Predsjednica HNS-a Vesna Pusić ponovno je ovih dana u žiži javnosti. Krizu vlasti u gradu Zagrebu njezina je stranka djelomično prekinula nastavkom pregovora s koalicijskim partnerom SDP-om. No, unatoč tome što vjeruje u dogovor, »opasnost« novih izbora u metropoli nije do kraja otklonjena. Kazala je to u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik, dan nakon što su koalicijski partneri u gradu stisnuli ruke u znak daljnjih pregovora.

•SDP vam nakon svega nudi novi, redefinirani koalicijski sporazum, HNS pak na to ne pristaje, očito ni nakon izbora nove gradonačelnice nije riješena kriza vlasti u Zagrebu?
– Točno je, kriza vlasti nije do kraja riješena, SDP se pojavio s novim prijedlogom sporazuma, HNS je došao s prijedlozima aneksa sporazuma i sad je dalje na svima da sve to razmotrimo. Međutim, koalicijski sporazum se ne može mijenjati jednostrano, već to može biti samo dogovorom i konsenzusom.

•Konsenzusa očito zasad nema?
– Očito zasad nije ništa definitivno, još se možemo dogovarati i pronaći rješenje. Nakon izbora gradonačelnice problemi nisu do kraja riješeni, treba formirati Poglavarstvo, a što se nas tiče, to može biti temeljeno samo na rezultatima izbora. Od toga se ne može dalje odstupati, naše je mišljenje u HNS-u da hoćemo i možemo surađivati u okvirima tog sporazuma. HNS podržava SDP-ovu gradonačelnicu upravo temeljem postojećeg koalicijskog sporazuma. Pa prisjetimo se splitskog slučaja podjele mandata između SDP-a i HSLS-a, pa ćemo vidjeti da su moguće bile i druge varijante u Zagrebu. No, do toga nije došlo, mi podržavamo gospođu Pavić za gradonačelnicu, jer poštivamo važeći sporazum. Ali, ne može ga poštivati samo jedna strana.
 

•Ako SDP ne poštuje sporazum, ako najavljuju slaganje nove kadrovske križaljke u Poglavarstvu, a već dulje nepoželjnima smatraju »vaše« ljude, Srećka Ferenčaka i Alenku Košiša Čičin–Šain, čemu se vi u HNS-u protivite, gdje je ključ rješenja ovako suprostavljenih stavova?
– Rješenje je u razgovorima, njihovo je pravo da mijenjaju svoje ljude u Poglavarstvu, no ne mogu drugim strankama određivati koga će gdje staviti i tko će ih predstavljati

•Vi na to decidirano ne pristajete?
– Niti govora, nikome zdrave pameti ne može pasti na pamet da bi mogao drugoj stranci postavljati uvjete koga može ili ne može staviti u Poglavarstvo u koalicijskoj vlasti. Svašta se govori, svašta se govorilo, i svašta će se govoriti još mjesec i pol koliko teoretski postoji šansa za slaganje Poglavarstva. Dvije stranke koje obnašaju vlast to trebaju što prije učiniti i zajednički odraditi devet važnih projekata u Zagrebu, od kojih su neki već zaživjeli. Previše smo vremena izgubili na jedan incident i politička nadmetanja, a neto rezultat svega toga je – nula.

•Kanite li možda sami promijeniti neke svoje članove Poglavarstva?
– O tome ćemo još razgovarati unutar stranke, zasad uopće nismo razgovarali o kadrovima. Kad su naši ljudi u pitanju, do promjena može doći samo na prijedlog HNS-a, i obratno, SDP-ove promjene mogu samo oni predlagati.

• Nova je gradonačelnica, kažu, produžena ruka Milana Bandića o kojemu HNS nije imao dobro mišljenje. Kakvo mišljenje imate o gospođi Vlasti Pavić?
– Gospođu Pavić samo površno poznam i ne bih nikoga pozitivno vrednovala niti otpisala na temelju bilo kakvih priča. Ona počinje svoj posao ispočetka i nadam se da će to dobro raditi, a koliko mi je poznato članovi Poglavarstva s njom su dobro surađivali.

• Koliko smo sada kad se zagrebačka kriza malo stišala daleko ili blizu novim izborima?
– Udaljili smo se od mogućnosti izbora u Zagrebu, no po mom mišljenju, nažalost, mogućnost novih izbora još nije sasvim otklonjena. Ali, nadam se da će u drugom koraku, prevladati zdrava pamet, ako zbog ničeg drugog onda zbog velikog pritiska javnosti, koja je gotovo unisono protiv rješavanja krize izborima i ponovnog izvlačenja građana na izbore samo zbog izmišljavanja konflikta. Premijer je ovih dana dobro rekao – u politici se ne radi o ljubavi i ne morate nekoga voljeti ili se potpuno s njim slagati da bi mogli normalno surađivati.

•Račanova Vlada je u najvećoj krizi dosad, no je li pred slomom sada kad je gotovo trećina Vlade u ostavci?
– Mislim da nije pred slomom, no nitko ne može opovrgnuti da je u teškoj situaciji s trećinom Vlade u ostavci. Trenutačno situacija jest teška, no mislim da će se izlaz naći. Važno je sada razlikovati primarne ciljeve Vlade od svih ostalih vezanih za osobne sudbine pojedinih aktera u ovoj priči. A glavni cilj ove Vlade jest realizacija četiri, pet projekata koje je pokrenula i koji su važni za ovu zemlju: autocesta Zagreb-Split, projekt zapošljavanja, stanogradnja, obnova turističkih kapaciteta. To su projekti vezani za realizaciju stope rasta od 7 posto do konca Vladinog mandata i na tome treba raditi. Sve ostalo je sekundarno svakom tko racionalno misli. Vlada i Sabor, i svi mi koji tu nešto radimo i sudjelujemo u političkom procesu postojimo zbog tih projekata, ne kao ljudi već kao funkcije koje tome trebaju pomoći. I nije nevažno da mandati izvršnoj i zakonodavnoj vlasti traju četiri ili pet godina, očito to je neko razdoblje unutar kojeg se nešto može napraviti. A ne da imamo natječaje popularnosti svaku godinu, dvije...

•Kako predviđate daljnji rasplet situacije? Glasat će se o povjerenju Vladi u Saboru? Formirat će se manjinska Vlada? Ili ćemo ići na prijevremene izbore?
– Sve tri opcije su otvorene, no najmanje vjerojatni su prijevremeni izbori. No naravno da je moguća i manjinska Vlada, ali jednako tako moguć je i dogovor koalicijskih partnera i nadam se tome, vjerujem u dogovor više nego li u manjinsku Vladu.

•A što mislite o radu šestorice HSLS-ovih ministara u ovoj Vladi i načinu na koji odlaze?
– Teško pitanje. S jedne strane stoji argument da u koalicijskoj Vladi svaka stranka ima pravo odrediti ljude koji će u njezino ime sudjelovati u Vladi. I to se mora uvažavati. S druge strane stoji šest ministara u ostavci koji su po mom mišljenju vrlo različiti, neki odlični a neki i ne tako dobri. No, u svakom slučaju, riječ je o ljudima koji u najmanju ruku zaslužuju argumente zbog kojih ih se povlači. I mislim da je u tome problem. Nije zgorega podsjetiti da HSLS povlači trojicu, a ne šest ministara dok ostali ponukani ljudskom razinom reakcije daju također ostavke. I baš zbog toga još ima prostora za dogovor i razgovor.

•Mislite dakle da te ostavke nisu konačne?
– Tako je, ostavke nisu konačne i može se argumentima i drukčijim načinom s tim ljudima razgovarati i možda promijeniti ovu situaciju do koje je došlo. Situacija je teška jer se isprepliću stranački stavovi s ljudskom dimenzijom i efikasnošću Vlade. Sve je vrlo nespretno vođeno, no prostora za dogovor ima.

•Hoćete reći da Ivica Račan ima prostora za uvjeravanja Dražena Budiše da ne miče neke Vladi i premijeru važnije ministre?
– Mislim da je i Budiša o tome spreman razgovarati.

•Otkud Vam takav dojam?
– Iz naših razgovora na petorci. Moj je dojam da prostora za dogovor ima.

•A hoće li HNS stati u obranu nekih od šestorice HSLS-ovih ministara u ostavci?
– To može biti samo unutar razgovora na koordinaciji koalicije. Razgovori za to i služe da svi iznesu svoje argumente i da se onda pronađe rješenje. Nezahvalno je u ovako osjetljivoj situaciji, kad treba ljude nagovarati da spuste loptu i smire situaciju, ocjenjivati rad bilo kojeg ministra.

•Prema jednom scenariju raspleta koji stiže iz HSLS-a, oni će u slučaju glasovanja u Saboru Vladi dati povjerenje, ali će izaći iz koalicije. Koje su reperkusije takvog poteza po Vašem mišljenju? Bi li nas to dovelo do novih izbora?
– Tako drastičan potez bi jako otežao situaciju i vjerojatno približio izbore. No što bi se točno dogodilo u slučaju da HSLS izađe iz koalicije teško mi je reći, ali to bi cijelu situaciju učinilo ekstremno nestabilnom, bio bi to vrlo riskantan potez.

•Vjerujete li da je HSLS spreman na taj rizik?
– Ne znam, znam samo da kažu da su na to spremni. No, mislim da smo mi u situaciji da ne igramo igru u kojoj dva auta voze jedan prema drugom i gledaju tko će prvi skrenuti. To nije dobar način, puno je bolje da se razgovara o različitim opcijama i da se pronađe opcija prihvatljiva svima, a mjesta za to ima kad se smire povrijeđenosti, uvrijeđenosti, međusobni pritisci i nadigravanja. Ima prostora za dogovor. Konačno, očito je da smo spremni razgovarati. Svi se slažemo da ova vlada mora opstati do svršetka mandata ne zbog stranaka koje su u njoj, već zbog projekata koje vodi i koji su od životne važnosti za ovu zemlju.

•U dosadašnjim susretima s Budišom na petorki stekli ste dojam da je spreman na kompromis i da nije do kraja radikalan?
– Moj je dojam da prostora za dogovor – apsolutno ima. Pred nama su još manje od dvije godine do redovnih izbora i trebamo ustrajati na zajedničkom radu zbog spomenutih definiranih projekata ali i zbog vraćanja povjerenja građana u hrvatske političke institucije i u cijeli politički proces. Apsurdno je da je ova koalicija uspješnija u radu nego u dogovaranju.