, zemljišnim površinama, restoranima, hotelima, odmaralištima, pa ga se smatra najbogatijim ministarstvom u državi. Hoće li se u dogledno vrijeme dio te imovine prebaciti u civilni sektor?
- MORH je samo uvjetno rečeno najbogatije ministarstvo. Knjižna vrijednost njegove imovine vrlo je visoka, ali pitanje je bismo li tu cijenu mogli postići u slučaju rasprodaje. Do kraja lipnja ove godine treba biti izrađena analiza raspolaganja cjelokupnom imovinom, uključujući i onu koja nije specifično vojne prirode i ne služi za obavljanje specifično vojnih djelatnosti. Na osnovi te analize Vlada će donijeti odluku o budućnosti MORH-ove imovine. Moj je stav da treba biti prodan veći dio imovine koja ne služi specifično vojnoj djelatnosti. To je u našem interesu, budući da je na poslovima održavanja tih objekata u MORH-u zaposleno više od 1500 ljudi i za njih se izdvaja značajan dio sredstava MORH-ova proračuna.
* Kakve su vaše spoznaje o poslovanju graditeljske postrojbe kojom je upravljao Ljubo Ćesić Rojs?
- MORH se upravo ovih dana suočava s pitanjem 66. pukovnije kojom je zapovijedao Ljubo Ćesić Rojs. Ovih se dana prikupljaju cjelovita izvješća vezana uz djelatnost te pukovnije, poput financijskih odnosa, ugovornih odnosa, vlasništva nad strojevima i ljudstva. Ovoga časa mogu reći samo to da dobar dio poslovanja te jedinice nije počivao na do kraja jasnim ugovornim odnosima. Dobar dio tog poslovanja počivao je na odlukama Vlade RH, koje su parcijalno regulirale to područje. Pritom nisu bili respektirani uobičajeni uzusi u poslovanju takvih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj.
* Upućivani su vam prigovori zbog odabira najbližih suradnika. Četiri od pet vaših pomoćnika - Josip Budimir, Mladen Ružman, Zoran Batušić i Ivan Kozlica - članovi su HSLS-a. Ne postaje li tako MORH, koji je godinama bio pod jakim političkim utjecajem desne struje HDZ-a, sada HSLS-ovo ministarstvo?
- Za svoje suradnike birao sam ljude koje poznajem i kojima vjerujem, a ujedno su dovoljno stručni za obavljanje poslova koji su im povjereni. Deset sam godina aktivno radio u HSLS-u, i logično je da sam ih našao među svojim stranačkim suradnicima. Važno je da u njihovu djelovanju u ministarstvu ni na koji način ne bude iskazana stranačka pripadnost, i da temeljni kriterij vrednovanja njihova djelovanja budu poštenje i stručnost. Prigovore koji bi dovodili u pitanje te dvije komponente smatrao bih relevantnima. Osim toga, sve ostale funkcije koje su u mojoj nadležnosti, prepuštene su drugim strankama i nestranačkim osobama. Postoji vrlo velika mogućnost kontrole članova HSLS-a koji rade u pogonu MORH-a, i nema nikakve opasnosti za stvaranje HSLS-ova lobija koji bi neke poslove vodio parcijalno. Uvjeren sam da neće doći ni do kakve stranačke zloporabe MORH-a, kakvih je dosad bio.
 
LJUDI BEZ MANE
 
* Posebne kontroverze izaziva vaš zamjenik Stjepan Šterc, za kojeg se s uvjerljivim argumentima tvrdi da je prije, na mjestu u Ministarstvu obnove, provodio politiku etničkog čišćenja prostora koji su bili zahvaćeni ratom.
- Nemoguće je pronaći osobu kojoj se nešto ne bi moglo prigovoriti...
* No u ovom slučaju prigovor je vrlo težak.
- Koliko ja znam, on je potpuno neutemeljen. Zakon o područjima od posebne državne skrbi u Saboru je donesen uz suglasnost svih relevantnih političkih stranaka. U parlamentarnoj raspravi koja je vođena prije izglasavanja tog zakona, pitanje etničkog čišćenja gotovo da nije ni bilo spominjano. To znači da kad bi postojala odgovornost za etničko čišćenje, ona se ne bi prelamala samo preko Šterca, nego bi bila daleko šira. Prigovori ovakve vrste bitno politiziraju odgovornost jednog čovjeka i politički kontekst u kojem je on djelovao, a mogao bih reći da je i falsificiraju. K tome, Šterc ne dolazi iz mojih prijateljskih ili stranačkih krugova, a prije ga nisam ni poznavao. Predložio sam ga za pomoćnika ministra zato što je na vrlo složenom poslu, koji je prijašnjih godina obavljao u iznimno teškim političkim okolnostima, pokazao kvalificiranost i stekao iskustvo potrebno za upravljanje imovinom MORH-a. Procijenio sam da se radi o poštenom čovjeku, koji se dosad nije okoristio svojim položajem. Ako se pokaže da sam pogriješio, bez razmišljanja ću predložiti Štercovo razrješenje.
* Usprkos predizbornim najavama, i dalje se odvija financiranje vojnog sektora u Bosni i Hercegovini. Koliko točno sredstava trenutačno ide na to financiranje?
- Stvari su u tom pogledu već sada vrlo jasne, a bit će još jasnije u sljedećih šezdesetak dana, kad se potpiše odgovarajući sporazum između Hrvatske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Osobno sam u ime Vlade RH deklarirao spremnost naše zemlje da svaka vrst pomoći za bilo koju vojsku u Bosni i Hercegovini ide preko Stalnog komiteta za vojna pitanja i uz njegov nadzor. Mogućnost manipulacije time je gotovo onemogućena. Pomoć koja iz Hrvatske ide vojnoj komponenti Hrvata u Bosni i Hercegovini, ove je godine prepolovljena. Deklaracijom, kao i ovim smanjenjem, definitivno smo riješili poteškoću koju je Hrvatska imala u kontaktima s međunarodnom zajednicom u pogledu financiranja vojne komponente Hrvata u Bosni i Hercegovini.
* Smatrate li da bi Hrvatska u perspektivi uopće trebala financirati vojni sektor u Bosni i Hercegovini?
- U daljoj perspektivi sigurno ne. Pomoć Hrvatima u Bosni i Hercegovini trebala bi se zasnivati isključivo na pomaganju kulturnih i znanstvenih institucija. Oni bi sami trebali financirati sve institucije koje su vitalne za njihov život. Ipak, u sadašnjim prilikama u Bosni i Hercegovini, izostanak financiranja hrvatske vojne komponente doveo bi u pitanje njezino postojanje. To nije naš interes, niti bi to bilo dobro za unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini – ako ne bi bilo dio šireg političkog procesa.
 
MOĆ CRKVE
 
* Kakav je vaš odnos prema izgradnji palače Vojnog ordinarijata na Ksaveru? Njezine troškove financira država, a daleko su premašili početne procjene.
- Nova vlast nije ta koja bi trebala revidirati ugovore s Vatikanom, nego ih mora provoditi. Uloga Katoličke crkve u HV-u treba biti u skladu s mjestom koje Crkva inače treba imati u društvu, što znači da ne smije postojati nikakva državna religija, nego religija treba biti pravo i sloboda svakog pojedinca. U tom smislu Crkvi treba omogućiti da djeluje u HV-u, ali bez ikakve raskoši i bez uvećavanja crkvene moći iznad tih okvira. Vojni se ordinarijat ove godine prvi put nalazi u proračunu MORH-a, i za njega su predviđeni samo najelementarniji troškovi za djelovanje svećenika u vojsci, njihove plaće i najminimalniju opremu. Proračunom nisu predviđena sredstva za nastavak gradnje zgrade Ordinarijata na Ksaveru. Do iduće godine trebat ćemo procijeniti što je pametnije: zaustaviti gradnju i zgradu prepustiti propadanju, izvršiti konzervaciju ili nastaviti gradnju.
* Pripadnici nekatoličkih konfesija i vjera tuže se na deprivilegiranost u vojsci, od onemogućavanja kontakta sa svećenicima do neprilagođenosti vojne prehrane. Kad će MORH izjednačiti prava manjinskih vjerskih zajednica s katoličkom?
- Temeljem deklarirane slobode i jednakosti vjerskih zajednica, pripadnici svih vjerskih zajednica trebali bi imati jednaku mogućnost iskazivanja svojih vjerskih osjećaja u HV-u. Moramo imati u vidu da se u Hrvatskoj taj problem dosad rješavao u uvjetima naglašenog nepovjerenja. Ovog trenutka nije moguće jamčiti da će se pitanja prava pripadnika manjinskih vjerskih zajednica brzo riješiti, ali sam siguran da nova hrvatska vlast preko MORH-a treba deklarirati spremnost za njihovo rješavanje. Ono uključuje izgradnju povjerenja između etničkih zajednica u Hrvatskoj, što je opet vezano uz šira zbivanja u regiji. U slučaju hrvatskih građana muslimanske vjeroispovijesti, to je povezano s negativnim opterećenjima u dosadašnjim odnosima između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
 
AUTOR: Toni Gabrić