S predsjednikom Stjepanom Mesićem razgovarali smo u četvrtak, neposredno nakon što je došao s Vladine sjednice na kojoj su usvojeni zakoni o preustroju Hrvatske vojske. S obzirom na više od 13.000 viška zaposlenih u MORH-u, među kojima se najveći dio odnosi baš na vojsku, pitali smo ga je li kao vrhovni zapovjednik zadovoljan predloženim rješenjima.
- Mi na preustroj moramo ići jer svaka država po završetku rata mora preustrojiti vojsku za mirnodopsko stanje. Ne možemo imati isti broj vojnika u ratu kao i u miru. Preustroj vojske i policije je nešto bez čega ne možemo funkcionirati kao moderna država jer bi to bio prevelik pritisak na budžet. Pitanje je sad kojom dinamikom to možemo provesti, a da ljudi budu zadovoljni, da se mogu orijentirati na druge poslove, da odu u mirovinu oni koji imaju uvjete. Takav plan tek treba usvojiti pa ćemo znati za svakoga tko gdje ide.
• Bojite li se kao vrhovni zapovjednik bunta i nezadovoljstva otpuštenih vojnika?
- Mislim da nezadovoljstva ne bi smjelo biti, moramo ići na pomlađivanje vojske jer je naša vojska najstarija u Europi. Taj dio moramo provesti tako da ostanu mlađi vojnici i da budu prihvaćeni određeni kriteriji po kojima će se vojska prevoditi u obveznu pričuvu. Kriteriji će biti objektivni i neće biti nijednog razloga za bilo kakve proteste iako će pojedinačnih protesta sigurno biti. No, mislim da će MORH napraviti neke simulacije da vidi kako će se to odraziti u realnosti, kako to najbolje učiniti. Dio vojnika želi otići u mirovinu s tim da već imaju mogućnost bavljenja drugim poslom, što im zakon sad dozvoljava. Dio njih će prikupiti godine staža u pričuvi pa će otići u redovnu mirovinu, a sad će dobivati određeni dio mirovine. Dakle, gledat će se da budu zadovoljeni ljudski interesi, ali i naša obrambena sigurnost.
|
O SLJEDEĆIM IZBORIMA: Vladajuća petorka može sigurno dobiti izbore ako profunkcioniraju institucije sistema i ako se donese regulativa koja će povećati zaposlenost
O VIŠKU VOJNIKA: Da imamo slobodne zone o kojima ja pričam dvije godine i s kojima sam već dosadio, uvjeren sam da bi 13.000 zaposlenih viška iz MORH-a u tim zonama već sad moglo naći posao /
O »SLUČAJU ORTYNSKI«: Državno je odvjetništvo bilo dužno, ako je došlo do nekih saznanja, to uputiti na pravu adresu, u policiju, istražnom sucu, institucijama koje moraju obaviti dio posla prije nego što tužilaštvo obavi svoje. Dakle, zna se koje su to institucije i mislim da je tako trebalo reagirati
O IVIĆU PAŠALIĆU: Ne može se dičiti demokratskim perjem, a nuditi radikalizam. Pašalić je do Sabora HDZ-a izigravao Majku Terezu, a na Saboru je pokazao pravo lice. Htio je glumiti velikog vođu, a ispao je karikatura
|
• Mislite li da bi možda moglo doći do »manipulacije« nezadovoljstvom otpuštenih vojnika iz izvjesnih krugova?
- Ne može doći do nikakve manipulacije jer će se raditi ozbiljan posao s ozbiljnim ljudima, i svakako da nitko neće ići u nikakvu avanturu jer od toga nema koristi.
• A ako se na noge dignu u zaštiti njihovih prava umirovljeni generali?
- A što im oni mogu ponuditi? Sve bi bilo bolje da smo uspjeli aktivirati privredu pa da ih ona »usisa«, ali zasad to nije tako, pa treba raditi na dva fronta: na jednoj strani izvršiti preustroj vojske optimalnim tempom, a na drugoj moramo aktivirati privredu i doći do novih radnih mjesta. Ja opet pokrećem pitanje slobodnih bescarinskih zona za što, nažalost, nemam dosta pristaša. U slobodnim zonama mogli bismo zaposliti više desetaka tisuća ljudi i tu bismo dobili kapital, novu tehnologiju i zaposlene ljude. Ako postoji mogućnost da se zone zloupotrebljavaju nedozvoljenom trgovinom, postoje kontrolni mehanizmi. Ali, mogućnost zloupotrebe nije razlog da se slobodne zone ne otvaraju jer su mnoge zemlje u tranziciji baš tako rješavale armiju nezaposlenosti.
• Riječ je o 13.000 zaposlenih viška u MORH-u?
- Da, i uvjeren sam da bi u slobodnim zonama mogli već sada naći posao.
• Vi ste to i sada predložili na Vladi?
- Ma ja to stalno predlažem, već dvije godine i već sam dosadio sa slobodnim zonama. Meni je ministar financija na prijedlog da se to omogući novim zakonom odgovorio da je naš zakon isti kao i zakon o slobodnim zonama u susjednim zemljama, ali da kapital i dalje ne dolazi. Dao je obrazloženje da je to zato što smo bili zona nesigurnosti, zato što nismo bili pravna država, nije bio osiguran transfer kapitala... Ja se slažem, ali ako je tako, sad smo zona sigurnosti, sad funkcioniramo kao pravna država i sad smo osigurali transfer kapitala. I ako je to tako, onda možemo ići sa zakonom koji će biti atraktivniji od onih u susjednim zemljama, pa će i kapital sam po sebi doći u Hrvatsku jer nitko neće doći zato što nas voli, već zato što može imati koristi. A mi imamo korist da zaposlimo naše ljude i ta dva posla možemo raditi paralelno, vrlo ubrzano i produktivno.
• Kakva je reakcija Vlade i premijera na Vaš prijedlog i obrazloženje ministra Mate Crkvenca?
- I Mato Crkvenac je prihvatio da se to još jednom razmotri i mislim da u Vladi postoji raspoloženje da se ide s atraktivnijim zakonom o slobodnim bescarinskim zonama.
• Jeste li na sjednici Vlade dobili potvrdu da Carla del Ponte sada ne dolazi u Hrvatsku s novim optužnicama?
- Nije o tome bilo riječi. Otkad je Vlada preuzela suradnju s Haaškim tribunalom, to ne spada u moj dio odgovornosti i nisam dobio takvu informaciju.
• Nemate nikakve informacije o mogućim novim optužnicama?
- Nemam.
• Neizostavna tema je »slučaj Ortynski«, tim više što ste ga, po nekim informacijama, primili dan prije nego je podnio ostavku? Na što Vas je tada upozorio? Na sve one teške optužbe koje je iznio u Saboru?
- On je meni samo rekao da će podnijeti ostavku, da je izvukao sve pouke iz kampanje koja je protiv njega vođena po medijima i da smatra da tako više ne može obnašati funkciju državnog odvjetnika. Rekao je da će vidjeti kako dalje, da mu je jedna od šansi da ostane zamjenik ili da će tražiti neko drugo rješenje, ali nije govorio ništa što je kasnije pričao u Saboru.
• Ne mislite li da se i sâm Ortynski u vrijeme svog mandata trebao obračunati s kriminalom na kojeg upozorava?
- Upravo od toga polazim. Državno je odvjetništvo bilo dužno, ako je došlo do određenih saznanja, to uputiti na pravu adresu, u policiju, istražnom sucu, institucijama koje moraju obaviti dio posla prije nego tužilaštvo pokrene svoj dio. Dakle, zna se koje su to institucije i mislim da je tako trebalo reagirati. Ovako ispada da postoje uopćene informacije o kriminalu i takve informacije dobiva Sabor. Ali, problem su trebale riješiti institucije, a Sabor je samo trebao dobiti informaciju kako je to riješeno.
• Znači, Vi priznajete da je dio krivnje i na samom Ortynskom?
- Ne moram sad krivicu adresirati Ortynskom, ali ako je državno odvjetništvo kojem je on bio na čelu došlo do određenih saznanja, onda znaju i adrese na koje se to dalje šalje. Oni su bili dužni pokrenuti postupke bez obzira o kome se radilo. Ako je bilo ikakvih nesporazuma, trebalo je to reći, a ako je bilo zaštite kriminalaca i pritisaka zbog toga, nek se kaže tko štiti kriminalce, ne samo sadašnje, nego i one koji su u zadnjih 12 godina 50-struko povećali svoje bogatstvo. Na kraju, to nije samo poruka Ortynskom, već Poreznoj upravi. Ako netko kupi kuću za 10 milijuna maraka, porezna služba je tu da utvrdi porez i vidi odakle mu to. Ako u Americi ili Njemačkoj netko kupi skup auto, poreznici provjeravaju odakle mu novac i je li na to plaćen porez. To treba i kod nas napraviti, a ne znam nijedan takav slučaj. Kažu mi da to nije regulirano zakonom. Pa treba donijeti zakon kojim će se to regulirati da se država više ne pljačka. Porezna uprava preko svog resornog ministarstva mora inicirati da se ti propusti isprave i donese regulativa koja vrijedi u cijelom svijetu.
• Vjerujete li da koalicijska vlast može opet dobiti izbore i povjerenje građana nakon što nije raščistila nijednu raniju aferu, a proizvela je nove, od bankovnih nadalje?
- Ona može sigurno dobiti izbore uz jedan uvjet - da ono o čemu smo sad razgovarali bude razriješeno što prije, da profunkcioniraju institucije sistema i da se donese regulativa koja će povećavati zaposlenost. Ako se rapidno počne smanjivati broj nezaposlenih, jasno da će to biti zasluga, dobrim dijelom, i ove Vlade koja je napravila velik posao: zaustavila je nezakonitosti, pokrenula privredne potencijale, zaposlila ljude. Sve to govorim pro futuro. Drugim riječima, ako sve to Vlada napravi, ne vidim razloga da petorka ne dobije izbore. Ali, oni se ne smiju baviti sami sobom, ne mogu se baviti samo time gdje će biti pojedini ministar, već što on treba napraviti zajedno s Vladom čiji je član.
• Nije li rok ovoj Vladi ipak prekratak za tako ambiciozne planove?
- Nije rok prekratak s obzirom da su sve predradnje učinjene. Više se ne može reći da nemamo snimljeno postojeće stanje, ne znamo što smo naslijedili, tko je zaduživao Hrvatsku, koliko je zadužena, koji su rokovi otplate dugova. Neki kažu da je za vrijeme rata bilo bolje. Onda smo imali pomoć međunarodnih organizacija dijaspore, prijateljskih država i kredite koji su narasli do 12 milijardi dolara. Završio je rat, nema više pomoći dijaspore, međunarodnih humanitarnih organizacija, stranih država, a dugove treba vraćati. Ova nacija ima pravo znati koliko smo zaduženi i koliko se godišnje dugova treba vraćati i dokad to traje. Ako znamo stanje i mjere koje se poduzimaju, nije teško reći naciji do kada će to trajati i koji su efekti poduzetih mjera. Ako Vlada to napravi i javnost i građani će to pretrpjeti, ali moraju to znati i moraju biti sigurni da je to što se kaže upravo tako i da će se najavljene mjere tako i odvijati. Onda se može očekivati i povoljnija pozicija koalicijske vlasti u izborima.
• No, ne mislite li da bi moglo doći do redefiniranja koalicije i da oni u sadašnjem sastavu ipak neće ići na iduće izbore s obzirom na međusobno nategnute odnose?
- Ne vidim posebnu alternativu ovoj vlasti. U HDZ-u kažu da je petorka, prije šestorka, kao rogovi u vreći i da se oko puno toga ne slažu. Sad smo imali Sabor jedne stranke i to HDZ-a, pa ste vidjeli kako se jedna stranka slaže unutar sebe. Koju alternativu oni nude? I sad neka se građani opredijele - jeste li za rogove u vreći ili za bumbare u vreći. Za koga ste? Ovi će vas još više gristi kao što su vas grizli i prije, a ovi rogovi u vreći možda se mogu nekako presložiti. A odgovor na vaše pitanje - da li se oni mogu nekako presložiti je - mogu, ako vodstva stranaka shvate težinu stanja u kojem se nalazimo, a zaborave svoje ambicije i frustracije i osobne interese.
• Je li ovakav HDZ prijetnja sadašnjoj vlasti?
- Ne, ovakav sigurno nije prijetnja, ali ja priželjkujem, iako će me zbog toga kritizirati, da se HDZ isprofilira u modernu demokratsku stranku centra, koja će biti europski profilirana. I da ta stranka i njeni članovi ne smatraju druge stranke i njihove članove neprijateljima zemlje. Priželjkujem da HDZ može zajedno s drugim strankama stvoriti konsenzus na glavnim pravcima hrvatskog razvoja gdje ćemo se svi složiti, a o detaljima i posebnostima, možemo razgovarati. Ali, ako kažemo da je put u Europu preko NATO-a i EU-a i da treba ispuniti određene pretpostavke da do Europe dođemo, ako se tu slažemo, onda nema ni jednog razloga da to svi ne potpišemo. Ima, dakle, nekoliko točaka na kojima bismo se svi mogli naći, a onda nek se nude programi, projekti i timovi koji će to ostvariti. Grlati pojedinci i dalje govore da netko u Hrvatskoj gura Hrvatsku u Jugoslaviju. Pa Srbija i Crna Gora bježe iz Jugoslavije, zašto bi i s kim Hrvatska išla u Jugoslaviju? To su besmislice i gluposti kojima se neki služe. Ma kakva Jugoslavija?! Za nas je jedini pravac europski i mislim da je HDZ mogao pokazati svoje europsko lice kad se glasovalo o Sporazumu o stabilizaciji i priključivanje EU. Sporazum su trebale prihvatiti i stranke opozicije, a nažalost nisu. HDZ je mogao reći - »mi smo počeli pregovore s EU i da smo ostali na vlasti, mi bi bili pet kilometara u Europi, a evo, vi imate samo jedan centimetar, ali i za njega glasamo jer nas vodi u Europu«. Nisu za to, nažalost, imali snage nego su prihvatili radikale koji su rekli: »Ne, to nas vodi u Jugoslaviju«. Totalna besmislica!
• Što ste Vi kao dobar poznavatelj prilika u HDZ-u iščitali iz njihovog Sabora?
- Među onima sam koji su sudjelovali u prvim godinama HDZ-ove politike kad smo htjeli tu stranku profilirati u europsku. Kad sam vidio da je to nemoguće, ja sam je napustio. Ali, imam dosta prijatelja u HDZ-u i ne smatram ih neprijateljima, ali smatram da nekima nije mjesto u politici. S nekima se i srećem i razgovaram i mislim da je stranka ipak na određeni način prepolovljena. To nije dobro, teško će u takvom odnosu snaga zauzeti pravac europski profilirane stranke. Mislim da će se morati zadovoljavati radikalni dijelovi te stranke, to će opet voditi u pokret, a stranka mora biti profilirana kao stranka, a ne kao pokret. Ovako, kad bi prepolovljeni ostali svi na okupu, stranka je pokret. To je »miš-maš« u kojem je povezano sve, od krajnje ljevice do krajnje desnice, a to je neodrživo i jednog dana mora puknuti jer svi ne mogu biti zadovoljni. Dakle, stranka bi se morala isprofilirati, riješiti se nekih koji ne razumiju demokraciju i Europu, ili ne razumiju hrvatske interese, ali vrlo dobro znaju svoje.
• Jeste li očekivali pobjedu Sanadera nad Pašalićem, analizirajući stanje u HDZ-u uoči Sabora?
- Prvo sam očekivao da će Maja Freundlich dobiti 20 do 22 glasa otprilike i tu sam, vidite, pogriješio 50 posto. A računao sam da će biti tijesno među njima dvojicom. Ali, sad se transparentnom politikom mora nametnuti onaj koji je preuzeo odgovornost, a onaj kome to smeta, nek si osniva radikalnu stranku. Ne može se dičiti demokratskim perjem, a nuditi radikalizam.
• Aludirate na Ivića Pašalića?
- Pašalić je do samog Sabora izigravao Majku Terezu, a na Saboru je pokazao pravo lice. Htio je glumiti velikog vođu, a ispao je karikatura.
• Kakva budućnost čeka HDZ u kojem vodstvo preuzima Sanader, a jaku pozadinu i dalje ima perfidni političar Pašalić?
- To ovisi o tome koliko će većina u stranci prihvatiti potrebu da se HDZ profilira u modernu europsku stranku. Ako to prihvati većina, Sanaderu će biti lakše voditi stranku na europski način.
• Je li Ivo Sanader bio Vaš favorit?
- Ako bi me netko pitao koga bih radije vidio na čelu tako velike i moćne stranke, onda bih svakako poželio Sanadera, jer mislim da je bliže Europi. A to što nude Mladež HDZ-a i Pašalićevi jurišnici, to nije Europa, to je davno preživljeno i nikad se ne bi smjelo pojaviti u hrvatskoj politici.
• Sva tri predsjednička kandidata bila su suglasna u malo toga, ali su se složili u porukama da će Vam skratiti mandat ako dođu na vlast. Vjerujete li u to?
- Oni imaju pravo na želje, samo o tome odlučuju hrvatski birači, a ne oni. Ali, na želje imaju pravo, a ja im tu želju ne mogu uslišiti, a mislim ni i hrvatski birači.
• Vaš je mandat, smatrate, neupitan?
- To ostaju njihove želje, ja i dalje mislim da im je pravo složiti se oko takvih želja.
Ni Borisa Kunsta ni Jurića ne treba zanimati gdje ću ja slaviti 1. svibnja
• Sindikati kažu da ste zajedno s premijerom nepozvani gosti na prvosvibanjskoj proslavi u Maksimiru. S obzirom da ste dosad najavljivali mogućnost pregovora oko krize u petorki, a sad su u krizi pregovori Vlade i sindikata pitanje glasi - hoćete li posredovati ako ne uspiju dogovori?
- Ja sam i dosad govorio izjave da sam raspoložen uključiti se u tu raspravu ako me i jedna i druga strana trebaju, ako smatraju da mogu pomoći. Žao mi je što me neki sindikati prozivaju i po novinama plasiraju poruke da me ne zovu na proslavu 1. svibnja. Ali, ja ne znam zašto? Niti donosim niti predlažem zakone, niti sudjelujem u pregovorima. Nema nijednog razloga da apostrofiraju mene. Očito je nekom u interesu da valjda Račan ne bude sam prozvan. Bitno je bilo prozvati me, a to što nemaju argumente za to, nikom ništa.
• Vi ipak ne idete u Maksimir kao »nepozvan gost«, a dobili ste poziv od Kunstovog sindikata?
- Ja ću ići gdje ja budem htio. Od Kunsta smo dobili dopis u kojem traže da kažemo kad ja dolazim. Sad čujem Kunstova obrazloženja da to nije poziv već upit - ako dolazim, oni bi to htjeli znati. Budući da mene ne interesira gdje će slaviti Kunst, a gdje Jurić, mislim da ni njih ne treba zanimati gdje ću ja slaviti 1. svibnja pa smo kvit.
|
»Ako nemamo regulativu, nek' je izvole donijeti«
• Radovan Ortynski je oštro poručio da je Hrvatska »Eldorado kriminala«, a i Vi stalno upozoravate na neraščišćene afere. Znači li da se u tom dijelu izvješća slažete s Ortynskim?
- Ja se slažem utoliko što mnoge afere doista nisu riješene. Nikome nije zamrznut račun ni u inozemstvu ni ovdje, računi nisu zamrznuti ni za mnoge protiv kojih se vodi postupak, oni i dalje funkcioniraju, neki su kriminalci u bijegu, a računi im nisu blokirani. Ne znam tko to treba učiniti, a oni čiji je to posao dobro znaju što bi trebali učiniti. Meni su u inozemstvu rekli da će blokirati svaki račun onih protiv kojih je pokrenut postupak, pa makar bio otvoren i na šifru, vlasnika mogu naći ako mi prethodno u Hrvatskoj otvorimo postupak. Najlakše je reći da je jedan čovjek odgovoran i da je problem riješen ako on sad više nije na tom mjestu. No, problem s odlaskom Ortynskog uopće nije riješen, a ako nemamo regulativu kao u modernoj tržišnoj privredi, nek' je izvole donijeti. Ako neka služba zakazuje, mijenjajmo ljude u njoj, ali zna se što treba napraviti.
• Jeste li Vi vidjeli izvješće državnog odvjetnika prije nego što je došlo do Sabora? Vaše prve ocjene su, naime, bile da je izvješće korektno pa se stekao dojam da ste ga vidjeli?
- Da, ja sam vidio skraćeni materijal i za mene je on, kao materijal, bio korektno sročen. E, sad, što je još trebalo napraviti, a nije napravljeno, to je na Saboru da o tome odlučuje u raspravi. Ja nisam pozvan da ocjenjujem rad državnog odvjetnika ni bilo koje druge institucije. Prema tome, ja sam samo rekao da je to korektno napisano, a na Saboru je da ga suštinski ocjenjuje.
|
Miroslava Rožanković
|
