ZAGREB, 25. listopada - Nakon višemjesečnog usuglašavanja, Prijedlog zakona o obrani došao je i pred saborske zastupnike.Tim povodom razgovaramo s prof. dr. Krešimirom Ćosićem, bivšim zamjenikom ministra obrane, a sada profesorom na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Tijekom vođenja preustroja MORH-a dr. Ćosić je često boravio u zemljama članicama NATO-a gdje je imao priliku upoznati se s ulogom parlamenta u nadzoru oružanih snaga, te strukturom civilno-vojnih odnosa u zapadnim demokracijama. Bio je i predavač na nizu NATO-ovih konferencija i simpozija, među ostalim i na konferenciji u Washingtonu prigodom obilježavanja 50. obljetnice NATO-a, te prije dva mjeseca na simpoziju NATO-a u Kijevu koji je vodio lord Robertson.

• Kako gledate na Prijedlog zakona o obrani s obzirom na raspodjelu ovlasti?
- Iz tog Prijedloga očita je namjera predlagača, tj. Vlade, da u sferi obrane ojača svoju ulogu i poziciju nasuprot smanjenju nekih ovlasti predsjednika Republike, te da potpuno minorizira ulogu i mjesto Hrvatskog sabora u civilnom nadzoru oružanih snaga. To je u potpunoj suprotnosti i s Ustavom i s parlamentarnom demokracijom za koju se Republika Hrvatska zalaže. To je također u suprotnosti i sa suvremenim obrambenim menadžmentom u zapadno-europskim parlamentarnim demokracijama, članicama NATO-a. Suprotno sadašnjem Prijedlogu zakona o obrani, jačanje parlamentarne demokracije u sferi obrane traži i zahtijeva jačanje uloge Hrvatskog sabora, a ne Vlade, u nadzoru oružanih snaga.
 

• Što bi u vezi s tim trebalo učiniti?
- Treba utemeljiti odbor za Oružane snage RH u sklopu Hrvatskog sabora. S obzirom na postojeću stručnu i profesionalnu infrastrukturu, Hrvatski sabor danas nije spreman ozbiljno sudjelovati u civilnom nadzoru Oružanih snaga RH. To je inače njegova obveza sukladno čl. 80, stavku 7 Ustava RH koji govori da Sabor ostvaruje civilni nadzor Oružanih snaga RH. Stoga bi veza između Hrvatskog sabora i Oružanih snaga RH trebala biti jasno i precizno definirana novim zakonom o obrani što bi bilo u skladu i sa standardima parlamentarnih demokracija, članica NATO-a.

• Za sferu obrane sada je mjerodavan Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost?
- Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost bavi se suviše širokim rasponom i opsegom različitih pitanja iz domene nacionalne sigurnosti da bi bio stručan, kompetentan, a na kraju, da bi imao vremena pokloniti potrebnu stručnu i profesionalnu pažnju svim važnim pitanjima koja pripadaju obrambenom sustavu i Oružanim snagama RH u cjelini. Ako se ima u vidu nedostatak iskustva i znanja saborskih zastupnika u domeni obrane i vojnih pitanja, te ako se uzme u obzir da profesionalni tim stručnjaka koji treba pomagati saborskim zastupnicima u tim pitanjima ne postoji, onda je sasvim jasno da danas ovako strukturiran Hrvatski sabor, odnosno saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, ne može ispuniti svoju temeljnu ustavnu zadaću koja se odnosi na civilni nadzor Oružanih snaga RH u cjelini.

• Koje bi bile ovlasti tog odbora za oružane snage?
- Odbor bi trebao davati prethodnu suglasnost ili mišljenje na svaku bitnu odluku vezanu uz oružane snage. Osim toga, taj odbor bi, u uvjetima koalicijskih vlada, mogao postati i forumom za međustranačke rasprave i debate o svim važnim pitanjima iz sfere obrane. Takvih uvjeta svakako nema na sjednicama Vlade.

• Kakva su s tim u vezi iskustva drugih tranzicijskih zemalja?
- Slični problemi postojali su i u drugim tranzicijskim zemljama srednje i istočne Europe i predstavljali su jednu od većih prepreka pri njihovom bržem ulasku u NATO. Parlamentarna kompetentnost u sferi obrane za Češku, Mađarsku i Poljsku bila je jedan od temeljnih uvjeta koji su trebali ispuniti za pristupanje NATO-u.

• Dakle, mislite da je odbor za oružane snage nužan?
- Hrvatski strateški politički ciljevi vezani su uz približavanje NATO-u i Europskoj uniji. To neće biti moguće bez jačanja parlamentarnog nadzora oružanih snaga. A taj nadzor se opet može najučinkovitije provesti samo kroz zaseban saborski odbor za oružane snage. Uz taj odbor bi bio profesionalan tim stručnjaka koji bi pomagao saborskim zastupnicima da donose kompetentne i kvalitetne odluke. Više je nego očito da bez odgovarajućeg parlamentarnog odbora za oružane snage u Saboru ne može biti ozbiljnih i kompetentnih rasprava o pitanjima obrambene strategije, vojne strategije, razvoja oružanih snaga, modernizacije Hrvatske vojske, smanjenja i veličine oružanih snaga, služenja vojne obveze, pitanja novačenja, i sl.

• U suprotnom?
- Od 3. siječnja 2000. godine Sabor nije ni jednom važnom, krupnom problemu vezanom za oružane snage obrane posvetio ni jednu ozbiljnu raspravu. Posljedica toga su stalni problemi unutar oružanih snaga koji su sada prerasli i u politički sukob između ministra obrane i načelnika Glavnog stožera, tj. između Vlade i predsjednika Republike što je daleko od dobrih standarda i kriterija koji vrijede u zemljama članicama NATO-a. Stoga je više nego očito da bez punog parlamentarnog demokratskog nadzora i upravljanja oružanim snagama nema ni unutarnje stabilnosti niti daljnjeg približavanja Hrvatske NATO-u.
Ma  rko Barišić