Novi rektor zagrebačkog Sveučilišta koji će na to mjesto biti inauguriran u veljači iduće godine, samim je pojavljivanjem na konferenciji za tisak zajedno s ministrom znanosti Hrvojem Kraljevićem, dao naslutiti da Sveučilište ne namjerava započeti samo s reformom nego i poboljšati poljuljane odnose s resornim ministarstvom. Prof. Ivančić, također je i prvi rektor koji, nakon više od pola stoljeća, na mjesto čelnog čovjeka zagrebačkog Sveučilišta dolazi kao bogoslov, a u javnosti je poznat kao vrstan govornik, duhovni terapeut. Tomislav Ivančić studirao je na Papinskom sveučilištu u Rimu, gdje je i doktorirao teologiju.

l Nakon više od 50 godina rektor dolazi s Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Kazali ste da ćete svoju funkciju obnašati kao građanin, no, ipak, ako to ne mijenja poziciju Sveučilišta, mijenja li poziciju vašeg fakulteta?
- Katolički bogoslovni fakultet time zadržava svoju pravu poziciju, on je, naime, najstariji fakultet u Hrvatskoj, njegovi korijeni su stari 750 godina. On je, također, zajedno s drugima, organizirao Sveučilište prije 332 godine, a Katolička crkva je dala i prvog rektora Sveučilišta, Matiju Mesića 1874. godine. Poslije toga su mnogi kolege s KBF-a bili rektori Sveučilišta. Katolički bogoslovni fakultet se osjeća punopravnim članom, kojega se neće ideološki minimalizirati, niti sumnjati u njegovu znanstvenost. On će zajednički s drugima graditi Sveučilište.

• Što će biti s vašim obvezama na fakultetu?
- U svom sam programu naveo da ću se osloboditi obveza koje bi me mogle smetati u rektorskom radu i da će mi prva i trajna zadaća biti Sveučilište - i to kanim napraviti. Pritom, vjerujem da ću neke od predmeta moći i dalje predavati, jer mislim da je dobro da ostanem u nastavnom i znanstvenom poslu, a druge će preuzeti moji asistenti.
 

• Zalažete se za integraciju Sveučilišta. Nije li ono, ipak, unatoč slavnoj i dugoj tradiciji, preglomazan organizam za malu zemlju?
- Mlađa sveučilišta su obično manja, ona koja imaju dugu tradiciju su velika, ali i s velikom sposobnošću mijenjanja i prilagođavanja. Činjenica je da danas u Europi ima većih sveučilišta koja funkcioniraju izvrsno i nama sve evaluacije koje dolaze iz Europe, a to su osobito Salzburg seminar evaluacija i CRE evaluacija, tvrde da nismo preveliki i da je u tome naša bolja pozicija, jer nam to omogućuje da radimo interdisciplinarno i multidisciplinarno. Sada bi trebalo dobro koordinirati i integrirati naše Sveučilište da bude u skladu s našom strateškom vizijom. Sveučilište bi se moglo funkcijski ustrojiti po znanstvenim područjima. Sveučilište bi kao centrala trebalo za sve fakultete raditi određene zajedničke poslove, a fakulteti bi u mnogim stvarima bili samostalniji. Veličinu našeg Sveučilišta treba u ovom trenutku dobro iskoristiti.
• Rekli ste da su fakulteti donekle izgubili identitet i da je ovo šansa da im se on vrati. Postoje li ipak fakulteti koji su ga bolje uspjeli zadržati i oni koji su ga u potpunosti izgubili?
- Nisam rekao da su izgubili identitet, nego ima fakulteta koji su napredniji, osobito što se tiče financija, jer imaju više mogućnosti uklopiti se u gospodarske projekte, a postoje i oni koji nemaju takve mogućnosti. Mislim da svaki fakultet ipak želi imati oznaku pripadnosti Sveučilištu, jer se mnogo lakše probijati u svijetu pod okriljem značajne ustanove. S druge strane, mi ćemo unutar Sveučilišta morati stvoriti solidarnosti, da svi fakulteti dobiju određene projekte i u kulturi i u gospodarstvu. Tako će svi moći steći vlastita sredstva, te povećati bilo istraživački bilo umjetnički ugled.

• Do sada niste u potpunosti odgovorili na pitanje o Hrvatskim studijima koje velik dio javnosti smatra paralelnim, pa tako i nepotrebnim fakultetom. Kako ćete se postaviti i koje su uopće po tom pitanju vaše ovlasti?
- Rektor je čelnik Sveučilišta, on je izvršna vlast Senata. Dakle, Senat odlučuje o pitanjima koja spadaju na njega, Ministarstvo ima svoje kompetencije, a neke odluke, po Statutu, pripadaju samim Hrvatskim studijima. Kao rektor ne mogu reći: učinit ću ovo ili ono, ali ću pregovarati i razgovarati sa svim čimbenicima koji su odgovorni i kompetentni, i na taj način ću tražiti najbolja rješenja. Ali, svakako neću pustiti da se to pitanje i dalje povlači, jer je riječ o studentima i to se mora riješiti što prije. Nadam se pronaći dobre sugovornike, u Ministarstvu, u Senatu i na Hrvatskim studijima.

• Održali ste zajedničku press konferenciju s ministrom Kraljevićem. Označava li to i trajni prestanak problema na relaciji Sveučilište-Ministarstvo?
- Tek sam izabran, moj mandat nije još započeo i ne mogu prognozirati budućnost. Vjerujem da se u izravnim i argumentiranim razgovorima uvijek može postići ono što se ne može s distance, i da ćemo uspjeti kontinuirano surađivati. Sveučilište ne smije dopustiti da se Zakon o visokim učilištima stvara bez njega. U tom smislu vidim i dobru volju u Ministarstvu. Osim toga, i Senat, a i Ministarstvo, uviđaju da moramo ići u onom smjeru koji od nas traže sveučilišta u Europi, da se moramo s njima udružiti i krenuti zajednički, kako bismo mogli konkurirati američkim i drugim sveučilištima u svijetu, i kako bi Europa bila snažna po znanosti i istraživačkom radu.

• Sveučilište je zastarjelo, programi su nam staromodni, informatizacija je loša. Što biste konkretno voljeli promijeniti i ostaviti iza sebe kad budete odlazili s funkcije na koju ste sada izabrani?
- Volio bih ostaviti pravo usmjerenje i već potvrđene promjene, jer mora se ići naprijed. Prvo bih definirao misiju Sveučilišta, njegovu stožernu ulogu u društvu. Potom bih želio dobro riješiti pitanje financiranja i s Ministarstvom i gospodarskim čimbenicima. Tražio bih da se na svakom fakultetu dobro provede tzv. evaluacija plana i programa studija i onda bih iz toga zahtijevao da se korak po korak moderniziramo, da se izbaci ono što je zastarjelo, a da se ono što je najvažnije stavi na prvo mjesto. Također, pokušao bih postići da studenti na vrijeme završavaju studije, a to znači da se uspostavi partnerski odnos između studenta i profesora, da se sazna uče li studenti, kako i gdje uče, znaju li učiti i tome slično. Dakle, ne samo kako profesori predaju, nego i kako studenti uče. Pokušao bih stvarati medijski ugled Sveučilišta, postići da se studenti osjećaju poštovani, te da Zagreb dobije na značenju kao sveučilišni grad.

• Nezadovoljstvo studenata novim mjerama Vlade je veliko. Koliko vi kao rektor možete utjecati na ublažavanje socijalnih problema studenata, koliko možete pregovarati s Vladom?
- Mogu i na tome ću svakako svim silama raditi. Već sam u razgovoru s ministrom Kraljevićem dotaknuo ta pitanja. Čini mi se da u svemu tome manjka kontakt između studenata i Ministarstva, studenata i Sveučilišta. Problemi se mogu rješavati temeljitim pregovorima i razgovorima bolje nego na ulici. Treba izgraditi komunikacijski most.

• Kazali ste da ste spremni na suradnju s medijima i da to smatrate važnim, novinari se smjenjuju jedan za drugim. Nije li vam to sada malo prenaporno?
- Rekao sam da će mi biti stalo do toga da Sveučilište ima neku vrstu glasnogovornika, stalnu izmjenu informacija, tako da cjelokupna javnost bude upoznata s onim što radimo na Sveučilištu. Ono pripada društvu i treba pred javnošću biti transparentno. Mediji tu imaju važnu ulogu.
Branka Valentić