RAZGOVOR: SNJEŽANA PLEVKO,POMOĆNICA MINISTRA RADA I SOCIJALNE SKRBI
Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima 1. srpnja određen je za početak mirovinske reforme. No, mirovinska je reforma zaustavljena potkraj prošle godine jer bivša vlast nije imenovala potrebne ljude niti je omogućila registraciju dviju za provedbu reforme važnih institucija, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Središnjeg registra osiguranika (REGOS). Dosad to nije učinila ni nova vlast, a još se ne zna niti kada će reforma doista početi. O tome smo razgovarali sa Snježanom Plevko, pomoćnicom ministra rada i socijalne skrbi, zaduženom za koordinaciju poslova oko mirovinske reforme.

Razlozi kašnjenja

— Kad će konačno biti poznat novi datum početka mirovinske reforme?
Razmišlja se o dva datuma: 1. srpnja 2001. godine i 1. siječnja 2002. godine. Vlada treba donijeti nekoliko odluka. Prva je odluka o datumu, zatim imenovanja koja treba napraviti u Agenciji za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja, te Središnjem registru osiguranika, a treba početi i pregovore sa Svjetskom bankom kao glavnim financijerom. Ako sva imenovanja i promjena datuma u zakonu prođu proceduru prije ljeta, onda taj datum može biti 1. srpnja. Ako se to otegne do jeseni, onda je taj datum gotovo neuhvatljiv.

— Što je u biti kočnica? Zar ne postoji politička volja iako je s druge strane Vlada podržala koncept? Već su bili najavljivani i pregovori sa Svjetskom bankom.
Vlada u potpunosti podržava koncept, ali Vladu je dočekalo užasno mnogo poslova koji su hitniji ili se čine hitnijima jer su tu, pa se vjerojatno zbog toga nešto sporije ide što se tiče reforme. Kad govorimo o tehničkoj pripremi, u potpunosti smo spremni. Samo treba donijeti tih nekoliko odluka da bi se punim jedrima krenulo u izgradnju novog mirovinskog sustava.

— Što Hrvatska gubi odgodom reforme, od države do svakog pojedinog osiguranika?
Gubi užasno puno. Zbog toga što reforma počinje kasnije, pojedini osiguranici neće imati opciju ulaska u taj novi sustav, a svi oni koji ulaze u taj sustav na svojim će osobnim računima akumulirati manje sredstava. Država gubi jednu značajnu štednju koja bi se većim dijelom investirala unutar Hrvatske. Eto, primjer Poljske zorno pokazuje kako reforma utječe na cijelo gospodarstvo.

— Posebice na tržište kapitala?
Da, pozitivno utječe na tržište kapitala, a preko toga i na gospodarski rast.

— Edukacijska kampanja jedan je od bitnih čimbenika za uspjeh reforme. Što biste mogli poručiti onima koji sada malo znaju o novom mirovinskom sustavu?
Edukacijska kampanja mora hitno započeti. Upoznat ćemo ljude s time što će se desiti, na koji će način oni sudjelovati u cijelom procesu i koje su dobre stvari koje će im se dogoditi u novom sustavu.

— Reforma počinje skretanjem pet posto doprinosa iz bruto plaće u drugi stup. Molim Vas da pojasnite kako će se to odvijati?
Svaki osiguranik danas plaća 21,5 posto svoje bruto plaće kao doprinos za mirovinsko osiguranje. Za sve oni koji ulaze u novi mirovinski sustav jedan dio od toga, pet posto, izdvajat će se na njihove osobne račune. Dakle, oni će otići u Središnji registar osiguranika, tamo će odabrati mirovinski fond u kojem žele štedjeti i otvoriti svoj račun. Iz njihove perspektive zapravo je to vrlo slično štednji u banci. Imat će svoj račun na koji će se sredstva redovito deponirati. Tehnički, oni s time neće imati nikakva posla, osim što će odabrati gdje će štedjeti. Jedina razlika u odnosu na štedni račun jest u tome što se do zadovoljenja uvjeta za odlazak u mirovinu ta sredstva ne mogu dizati s računa. Jedino se ta sredstva mogu podići u vrlo ružnim situacijama. Ako osiguranik umre, ta sredstva postaju dio nasljedne imovine.

Svjetska banka

— Znači, poslodavac prosljeđuje ta sredstva iz bruto plaća svojih zaposlenika?
Poslodavac ta sredstva šalje u Središnji registar osiguranika, a REGOS to dalje šalje prema mirovinskim fondovima koje su osiguranici odabrali. Što se tehničke provedbe tiče, to znači da će poslodavac, to je za poslodavce velika novost, svakog mjeseca za svakog pojedinog osiguranika morati davati izvještaj o tome koliko sredstava upućuje Registru za svakog pojedinog osiguranika.

— Kakva je sada trenutačno situacija oko Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja?
Prošla Vlada je imenovala ravnatelja i članove Upravnog odbora. Međutim, dosta je članova Upravnog odbora u međuvremenu istupilo iz Agencije. Pred ovom Vladom je prvo da donese odluku hoćemo li ići s ovom strukturom Agencije koja je propisana u zakonu i ako idemo, treba imenovati ljude u Upravni odbor.

— Što se tiče REGOS-a, je li privremeni ravnatelj postao ravnatelj i ima li Upravno vijeće članove?
On je još uvijek privremeni ravnatelj i to treba riješiti, a kad pričamo o imenovanjima, onda nije samo Agencija u pitanju nego i za Registar treba imenovati Upravno vijeće da to može profunkcionirati.

— Hitno valja raditi i radi toga što se mora raspisati međunarodni natječaj za nabavu opreme u REGOS-u?
Prvo treba dogovoriti sa Svjetskom bankom taj veliki kredit. Govorimo o iznosu između 20 i 30 milijuna dolara koje bi Svjetska banka dala za proces mirovinske reforme u Hrvatskoj. Dakle, to treba dogovoriti, treba pokrenuti natječaj za kupnju opreme, za kompjutorski sustav što je dosta veliki iznos. Treba raspisati i međunarodni natječaj. Kad se koriste sredstva Svjetske banke, koriste se i njezine procedure. Procedura međunarodnog natječaja podrazumijeva da se radi o procesu koji traje minimalno od 4 do 6 mjeseci.

Piše: Ljubica VUKO