ZAGREB, 30. studenoga - Već su prve najave novog izbornog zakona što se priprema u Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, čiji je predsjednik Mato Arlović, izazvale burne reakcije HDZ-a, koji taj prijedlog smatra protuustavnim. Zašto, pitali smo Vladimira Šeksa, glavnog HDZ-ovca u Sabora i jednog od tvoraca aktualnog izbornog zakona.

• Žestoko ste napali prijedlog o ukidanju posebne liste za dijasporu i vezivanje biračkog prava uz prebivalište. Što je tu protuustavno?
- Prema članku 45. Ustava hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina, u skladu sa zakonom, a država osigurava ostvarivanje biračkog prava i svojim državljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njenih granica, tako da mogu glasati u državama u kojima se nalaze, ili na drugi način određen zakonom. Dakle, Ustav jamči svakom državljaninu glasovanje na izborima s navršenih 18 godina i neustavno je, protuustavno, i ni na koji način se ostvarivanje biračkog prava ne može vezivati s mjestom prebivališta.

• Nije li dio ustavne odredbe koji jamči biračko pravo »u skladu sa zakonom« »kvaka« kojom se, posve ustavno, biračko pravo može vezati uz prebivalište?
- To »u skladu sa zakonom« ne može derogirati jasnu i preciznu ustavnu odredbu prema kojoj hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina.
U raspravi o izmjenama Ustava sam inzistirao da se u tom članku navede kako biračko pravo imaju »svi hrvatski državljani«, upravo zato jer sam slutio i pribojavao se da izbacivanje te riječi ostavlja mogućnost vladajućoj koaliciji da u izborni zakon unese ograničavajuće uvjete kojima bi hrvatskim državljanima, vezivanjem uz prebivalište, onemogućili biračko pravo.
Ista je stvar i s ukidanjem posebne liste za dijasporu i glasanjem samo u Hrvatskoj, jer će se tako onemogućiti glasanje ljudima koji su na privremenom radu u inozemstvu i koji ne bi došli glasati u Hrvatsku. Jedini razlog za to je što stranke vladajuće koalicije znaju da u tom dijelu biračkog tijela, 375.000 hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, nemaju nikakve potpore i zato ih nastoje eliminirati iz izbornog zakona.
 

• Hoćete li onda, bude li takav zakon donesen, podnijeti tužbu Ustavnom sudu?
- Vezivanje biračkog prava uz prebivalište je protuustavno i sigurno ćemo podnijeti tužbu za ocjenu ustavnosti tog dijela zakona, ako bude donesen.

• Kako ocjenjujete ostale prijedloge o kojima govori Mato Arlović? Primjerice, otvorene stranačke liste kojima bi birači izravno utjecali na sastav parlamenta?
- To je vrlo zanimljiva i prihvatljiva ideja, po meni je to dobra stvar.

• Smanjenje broja izbornih jedinica i zastupnika u Saboru?
- I smanjenje broja zastupnika je korisna inicijativa. Kod izbornih jedinica je stvar malo složenija, jer je i dosad bilo teško skrojiti izborne jedinice. Svaka vlast nastoji skrojiti takve izborne jedinice u kojima bi, po njenom očekivanju, dobila najviše glasova, iako su procjene o tome često vrlo varljive.

• Predsjednik vaše stranke Ivo Sanader najavio je da će HDZ pobijediti bez obzira na izborni zakon. Hoćemo li onda opet imati izmjene tog zakona?
- Ni jedan izborni model i zakon ne mogu pomoći ni jednoj stranci da dođe na vlast, ili da bude bitan politički faktor, ako ne osvoji od 32 do 35 posto glasova. Dijelim Sanaderovo mišljenje da ćemo mi dobiti taj postotak i bilo koji izborni zakon s takvim postotkom dovodi HDZ na vlast, samoga ili u koaliciji s nekim.

• Hoćete li u tom slučaju ponovno mijenjati izborni zakon?
- Nema te stranke u demokratskom svijetu koja ne nastoji napraviti određene korekture u izbornim zakonima, ili svojevrsni izborni inženjering, da bi postigla što bolji uspjeh na izborima. Istina, postoje i stabilne demokracije kojima ne pada na pamet mijenjati izborni zakon, ali mi smo još daleko od toga.
Marija Pulić