DAMIR KAJIN, SABORSKI ZASTUPNIK I POTPREDSJEDNIK IDS-a, GOVORI O POLITIČKIM I GOSPODARSKIM POSLJEDICAMA BLOKADE ISTARSKE BANKE

 

Ne pada mi na pamet da se u slučaju Istarske banke bilo kome ispričavam za bilo koju javno danu izjavu. Svjedoci smo kako se tu radio o jednom prljavom i sramotnom scenariju Hrvatske narodne banke, koji graniči s političkom i financijskom diverzijom * Neću spekulirati o političkoj pozadini zbivanja u Istarskoj banci, ali je činjenica da je moguće kako je time odaslana i poruka Istri. Ne mogu ni zamisliti, jer bi to bilo morbidno, da je nekome bila namjera izazvati revolt i nezadovoljstvo istarskih građana prema lokalnoj i županijskoj vlasti, jer njezini predstavnici sjede u upravnim tijelima Banke * Želim vjerovati da će se Hrvatska, već po isteku ove godine, vratiti svojim povijesnim regijama, odnosno da će biti decentralizirana i da će županijskim i lokalnim skupštinama biti vraćene barem ovlasti koje su one imale u doba samoupravnoga socijalizma

 

 

 tekst

- U slučaju Istarske banke ne pada mi na pamet da se bilo kome ispričavam za bilo koju javno danu izjavu, sve do onoga trenutka kad se štediše te banke u potpunosti ne obešteti i dok država ne podmiri svoje obveze prema Istarskoj banci, odnosno dok se situacija u njoj ne stabilizira. Svjedoci smo kako se radilo o jednom prljavom i sramotnom scenariju Hrvatske narodne banke, koji graniči s političkom i financijskom diverzijom. Cilj tome su neke skrivene i nečasne namjere, koje će uskoro izaći na vidjelo.

 

* Guverner HNB-a Marko Škreb tvrdi kako do blokade Istarske banke ne bi došlo da je njezina uprava prošle godine prihvatila ponudu Riječke banke da dokapitalizira Istarsku banku i otkupi njezine dionice, i tako postane njezinim vlasnikom. Hoće li Istarska banka, nakon prošlotjednih poteza HNB-a, sada biti prinuđena da prihvati ponudu iz Rijeke?         

- Već 1. ožujka ove godine Hrvatska je narodna banka na svojim web-stranicama dala naslutiti mogućnost da Bayerische Bank iz Münchena dokapitalizira i preuzme Riječku banku, pod uvjetom da se u nju inkorporira i novčarsko tržište Istarske županije, odnosno ono na kojemu djeluje Istarska banka. Poznato je i da je Ivan Štokić,predsjednik Uprave Riječke banke, pred većim brojem ljudi javno govorio kako mu se Istarska banka nudi zabadava. Konačno, ne treba smetnuti s uma da su emisari Riječke banke već u jutarnjim satima tog crnog prošlotjednog petka obilazili istarska javna, komunalna i druga poduzeća, nudeći im da svoje poslovanje prebace u Riječku banku. Ako je postojao takav scenarij, a Škrebove i Štokićeve izjave upravo na to upućuju, onda to graniči s bolesnom političkom namjerom, koju je ovih dana prinudni upravitelj Istarske banke proveo u djelo.                

* Mogu li se i u njegovim potezima iščitati namjere o preuzimanju Istarske banke?           

- Već prvi potez tog navodnog spasitelja Istarske banke bio je da blokira Banku, što joj se dogodilo prvi put u njezinom 43-godišnjem postojanju, zbog formalnosti deponiranja njegovog potpisa u Zavodu za platni promet. Naravno, to je izazvalo paniku među štedišama, koji su počeli dizati svoju štednju. No, i to se moglo kontrolirati da “spasitelj” nije nastavio vući sve gore poteze, kao što su limitiranje kunske isplate te, na koncu, blokiranje poslovanja banke u razdoblju od 90 dana. Uostalom, kad je Miroslav Kutle, i uz pomoć guvernera Škreba, prije nekoliko godina ušao u Istarsku banku, štediše su jednako reagirale i podigle daleko veći iznos svoje štednje, ali se Banka uspjela održati i oduprijeti takvome udaru, iako je bila u goroj situaciji nego danas.     

    

* Je li privremeni upravitelj blokirao banku u panici od reakcije štediša ili se i iza toga kriju neke skrivene namjere?     

- O tome mogu samo nagađati, ali zanimljiv je podatak da je istoga dana kad je banka blokirana, njemačka tvrtka Heidelberg cement preko Istarske banke uplatila značajan iznos kojim je otkupila dionice od malih dioničara Tvornice cementa u Puli, što ukazuje na to da je nekome bilo u interesu da taj novac ostane blokiran u Istarskoj banci i njezinim bilancama, ali ne kao dokaz o mogućnosti njezina samostalnog prevladavanja poslovnih teškoća, nego kao svježi kapital kojim će upravljati budući većinski vlasnik Banke. Također, ovih se dana očekivalo da će od prodaje Plave lagune Lukšić grupi u Istarsku banku biti deponirano 10 milijuna kuna dnevno, a privodili su se kraju i pregovori o prodaji nekih drugih poduzeća, što nije bilo moguće učiniti u roku od tri-četiri mjeseca, kako je tražio guverner Škreb. No, bez obzira na sve to, Istarska banka mora opstati, jer o njoj ovisi socijalna sigurnost čitavog niza subjekata, prije svega građana Istre, te sudbina tisuća gospodarstvenika. Bez Istarske banke nema socijalnog, a ne može biti ni političkog mira u Istri.         

* Poznato je da su HDZ-ova vlada i njezin financijski guru Borislav Škegro unatrag nekoliko godina počeli zagovarati okrupnjivanje hrvatskih banaka, kako bi koncentrirali financijski kapital u nekoliko većih banaka i tako ga lakše kontrolirali i upravljali njime, ali i dodatno centralizirali vlast u Hrvatskoj. Je li moguće da je sadašnja vlada prešutno preuzela taj Škegrin koncept, vjerujući kako naslijeđenu gospodarsku situaciju može efikasnije rješavati centralizacijom bankarskog sustava?     

- Ovogodišnji državni proračun koncipiran je tako da balansira između dviju temeljnih karijatida: jedna je vanjski dug od 7,5 milijardi kuna, koji se mora vratiti u ovoj godini, a druga je 8,2 milijardi kuna prihoda koje se planira ostvariti privatizacijom sustava kao što su Hrvatske telekomunikacije, Croatia osiguranje, Riječka banka, Splitska banka i drugi. Činjenica je da mi bez tog novca ne možemo preživjeti, ali je i činjenica da ova država na taj način, nakon 55 godina, ostaje bez domaćih banaka. Republika Hrvatska više nema nijedne domicilne banke, jer zadnja je bila Istarska banka, koju se po svemu sudeći kani također prodati strancima, premda je nju uz sve probleme bilo moguće konsolidirati, uz pomoć HNB-a. Ovako je napravljena nemjerljiva šteta.

 

 

- Neću spekulirati o političkoj pozadini zbivanja u Istarskoj banci, ali je činjenica da je moguće da je time odaslana i poruka Istri. Svi koji su u tome sudjelovali, morali su računati da će takvim mjerama paralizirati čitav život u najrazvijenijoj hrvatskoj regiji, a opet ne mogu ni zamisliti, jer bi to bilo morbidno, da je nekome bila namjera blokadom i propašću Istarske banke izazvati revolt i nezadovoljstvo istarskih građana prema lokalnoj i županijskoj vlasti, jer njezini predstavnici sjede u upravnim tijelima Banke. No, iako je točno da je, primjerice, pulski gradonačelnik Giancarlo Župić predsjednik Nadzornog odbora Banke, on je na toj dužnosti tek od sredine prošle godine, kad je nakon godinu i pol dana borbe iz Istarske banke “istjeran” Miroslav Kutle, koji je u nju ušao i uz pomoć guvernera Škreba, a svojim je potezima Banku i gurnuo u krizu. Od “izbacivanja” Kutle iz Istarske banke stvari su u njoj krenule nabolje, a to što guverner Škreb govori kako nisu realizirani zahtjevi HNB-a o njezinoj dokapitalizaciji, prodaji njezinih dionica i slično, valja reći da to i nije bilo moguće ostvariti u tako kratkom roku. Guverneru Škrebu je, barem, poznato kako je sanacija Riječke, Splitske i Privredne banke trajala pet godina, i pritom je HNB Riječkoj i Splitskoj banci pomogla sa 9 milijardi kuna, a Istarskoj banci nije se pomoglo ni s jednom kunom. Stoga je deplasirano govoriti kako Istarska banka nije sanirana proteklih sedam-osam mjeseci. Učiniti to što su učinili uoči turističke sezone, naprosto je zločin i doista se ne mogu zaobići i političke konotacije svega učinjenog.       

- Ponajprije, mislim da su reakcije na izjave o političkoj autonomiji izraz, zapravo, nastojanja da se pozornost javnosti skrene s problema Istarske banke, koji je u ovom trenutku najveći gospodarski i politički problem Hrvatske, na neka druga pitanja, kako bi se prikrile krajnje namjere s Istarskom bankom. Što se tiče stavova IDS-a o regionalizmu, oni su dobro poznati i našim koalicijskim partnerima i zato želim vjerovati da će Hrvatska, već po isteku ove godine, biti sasvim drugačije ustrojena, da će se vratiti svojim povijesnim regijama, odnosno da će biti decentralizirana i da će županijskim i lokalnim skupštinama biti vraćene barem ovlasti koje su one imale u doba samoupravnog socijalizma.

 

AUTOR: Zoran Daskalović