Središnji državni ured za e-Hrvatsku nastavlja s razvojem informacijskog društva. O planovima za tekuću godinu, posebno o Strategiji razvoja elektroničke uprave za razdoblje od 2009. do 2012., razgovarali smo s čelnim čovjekom Središnjeg ureda, državnim tajnikom Igorom Lučićem.

• Što donosi Strategija razvoja elektroničke uprave?
- Provedba te strategije svakako je ključni infrastrukturni projekt u ovoj godini i narednom razdoblju. Ona će zaokružiti niz danas izdvojenih projekata i aktivnosti vezanih uz informatizaciju uprave u jedinstvenu i osmišljenu cjelinu, čime ćemo dovršiti posao započet programom e-Hrvatska. Ukratko, cilj je Strategije postojeće funkcioniranje državne uprave prenijeti u elektronički oblik, kako bismo time javne usluge učinili dostupnijim krajnjim korisnicima. U prvoj fazi provedbe planiramo ocijeniti postojeće računalne i informacijske sustave, komunikacijsku mrežu i elektroničke usluge tijela državne uprave, pokrenuti pilot-projekte te definirati jedinstvenu metodologiju i standarde funkcioniranja raznih segmenata elektroničke uprave.

• Što to znači za korisnike?
- U drugoj fazi provedbe Strategije, prema utvrđenim kriterijima povezat ćemo tijela državne uprave u cjelovitu računalnu i komunikacijsku infrastrukturu i omogućiti njihovu međusobnu komunikaciju unutar jedinstvenog okruženja. Osim toga, omogućit ćemo interaktivno korištenje usluga elektroničke uprave kroz sve dostupne komunikacijske kanale.
Prihvaćanjem tog dokumenta započelo je novo doba hrvatske državne uprave jer je ovo najpogodniji trenutak da učinimo sljedeći korak. Vrijeme je za upravu novog doba - e-upravu, koja će iz temelja promijeniti administraciju kakvu smo do danas poznavali.
 

• Što je s drugim projektima?
- Drugi ključni projekt Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku je Digitalna Hrvatska. Strategija prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa prihvaćena je prošlog ljeta. Upravo ovih dana Vlada je donijela odluku kojom se omogućava nastavak digitalizacije televizijskih programa. Njome se mijenja postojeća odluka o načinu raspodjele sredstava te kriterijima i mjerilima za davanje potpore građanima koji plaćaju radijsku i televizijsku pristojbu, prigodom nabave uređaja za prijam digitalnih zemaljskih televizijskih signala.

• Koliko iznosi potpora?
- Temeljem praćenja i analize kretanja cijena digitalnih prijamnika na tržištu te mjera štednje, u državnom proračunu za 2009. utvrđen je iznos potpore za nabavu digitalnih prijamnika od 75 kuna. Uvjeren sam kako je u doba globalne gospodarske krize taj iznos vrijedan te i dalje čini više od 50 posto cijene digitalnog prijamnika. Osim toga, osluškujemo kretanja na tržištu i imamo informacije o znatnom padu njihovih cijena, ali i porastu broja modela na tržištu. Upravo je informacija o padu cijena bila od presudne važnosti za donošenje odluke o novom iznosu potpore za nabavu digitalnih prijamnika. Ta odluka dosljedno ostvaruje tehnološku neutralnost, na način da se potpora dodjeljuje ne samo za nabavu uređaja za prijam digitalnih zemaljskih televizijskih signala, već i za prijam svih digitalnih TV signala – zemaljskim, kabelskim ili satelitskim putem, čime se osigurava jednak i nediskriminirajući položaj svih oblika pružanja digitalnih televizijskih usluga na tržištu. Na taj smo način proces vaučerizacije Hrvatske u potpunosti uskladili s pravnom stečevinom Europske unije.

• Što donosi nova strategija razvoja broadbanda, širokog pristupa internetu?
- Vlada je 13. listopada 2006. prihvatila Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Hrvatskoj do 2008. radi smanjenja jaza između Hrvatske i zemalja Unije u pogledu razine gustoće širokopojasnih priključaka internetu. U tom je dokumentu postavljen ambiciozni cilj dostizanja razine gustoće od najmanje 12 posto, odnosno najmanje 500.000 širokopojasnih priključaka do kraja 2008.
Zadovoljstvo mi je ustvrditi kako je, prema službenim podacima Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, do 30. rujna 2008. u Hrvatskoj dostignut broj od 623.342 širokopojasnih priključaka internetu, od toga 488.210 putem nepokretnih i 135.132 putem pokretnih mreža. Time je dostignuta razina gustoće širokopojasnih priključaka internetu od 14,05 posto i tri mjeseca prije zacrtanog roka premašen ključni cilj Strategije razvoja širokopojasnog pristupa internetu u Hrvatskoj do 2008. te stvorena kvalitetna osnova za novu strategiju. Dosad su održana tri sastanka radne skupine za izradu nove strategije. S obzirom na intenzivni tempo rada na tom strateškom dokumentu, uvjeren sam da ćemo ga vrlo brzo prezentirati hrvatskoj javnosti. Nova strategija bit će jednako ambiciozna kao i prethodna.

• Kakav je širokopojasni internet u Uniji?
- Potkraj siječnja Europska je komisija u sklopu plana za obnovu Europske unije, širenje i nadogradnju širokopojasne internetske infrastrukture definirala gospodarskim i društvenim imperativom te jednim od ključnih čimbenika kratkoročnog gospodarskog rasta.
Kao jedan od ciljeva taj plan navodi potpunu pokrivenost Unije brzim internetom do 2010. Svjesna kako će provedbu zacrtanog cilja otežati činjenica da 30 posto stanovništva u ruralnim područjima nema pristup širokopojasnom internetu, Europska je komisija odlučila dodijeliti milijardu eura kao poticaj razvoju te infrastrukture.

• Što to znači za gospodarstvo?
- Posebno su zanimljive procjene studije »Utjecaj širokopojasnog interneta na rast i produktivnost«, prema kojoj će ulaganja u tu infrastrukturu otvoriti oko milijun novih radnih mjesta te gospodarstvu donijeti više od 850 milijardi eura dobiti u razdoblju od 2006. do 2015. godine.

• Koliko iznose poticaji za razvoj broadbanda?
- Važnost razvoja širokopojasne infrastrukture u slabije dostupnim zemljopisnim područjima te područjima od posebne državne skrbi prepoznala je i hrvatska Vlada. Tako je od 2006. do danas poticala razvoj širokopojasnog interneta na otocima, u područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim krajevima. Vlada je do kraja prošle godine izdvojila oko 56 milijuna kuna za razvoj širokopojasnog interneta, pri čemu je 20 milijuna utrošeno za projekt e-otoci te oko 20 milijuna za razvoja širokopojasne infrastrukture na područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim dijelovima. Na tim je područjima do kraja 2008. priključeno 14.257 novih korisnika, a za nastavak projekta već je osigurano dodatnih 16,13 milijuna kuna.

• Što je s međunarodnom suradnjom?
- U poticanje razvoja širokopojasne infrastrukture u slabije dostupnim zemljopisnim područjima te područjima od posebne državne skrbi uključio se i Središnji državni ured za e-Hrvatsku provedbom projekta Europske komisije »Osnivanje telecentara za potporu edukaciji, poduzetništva i pristupa informacijskom društvu u izoliranim zemljopisnim područjima« (TELEACCESS). od 2006. do kraja 2008. Riječ je o projektu čiji je cilj bio omogućiti razvoj informacijskog društva u slabije povezanim geografskim područjima Hrvatske. Ukupna mu je vrijednost 130.467 eura, od čega je Unija sufinancirala 117.420 eura. Trajanje projekta, sukladno potpisanom ugovoru između Europske komisije i Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, definirano je na rok od dvije godine.

• Koji su rezultati tog projekta?
- U Hrvatskoj su otvorena dva telecentra, u Skradu i Vinkovcima, u sklopu kojih je lokalnom stanovništvu omogućen slobodni pristup internetu i računalnoj opremi radi proširenja znanja, učenja, istraživanja. Telecentri ujedno imaju važnu ulogu kao središta za obuku, u kojem zainteresirani korisnici u radionicama mogu stjecati nova ili širiti već stečena znanja o internetu, računalima, operativnim sustavima i aplikacijama, elektroničkom poslovanju, e-upravi, besplatnom softveru te se upoznati s mogućnostima učenja na daljinu, internetske telefonije (VoIP) i telekonferencija.

Marinko Petković