Đurđa Adlešić (1960.), prema gotovo općeprihvaćenoj ocjeni i domaćih i inozemnih analitičara hrvatske političke scene, paradigma je političkih osoba koje će dominirati budućom Hrvatskom. Odmjerenost i dosljednost, neopterećenost prošlošću i obrazovanost, pripravnost na suradnju i kompromise - to su obilježja koja joj pripadaju. Unutarstranačka previranja u HSLS-u »preživjela« je snažnom potvrdom unutarstranačkog rejtinga. Povratak Dražena Budiše na čelo stranke nije umanjio njezine izglede da jednoga dana preuzme stranku. Naprotiv.
S Đurđom Adlešić razgovarali smo o budućnosti vladajuće koalicije u Hrvatskoj nakon promjena u HSLS-u, budućnosti hrvatske političke scene, i neizbježno o - promjenama u obavještajno sigurnosnim službama i skandalu nakon objavljivanja transkripata s tekstom prisluškivanja Slobodana Miloševića iz centra za elektronsko djelovanje u Zagrebu.

• U hrvatskoj se javnosti već duže vrijeme stvara mišljenje da je HSLS konfliktna stranka. Kako biste to Vi komentirali?
- Mene u HSLS-u drži mogućnost da u toj stranci čovjek govori kako misli. To je stranka u kojoj je dopušteno imati različito mišljenje od predsjednika stranke. To bi trebala biti naša prednost kada bismo bili, kao stranka, marketinški spretniji. Ali zato, kada se nešto dogovorimo onda zajednički i djelujemo. Zbog različitih istupa u javnosti stvorili smo dojam podijeljene stranke, pa čak i nepouzdanog partnera. To je definitivno pogrešni zaključak.
Nikada kao klub zastupnika HSLS-a, nismo glasovali protiv odluka Vlade, a kakvi su postupci drugih stranaka nije teško vidjeti. Podržali smo program Vlade i nikada nismo govorili o prijevremenim izborima zato što mislimo drugačije od svog koalicijskog partnera. Kao da smo kažnjeni zbog otvorenosti u komunikaciji jer kao da su još uvijek dominantni modeli HDZ-ova ponašanja, pa i iz još ranijeg preddemokratskog razdoblja, kada je vrijedilo pravilo - »ako misliš drugačije, rušiš«.
Bilo je nerazumijevanja prema nama, ali ja mislim da je to razdoblje iza nas. Mi smo pokušali i želimo biti konstruktivni partner Vlade.
 

• Kako to mislite potvrditi jer se očito pripremaju nova pravila ponašanja unutar koalicije?
- Sada želimo jasno naglasiti - željeli smo i prije ali to sada naglašavamo - svakako želimo ostati u koaliciji. Moramo ostvariti program koji smo zacrtali i to u četverogodišnjem roku. Naša je obveza ostvariti dio svojih stranačkih programa. Na izborima smo dobili veliko povjerenje, mi smo druga stranka u koaliciji po broju zastupnika u parlamentu. To nas obavezuje na sukreiranje politike Vlade a ne samo potvrđivanje dizanjem ruke.
Mi do sada nismo znali iskoristiti niti jedan Vladin uspjeh za promidžbu svoje stranke. Uglavnom smo bili proglašavani kao netko tko destabilizira Vladu a uspjehe te iste Vlade nismo pokazivali kao uspjehe HSLS-a, ili uspjeh HSLS-ovih inicijativa.
Danas moramo razgovarati o područjima u kojima nisu dovoljno uspjeli - o ljudskim pravima, građanskim pravima, stranom kapitalu u Hrvatskoj ...

• Što je razlog toj neuspješnosti?
- Nismo dovoljno djelovali kao stranka. Iza nas je jedno teško razdoblje, ali je pred nama još jedan vrlo težak korak.

• A to je?
- To su sljedeći koalicijski razgovori. Do sada smo razgovarali o tome »kako će se raditi sutra«. Mi predlažemo promjene do kojih mora doći naprosto zato što u koaliciji više nema IDS-a. Koalicijski ugovor je napravljen za šest stranaka. Kada bismo ga sada doslovno primijenili kod glasovanja, kada se ne može postići konsenzus, SDP ima takvu težinu da glasovi ostalih više nisu bitni. To bi značilo potpuno utapanje, i naravno nemogućnost ostvarenja stranačkih programa unutar koalicije. To nije dobro, ne samo za nas, jer ne ostvarujemo svoje programe, nego nije dobro niti za SDP koji bi na kraju mandata morao prihvatiti odgovornost za sve ono što nije napravljeno. Ja ne vidim razloga da kao odgovorne stranke ne napravimo bolji model zajedničkog rada.

• Što bi taj drugi model trebao donijeti?
- Naš je stav da stranke, zato što moraju odgovarati za svoje programe pred svojim biračima, a ne zato jer žele kočiti rad Vlade, moraju imati vremena kod donošenja važnijih političkih odluka i zakona za konzultacije na svojim stranačkim tijelima. Možda će nešto ići sporije ali će sigurno biti kvalitetniji rezultati. Sjetite se sporazuma o granicama sa Slovenijom, uredbe o prometovanju naftnim derivatima, da se razgovaralo sve je moglo završiti s manje neugodnosti po premijera i Vladu.
Drugi će dio posla biti teži. To su personalne promjene u Vladi od kojih HSLS neće odustati.

• Koje će to biti?
- Tražimo da za potpredsjednika Vlade dođe predsjednik HSLS-a, Dražen Budiša. Budiša kao predsjednik druge stranke po snazi u Saboru treba ući u Vladu i sukreirati u odlučivanju a ne da se odnosi svode na nesporazume ili na nedostatak informacija. Iskustvo nas tjera da neke stvari moramo promijeniti. Drugi dio promjena trebat će napraviti nakon sljedećih izbora a mi vjerujemo da će i sljedeća vlast biti koalicijska. Čak mislim da je moguća koalicija u sličnim, sadašnjim okvirima. Gotovo ista.

• Govorite o novoj, budućoj pobjedničkoj koaliciji?
- Trebat će prvo uvažiti rezultate izbora. Na izbore ćemo ići sami, to je sasvim sigurno, tako ćemo najbolje procijeniti snagu i donijeti odluke. Potom će članice potencijalne koalicije vrednovati koliko smo bili dosljedni i pouzdani partner u ranijoj koaliciji. Moram priznati da mi za sada HDZ ne sliči na demokratsku stranku s kojom bi se dalo surađivati.

• Kojim će se područjem baviti gospodin Budiša kao potpredsjednik Vlade?
- O tome će se još razgovarati. Koliko ja poznajem Budišu, on nije spreman obnašati dvadesetak različitih funkcija. Kad jedan potpredsjednik Vlade obnaša dvadesetak funkcija onda se pokazuje da se o Vladi mora početi razgovarati i drugačije rasporediti obveze.

• Ili hrvatski premijer mora imati kabinet poput mađarskog koji ima tim od 350 suradnika?
- Vlada treba biti, sasvim sigurno, drugačije organizirana.

• Vjerujete li da gospoda Račan i Budiša, mogu obnoviti osobno, očito izgubljeno povjerenje, i da su sposobni surađivati u Vladi?
- Obojica su iskusni ljudi, vrlo dugo u politici i moraju pokazati da im njihovi međusobni odnosi ne smiju biti zapreka. Činjenica je da je premijer Račan na saboru naše stranke poslao vrlo dobru poruku u tom smislu, i da je Budiša podržao takav način komuniciranja i suradnje. To je test odgovornosti za dvojicu predsjednika stranaka.

• Tko će od HSLS-ovih ministara morati napustiti Vladu?
- Na odluku o tome ne smije utjecati tko je za koga glasovao na stranačkim izborima. Odlučivat će rezultati rada.

• Vi ste izabrani za osobu koja predstavlja Dražena Budišu kada ga nema. Što to znači?
- Ništa posebno, ja sam osoba koja mijenja predsjednika stranke kada je on zauzet. Tu ne treba tražiti neko posebno tumačenje, osim potvrdu činjenice da sam dobila najviše glasova među potpredsjednicima stranke.

• Prošireno je mišljenje da ste vi budući lider liberala u Hrvatskoj. Što Vi mislite o tome?
- Ne mogu govoriti što će se događati na sljedećem saboru stranke. Očekujem da ćemo sa sređenijom strankom pridobiti puno više novih ljudi koji će imati olakšani prostor za svoj politički razvoj, afirmaciju i napredovanje.
Ni kod ovih stranačkih izbora nismo istaknuli jednu svoju osobitu prednost. Mi smo doista imali prave izbore unutar stranke s dvije različite osobe, s dva različita programa. Nije to bila Vesna Girardi, Jozo (Radoš) je bio čovjek sa svojim programom i suprotstavljenim mišljenjem. Mislim da smo mi prvi u Hrvatskoj održali prave unutarstranačke izbore. Nismo glumili demokraciju.

• U javnosti je stvoreno uvjerenje, pomognuto unutarstranačkim razmiricama u HSLS-u, da prevladava sukob dviju koncepcija - ruralno nacionalističke i liberalno urbane ideje građanskog društva. Pristajete li to komentirati?
- Ne, ne prihvaćam tu tezu.

• Želite li sugerirati da politički ljudi i analitičari izvan HSLS-a listom griješe?
- Ja se ne slažem i ne prihvaćam takve podjele u HSLS-u.

• Znači li to da sugerirate kako sve struje imaju mjesta unutar liberalnog, socijalnog i nacionalnog procedea HSLS-a?
- Da, sada upravo tim redosljedom - liberalno, socijalno, nacionalno.

• Postoje i procjene da jačanje nacionalističke retorike unutar HSLS-a zapravo predstavlja potencijalni magnet za one članove HDZ-a koji neće htjeti biti uz tu stranku, ako na izborima u HDZ-u pobijedi Ivić Pašalić.
- O tome ne bih željela govoriti. Što se tiče prostora na političkoj sceni naš je prostor ipak definitivno - centar. Sve statistike pokazuju jaku polarizaciju »desno-lijevo«. Prostor za centar će se ipak otvoriti. Ljudi će vrlo brzo shvatiti da je podjela »lijevo, desno« loša. Naravno, politički centar je najzahtjevniji politički prostor. Hoćemo li mi dobiti dio HDZ-ovih glasača - nema u tome puno nade! Mi moramo prikupiti daleko više onih koji su skloni vjerovati da ne treba izlaziti na izbore, jer smo - svi mi isti. Moramo se obratiti populaciji mladih ljudi, uvažavati njihovo mišljenje i pokušati vratiti povjerenje u politiku.

• Slažete li se s procjenom da je u nesporazumima Dražena Budiše i Ivice Račana posljednja kap koja je prelila čašu bila odluka o izručenju dvojice hrvatskih generala?
- Dobro ste rekli - to je bila kap koja je samo prelila čašu. Čaša je bila puna.

• Sada se general Ademi vratio do nastavka suđenja, kako to komentirate?
- To je odličan događaj, prvo za njega osobno, a naravno i za hrvatsku Vladu.

• Gotovo je nemoguće ne primijetiti kako je taj događaj pao u najbolji mogući trenutak - u sam početak razgovora o učvršćenju koalicije s HSLS-om.
- Ja se sa vama mogu složiti ali ne bih komentirala. Drago mi je što je general Ademi pušten da se brani sa slobode. Nije mi promaklo da su i neki iz Jugoslavije pušteni da se brane sa slobode. Mislim da bi hrvatski uspjeh bio veći da je Haag odluku donio samo kada je riječ o Hrvatskoj, iako je nesumnjivo i ovo dokaz da nas haaški sud uzima kao pouzdanog partnera.

• Vjerujete li vi u ofenzivni optimizam premijera Ivice Račana i najave o projektu gospodarskog rasta od 7 posto u sljedećem razdoblju?
- Moram vjerovati čovjeku koji vodi Vladu. On sigurno mora biti odgovoran za svoje izjave, a mislim da je i dužan buditi optimizam. Obzirom da su prve dvije godine vlasti obilježene nepopularnim mjerama, od rezanja raznih prava, počam od porodilja do branitelja, sada bi sigurno trebali uslijediti dobri rezultati. Posebnu raspravu zatražit će stvaranje uvjeta za inozemna ulaganja u Hrvatsku. Jasno je da je za to, prije svega, potrebno stabilno političko okruženje. U politički nestabilnu zemlju nitko neće doći sa svojim novcem.

• Možete li komentirati što po Vašem mišljenju zaista novo donosi novi zakon o obavještajno sigurnosnoj zajednici?
- Prije svega riječ je o uvođenju reda u obavještajni sustav da obavještajna zajednica ne izgubi svoj smisao. Uz to, smanjuje im se broj s četiri na tri - unutarnju, vanjsku, vojnu.

• Zašto više nema tzv. krovne organizacije koja je navodno nadzirala cijeli sustav? Riječ je o UNS-u, Uredu za nacionalnu sigurnost?
- To što se do sada zvalo krovom, sada se seli u Vladu koja će provoditi nadzor nad službama. Formirat će se Vijeće za nacionalnu sigurnost kojem će supredsjedati predsjednik Vlade i Predsjednik RH, zajedno s određenim ministrima, oni će određivati politiku upravljanja i djelovanja ovih službi. Tu bi politiku trebao sprovoditi Savjet za nacionalnu sigurnost kojim će predsjedati jedan od ministara u Vladi, zamjenjivat će ga savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika RH, a članovi savjeta bit će šefovi službi.

• Kako će funkcionirati saborski građanski nadzor?
- Mi samo dobivamo izvješća koja nam netko šalje. Mi ne možemo ništa drugo provjeriti nego zatražiti izvješća kada nas netko upozori na kršenja ljudskih prava. Više smo puta tražili izvješća o raznim stvarima, tražili posebna tumačenja, ali bi u pravilu zapelo tamo odakle smo trebali dobiti odgovore. Mi ćemo uskoro imati pred sobom prošlogodišnju analizu rada obavještajno sigurnosnih službi, naravno na temeljima važećeg zakona.
Ono što se do sada kontinuirano postavljalo, obzirom na sve ono što se sve predočilo u javnosti, bilo je pitanje povjerenja u te službe. Mi smo tražili nekoliko izvanrednih nadzora kada smo imali obavijesti o kršenju ljudskih prava, ali nismo dobili sve željene odgovore. Tu je stao sustav, a mi smo bili blokirani.
Najštetnija posljedica svega toga je stvaranje dojma nesigurnosti kod građana. Moram vam otvoreno reći da nekim institucijama s kojima smo morali surađivati nismo mogli vjerovati i od njih nikada nismo dobili prave odgovore. Kod novih imenovanja o tome ćemo voditi računa.

• Hoće li shodno novome zakonu o sigurnosnim službama biti uveden institut saslušavanja kandidata za šefa obavještajne agencije u saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost?
- Mi smo saslušanja uveli kada smo išli na određene promjene u radu Odbora. Prvi koji je prošao saslušanje je bio ravnatelj HIS-a. Predsjednik Mesić je tražio stav našega Odbora. Naravno, naše mišljenje ne mora biti uvaženo, ali to ne bi bilo dobro za demokraciju.

Željko Hodonj