ZAGREB, 12. rujna - Analizirajući za Vjesnik posljedice terorističkog napada na Ameriku, dr. Siniša Tatalović, redovni profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i uvaženi stručnjak za nacionalnu i međunarodnu sigurnost i etničke konflikte, upozorio je da se nalazimo na svršetku razdoblja u kojem se u klasičnom smislu govorilo o nacionalnoj sigurnosti kao najvišoj vrijednosti. Tatalović naglašava da užasni događaj to potvrđuje:

»Sjedinjene su Države, upravo izgrađujući zasebni sustav nacionalne sigurnosti, bile uvjerene kako im nitko nije potreban.
Sada se pokazalo da je i njima potrebna pomoć drugih zemalja, posebno europskih saveznika. Jer terorizam nije nacionalni problem.

• Koliko ta prekretnica mijenja dosad poznati svijet međunarodnih odnosa?
- Bojim se da je prekjučerašnji dan bio za svjetsku povijest izuzetno važan, jer bi mogao lako dovesti do novog sukobljavanja. Pred nama se otvaraju vrata četvrtog svjetskog rata, ako je hladni rat bio treći u kojemu je Amerika pobijedila. Pobjednici su uvijek meta broj jedan svih onih koji su nezadovoljni uspostavom novih odnosa nakon završenog rata.
Amerika je živjela u uvjerenju da je najsigurnija zemlja na svijetu i da može još jače preuzimati ulogu vodeće svjetske sile. Ovaj napad to je dijelom doveo u pitanje. Američka će se javnost radikalno podijeliti.
 

• Hoće li to kao rezultat imati jačanje izolacionizma u SAD-u?
- Sigurno. Amerikanci će tražiti sigurnost na svom tlu i teško će prihvaćati angažman na Srednjem istoku ili u Makedoniji. Nakon ove tragedije, u SAD kao i drugdje u svijetu, ne možemo se više osjećati sigurnima. Od terorizma za sada nema zaštite.
Sada su pogođena tri važna stupa američkog društva, ali i tri važne poluge američkog vanjskopolitičkog djelovanja - Pentagon kao simbol vojne moći, Svjetski trgovački centar kao simbol ekonomske i financijske moći, tu u blizini je i Wall Street. Američka će vlada odmah morati napraviti ne samo kadrovske nego i bitne organizacijske promjene. Povećat će se mogućnosti državnih institucija, posebno obavještajnih službi u samoj Americi.

• Znači li to procjenu da je Amerika napadnuta i iznutra?
- Ovaj napad očito možda ima ideološku osnovu izvan SAD-a, ali oni koji su to organizirali i pripremili, dugo su boravili u SAD-u. Amerika je svojom demokracijom, zaštitom ljudskih prava, slobodom koja je tamo vrhovna vrijednost, omogućila na žalost djelovanje i takvih skupina koje su zloupotrijebile američki tip demokracije.

• Terorističke prijetnje nisu nove ali sad se pokazuje da ni Sjedinjene Države, iako su prednjačile upozorenjima, nisu pripremljene za borbu protiv terorizma.
- Međunarodna zajednica nije spremna za borbu protiv terorizma. Naprotiv. Neke zemlje, pa i SAD, iz svojih interesa koketirale su formalno i neformalno i s određenim terorističkim organizacijama u svijetu. Neke su se terorističke organizacije uz pomoć zapadnih zemalja transformirale u političke pokrete i onda se, napuštajući terorizam, počele boriti za svoje ciljeve političkim sredstvima.
No, ovaj će događaj i u Europi bitno promijeniti odnos država prema terorizmu. Slijede potezi sasijecanja u korijenu, najvjerojatnije bez okolišanja i milosti.

• To može ubrzati stvaranje transgraničnih antiterorističkih snaga za brzo djelovanje. Ulazimo li u razdoblje kada će te snage djelovati na teritoriju pojedinih država čak i bez njihove bez privole?
- To je sasvim izvjesno. Stvorit će se specijalizirane međunarodne organizacije za preventivno antiterorističko djelovanje. Snage EU i NATO-a imat će redefiniranu ulogu u međunarodnoj sigurnosti.
Dugoročno je neizbježno suočavanje s problemima koji su podloga stvaranju terorizma kao što su glad, etničke, vjerske i rasne suprotnosti koje u nekim dijelovima svijeta poprimaju drastične razmjere. U protivnom, na udaru će biti samo oni koji su već unovačeni među teroriste, a uzroci će ostati.
Terorističke organizacije već sad imaju veliku financijsku moć. Terorizam je globalno povezan, budući napadi neće biti kao ovaj u Americi. Moglo bi biti teže i mnogo opasnije.

• Je li završetkom hladnoga rata svijet uronio u sukob koji je potencijalno opasniji?
- Veliki dio sigurnosnog sustava i SAD, i europskih saveznika, i Rusije, i drugih zemalja još uvijek je podešen uz pomoć hladnoratovskog razmišljanja. Ono je trajalo 50 godina.
Nakon svršetka hladnoga rata svijet je postao nesređen. Sjedinjene Države odlučile su ponuditi svoje interese i snage. Deset godina demonstrirale su svoju moć prema svima onima za koje su procijenile da ugrožavaju svjetski mir i sigurnost, uz uvjerenje da su Sjedinjene Američke Države apsolutno sigurne na svom tlu.
Antiameričke snage očito su došle do zaključka da je zadnji trenutak za radikalne poteze, ne bi li se američka i svjetska javnost prisilile na drugačije promišljanje budućnosti. Ne treba zanemariti da se među njima nalaze i grupacije koje žele utjecati na globalizacijske trendove i nastoje onemogućiti da neke zemlje kreiraju svjetsku politiku dok bi drugima ostalo samo prilagođavanje zadanim mjestima. Zastrašujuće je veselje u nekim arapskim zemljama nakon ovog događaja, a i to pokazuje da američka tragedija nije osamljeni čin neke terorističke grupe.

• Kao glavni organizator napada već je označen teroristički stožer Osame bin Ladena. Je li moguće da je Bin Laden postao tako opasan i nadmoćan?
- O Bin Ladenu se jučer i danas dosta govori i ocjenjuje se da je on najvjerojatniji organizator ovih napada. Riječ je o milijardama dolara i godinama priprema. Zato procjenjujem da je riječ o daleko široj međunarodnoj povezanosti u kojoj je Bin Laden jedna od eksponiranih mogućnosti. Teško će se otkriti organizacija koja stoji iza svega.
Samoubilačke akcije postale su karakteristične za dio muslimanske zajednice. U tim se državama zadnjih godina dogodio proces pustošenja ruralnih sredina, nastali su megalopolisi. Razbijanje stoljetnih tradicionalnih zajednica i stvaranje nekakvih novih, bez jasnih socijalnih odnosa, pogodno je tlo za deologiju žrtve na putu za nebo.

• Kako procjenjujete prva reagiranja u svijetu?
- Nije teško reći da je došlo do svojevrsne panike. Vojske su stavljene u punu pripravnost. Kad se to smiri, nastojat će se privoljeti građane na nove oblike čuvanja sigurnosti. Doći će do izvjesnog suspendiranja prava kao što je sloboda kretanja, provjeravat će se identitet, doći će do privremene izolacije nekih ljudi, dakle do svega onoga čega do sada u SAD-u, primjerice, nije bilo.

• Kakav, može biti američki odgovor na ovaj napad?
- Kad se utvrde počinitelji, Amerika će uzvratiti. Bit će teško diljem Amerike zadržati i obične ljude od osvete prema pripadnicima »okrivljene etničke skupine«. Treba vjerovati da će to SAD znati riješiti. Daleko je važnije shvaćanje da problem neće moći riješiti unilateralna odluka jedne zemlje. Gotovo jedinstvena međunarodna državnička osuda terorista daje podlogu da se u UN utvrde pravila globalnog udara na međunarodni teroristički kartel. Američka tragedija promijenit će svijet.
Željko Hodonj