Sa saborskom zastupnicom i čelnica HNS-a prof.Vesnom Pusić razgovarali smo za Nedjeljni Vjesnik o odluci da HNS samostalno nastupi na predstojećim lokalnim izborima u Zagrebu, o odnosima s predsjednikom Mesićem, o dosadašnjem radu Vlade, te smanjenju ustavnih ovlasti predsjednika Republike.

• Budući da je HNS istupio iz zagrebačke alternative je li donesena definitivna odluka o samostalnom izlasku na izbore ili još uvijek postoji mogućnost koaliranja s nekom od stranaka?
- Stranke zagrebačke alternative su jedini koalicijski partneri na koje smo računali, a ukoliko nas oni ne prihvaćaju onda ne postoji mogućnost koaliranja. Obzirom da ostale stranke zagrebačke četvorke nisu htjele prihvatiti da HNS, isto kao SDP i HSLS, izađe sa samostalnom listom, ponudili smo alternativno rješenje - da ne ističemo svoje kandidate na izbornim jedinicama, ali da sudjelujemo u upravljanju gradom nakon izbora proporcionalno rezultatima koje ostvari naša lista. No niti to nije prihvaćeno te nam nije preostalo ništa drugo, nego da izađemo samostalno i u većinskom dijelu izbora. Ne mislim da je to neki veliki problem, jer nema potrebe za ujedinjavanjem protiv HDZ-a, a osim toga samostalan izlazak je dobar iz više razloga. Prije svega zbog mogućnosti izbora programa, vidljivosti ljudi, jasnih alternativa, te sa stanovišta razvoja naše stranke kao stranke građanskog centra.

• Postoji li mogućnost koaliranja s HDZ-om ili DC-om?
- Od svih stranaka mi smo jedina koja ni u kojoj formi nikad nije koalirala s HDZ-om, a zaista nije trenutak da počnemo baš sada. Ja osobno mislim da, ako išta simboliziram i kao osoba i kao političar, onda je to potpuno suprotno od onoga što je simbolizirao HDZ. Stoga je to bespredmetno.
 

• Samostalan izlazak na izbore je hrabra odluka s obzirom da su stranke zagrebačke alternative odlučile da s onima koji izađu iz alternative nema ni poslijeizborne suradnje. Na čemu temeljite svoj optimizam da ste sposobni samostalno prijeći izborni prag, odnosno osvojiti mjesta u Gradskoj skupštini?
- Temeljimo ga na rezultatima svih anketa koje su rađene u Zagrebu, a koje pokazuju da je HNS treća stranka po snazi. Sve ankete nam daju između šest i deset posto što je dovoljno za prelazak izbornog praga. Budući da je zadaća političkih stranaka da se zalažu za svoje projekte, smatramo da sad imamo šansu iznijeti te projekte i realizirati ih ukoliko za njih dobijemo podršku. Bit ćemo spremni na dogovor o sudjelovanju u upravljanju gradom nakon izbora, ali ako nas koalicijska većina ne prihvati to je također dobra pozicija. Oni koji imaju vlast imaju zadaću da brinu o realizaciji svojih programa, a oni koji su u opoziciji imaju zadaću da čuvaju demokraciju.

Zagrebački izbori

• Je li porast haenesova samopouzdanja vezan za činjenicu da je predsjednik Mesić iz redova vaše stranke?
- Izbor Stjepana Mesića za predsjednika je sigurno pomogao HNS-u. Uvijek smo imali kvalitetne ljude, dobre programe i odličnu organizaciju, ali nam je nedostajao pobjednički duh, sad smo dobili i to.

• No, podrška koju je Mesić dobio na predsjedničkim izborima nije u razmjeru s podrškom koju je HNS dobio na parlamentarnim izborima. Stoga se stječe dojam da birači ne doživljavaju Mesića kao čovjeka iz HNS-a, a prema nekim informacijama, ni stranački vrh u početku nije gledao blagonaklono na njegovu odluku da se kandidira za predsjednika.
- Ne znam odakle vam te informacije ali one su apsolutno netočne. Stipe Mesić jest iz HNS-a i dobio je jednoglasnu i oduševljenu podršku cijelog vodstva stranke. Čitava stranka je radila na njegovoj kampanji i on je rekao da se nakon završetka svoga predsjedničkog mandat vraća u stranku. A mi odluku o samostalnom izlasku na zagrebačke izbore temeljimo na anketama o stranačkom rejtingu, a ne na osobnom rejtingu predsjednika države. Što se parlamentarnih izbora tiče, HNS-ov rezultat je više proizašao iz prethodnih pregovora oko slaganja koalicijskih lista nego iz stvarnog rejtinga HNS-a.

• Smatrate li nesporazume na relaciji Stjepan Mesić - Ivica Račan, odnosno predsjednik - Vlada, opasnima i u čemu je zapravo, po Vašem mišljenju, problem?
- Ne smatram ih opasnim, ali mislim da nisu dobri u smislu javne slike odnosa između premijera i predsjednika. Držim da je između ljudi koji obavljaju te funkcije potrebno jedno radno partnerstvo. Nesporazumi su, po mom mišljenju, rezultat početnog pozicioniranja osoba i usklađivanja funkcioniranja nove vlasti, a u javnosti im je dat apsolutno preveliki publicitet i prevelika važnost. U situaciji kad stojimo pred stečajevima i pred nužnosti da država počne vraćati svoj dug, držim da je ova vrsta početne neusklađenosti od trećerazredne važnosti.

»Slučaj HTV« bio nepotreban

• Kako ocjenjujete dosadašnji rad Vlade?
- Ova Vlada je preuzela dvije velike zadaće - da započne s gospodarskim oporavkom zemlje i stavi nacionalnu ekonomiju na čvrste temelje, te da promijeni način vođenja zemlje. Gospodarski dio Vlade, ministri i potpredsjednik, mi se čine kvalificirani i mislim da je s te strane dobro počelo, no, problem su neke usporene reakcije. Slučaj Istarske banke je pokazao i dobre i loše strane rada Vlade. Loša je tajming, odnosno činjenica da je Vlada sa svojim stavom zakasnila, a dobra strana je da je Vlada znala i bila sposobna pronaći rješenje za Istarsku banku. Što se tiče promjene stila, na tome ćemo svi zajedno morati raditi i parlamentarna većina i Vlada. Budući da se ekonomski rezultati ne mogu postići od danas do sutra treba isticati ono što može biti odmah vidljivo, a to se odnosi prije svega na otvorenost i javnost rada, tako da ljudi znaju što se radi i kad će biti poznati rezultati. Činjenica je da se jedan dio problema mogao brže i efikasnije riješiti, ali to ne znači da ne postoji volja da se problemi riješe. Do »slučaja HTV« nije primjerice uopće trebalo doći jer je riječ o potpuno jasnoj i čistoj situaciji. Obrad Kosovac je aktivno radio na jednom političkom projektu koji je izgubio izbore i jasno je da je trebao otići sa svoje funkcije. To će se naravno i dogoditi, ali puno polaganije nego što je trebalo. Izvjesno je, dakle, da u radu Vlade nema zle namjere i loših ciljeva ali ima spoticanja u realizaciji.

• Što se tiče pitanja smanjenja predsjednikovih ustavnih ovlasti, stječe se dojam da se predsjedniku Mesiću baš ne žuri da se te ovlasti smanje, iako je riječ o jednom od njegovih ključnih predizbornih obećanja. Kako Vi ocjenjujete dinamiku tih promjena?
- Činjenica je da je do sada jedino predsjednik Mesić počeo raditi na promjenama Ustava. Ja sam članica parlamentarne radne skupine za promjenu Ustava, a svoju prvu sjednicu ćemo održati tek 10. travnja. Treba međutim razlikovati ovlasti, protokol i politički stav. Što se ovlasti tiče, riječ je o preraspodjeli ovlasti između predsjednika i parlamenta, a ne predsjednika i premijera i to treba imati na umu. Cilj je, dakle, ojačati parlament. S druge strane državni protokol treba pojednostaviti, a predsjednik Mesić je i kao osoba nesklon protokolu. No, važno je naglasiti da je pitanje ispraćaja i dočeka predsjednika kad u ime Hrvatske ide u službene posjete drugim zemljama stvar političkog stava. To nije protokol niti su to ovlasti. Činjenica je li na ispraćaju premijer ili netko u ime Vlade je izražavanje političkog stava, podržava li Vlada političku poruku koju predsjednik Republike nosi u drugu zemlju. Smisao je dakle političko jedinstvo u nastupu na međunarodnom planu.

• Za što ćete se kao članica radne skupine za izradu prijedloga ustavnih promjena zalagati?
- Zalagat ću se prije svega da se ukine sadašnja odredba po kojoj predsjednik imenuje premijera i Vladu, jer smatram da to mora činiti Sabor. Uz to, predsjednik na prijedlog premijera ima pravo raspustiti parlament ako parlament izglasa nepovjerenje Vladi. To je nedopustivo, kao i činjenica da po sadašnjem Ustavu predsjednik može obnašati stranačke dužnosti. Smatram da, ne samo da ne bi trebao obnašati stranačke dužnosti, nego ne bi smio biti, dok je na dužnosti predsjednika, niti član neke stranke.

• Budući da se zalažete za ukidanje Hrvatskih studija, kako predlažete da se razriješi taj problem?
- Hrvatski studiji su formirani političkom odlukom i ja sam već tada upozoravala da se radi jedna paralelna protuzakonita partijska škola na sveučilištu. Ona je u tom trenutku bila samo političko pitanje, a sada je postala stvarno, ljudsko pitanje. Stvorena je nedopustiva situacija da se na istom sveučilištu na dva mjesta studira isti predmet. Predložena su dva modaliteta rješenja tog problema i oba su korektna. Jedan je da se ponudi upisanim studentima da prijeđu na odgovarajući studij na Filozofskom fakultetu i time dobiju diplomu koja ima neusporedivo veću težinu od diplome Hrvatskih studija, a druga je mogućnost da upisani studenti završe studij po postojećim programima, ali da se od jeseni više ne upisuju novi studenti. Ministar znanosti je učinio dobar početni potez ukidajući astronomske honorare koje su imali predavači na Hrvatskim studijima, ali je ipak potreban energičniji stav - treba jasno reći da ti studiji nisu koncipirani i ekipirani da bi mogli funkcionirati kao ozbiljni sveučilišni studiji.

Ivana Matić