Prvi put nakon dvanaest godina otkada je u stranci, Vladimir Šeks nije ušao u HDZ-ovo najuže vodstvo na izborima, ali je ipak ostao član najužega vodstva po položaju, kao predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru. Na nedavno održanom 7. općem saboru stranke, iako se kandidirao za potpredsjednika stranke, nije izabran, a u toj ga je borbi pretekao tijesno zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta.
No, Šeks je i dalje HDZ-ov pravi šef u Parlamentu, gdje predvodi Klub zastupnika i priznati je »ceremonijal-majstor« pravne procedure i član predsjedništva stranke. A u HDZ-ovim je unutarstranačkim izborima podržavao novog/starog predsjednika dr. Ivu Sanadera.

• Kako biste opisali HDZ nakon Općeg sabora?
- To je kompleksno pitanje. Držim da je HDZ nakon 7. općeg sabora, unatoč privida da su i nadalje ostale podjele u HDZ-u, izašao čvršći i neobično žilav. Zašto? Unutarstranačke konfrontacije koje su bile personificirane u liku kandidata za predsjednika stranke nemaju različitosti u programskim odrednicama. Nije ovu stranačku utakmicu za sve one koji su glasali razlikovala programska različitost, dapače, ona je identična.

• Unatoč sukobima, za koje možemo pretpostaviti da će se nastaviti...
- Ne, možemo pretpostaviti da će se ti sukobi samo djelomično nastaviti.

• Neće li doći do raskola u stranci? Neće li biti nekih odlazaka?
- Ne, ni govora, od toga nema ništa. Najveći dio će prihvatiti rezultate sabora, možda manji dio neće. Nakon vrlo teških sučeljavanja i oni koji su bili na suparničkoj unutarstranačkoj strani jednostavno se prilagođavaju novom stanju i prihvaćaju pragmatični realitet.
 

• Aludirate na neke ljude koji su podržavali Ivića Pašalića?
- Zacijelo će stranačka tijela, sada kada budu kompletirana, budući da nema programskih razlika, jednostavno početi funkcionirati u oživotvorenju HDZ-ovog programa. A pojedinci za koje se smatralo da su pripadnici jednog ili drugog »političkog klana«, će prihvatiti politički realitet i djelovati otrgnuto, sa prekidanjem »pupčane vrpce« s onim u čijem su timu bili.

• Negirate li Vi činjenicu da u HDZ-u doista postoje dva klana, ako ne i više...
- Klan, ali u kojem smislu? U tome da su se opredjeljivali za jednog ili drugog predsjedničkog kandidata?

• A u čemu je razlika između ta dva kandidata?
- U programskim zasadama nema razlike. Ona ne postoji, jer su oba kandidata, jedan bivši, a jedan sadašnji predsjednik, prihvatili program HDZ-a. Ni u njihovim istupima nije bilo razlike. Razlika je bila u tome što su Pašalić i skupina oko njega smatrali da Sanader vodi stranku nedovoljno borbeno i odlučno. Mislim da je to bila ključna razlika, a takva tvrdnja za Sanadera nije točna. To je vidljivo iz Pašalićeva nastupa, a on je poručivao da će voditi »jaču« politiku prema vladajućim strankama. Držim da je on tu politiku mogao voditi u Hrvatskom saboru. Kao i brojni pripadnici te skupine koji su tražili njegovo vodstvo u stranci, smatrajući da treba voditi odlučniju politiku. Ali, oni su takvu priliku imali u Saboru.

• HDZ-ovi su zastupnici, ruku na srce, agilni u Saboru.
- Da, ali ja govorim o onima koji su zagovarali jednu čvršću HDZ-ovu politiku, uključujući Pašalića. Od Ivana Šukera, Daria Vukića nadalje. Ali, jednog dijela nije bilo u sabornici.

• Mislite kada se raspravljalo o strateški važnim temama u Saboru? Onda ih nije bilo?
- Da, kad se raspravljalo o ključnim pitanjima u ove dvije godine u Saboru, nije ih bilo.

• Budite konkretni: koga nije bilo?
- Mislim prvenstveno upravo na Pašalića. Imam preciznu evidenciju nazočnosti svakoga zastupnika, kako u Klubu zastupnika, tako na saborskim sjednicama i istupanjima na njima.

• Dobro, ali onda bi i Pašalić mogao reći svojim kolegama u HDZ-u da ga nisu štitili u vrijeme kada ga se micalo s mjesta potpredsjednika Sabora. Ili da se jednostavno nisu pretjerano angažirali braneći ga od napada sa svih strana?
- Pašalić je, kao i svaki zastupnik imao prava i mogućnost da se javlja o svakoj temi u Saboru, ali on to nije koristio.

• Jeste li Vi, uz Branimira Glavaša, bili »alfa i omega« Općeg sabora? Mozak cijele operacije potvrđivanja Ive Sanadera kao predsjednika?
- Gospodin Glavaš je preuzeo ključnu ulogu u tehničkoj organizaciji sabora. Dobio je tu ovlast od predsjednika stranke, uz još nekolicinu ljudi, iz jednostavnog razloga zato što je puklo povjerenje između predsjednika stranke i glavnog tajnika Jose Škare. To povjerenje je puklo u kontekstu toga što je glavni tajnik najavio da ide u kandidaturu za potpredsjednika stranke i svoju je političku poziciju gradio, tražeći u stranci potporu, što je logično, jer nije želio biti ni u skupini oko Sanadera, ali ni oko Pašalića.

• Možda je Joso Škara samo želio ostati neutralan?
- On je tražio svoju neutralnu poziciju, ali je u samom finišu, po procjeni Sanadera, u građenju te neutralne pozicije i traženju mjesta potpredsjednika, počeo arbitrirati u nekim spornim situacijama koje su se ticale legitimnosti pojedinih izbornih skupština. I, ponavljam, po mišljenju Sanadera, išao je na ruku ovoj drugoj grupaciji.

• Lijepo, Vi govorite diplomatski, ali, molim Vas odgovorite: slažete li se s Glavaševim riječima da je Škara bio Pašalićeva »krtica«?
- To je retorička figura kojom je Glavaš želio reći da je Škara bio više naklonjen u obavljanju svoje dužnosti Pašaliću nego Sanaderu.

• Gdje je istina o tih 450 akreditacija viška? Tko ih je naručio? Slažete li se s tvrdnjom da je na Saboru pobijedio onaj tko je bolje obavio »kuhinju« s akreditacijama?
- Nisu akreditacije izaslanika, osim možda nekih desetak, bile sporne, ali nije bio tu problem.

• Konkretno: je li sporne akreditacije naručila Pašalićeva strana?
- Ne, ne, neću to reći. Hoću reći da treba lučiti akreditacije izaslanika koje 99 posto nisu bile sporne. Nije trebalo ulaziti u »minsko polje« oko akreditacija izaslanika. Postojao je drugi dio akreditacija, za goste, novinare i osiguranje.

• Je li tu trebalo biti »muljaže«?
- To je za mene još uvijek nepoznanica. Postojao je službeni popis gostiju i tu nije bilo ništa sporno, već je sporno bilo oko osiguranja. Glavni tajnik je insistirao na tome da osiguranje bude iz stranačkih struktura i došlo je do nepovjerenja između Sanadera i Škare. Sanader je insistirao da osiguranje bude iz nestranačkih struktura i za taj je dio odredio Glavaša. A Glavaš je izabrao najbolje koje je znao. Ostalo je sporno je li taj broj akreditacija za osiguranje i dio gostiju, Škara želio naručiti zato što je htio da se tamo nađu i neki koje je on htio? Dio gostiju za koje su iz Pašalićevog stožera tražili da dođu, trebao je na Saboru stvarati atmosferu potpore Pašaliću.

• Tako što će mu davati podršku, vikati, skandirati?
- Da, ali to je jedan dio, a drugi dio je da utječu na izaslanike.

• Da lobiraju za Pašalića, nagovaraju i slično?
- Tako da ih uvjeravaju da glasaju za Pašalića. Takva je bila struktura tih gostiju.

• Pa kakva je to bila struktura tih ljudi?
- Noć uoči Sabora Pašalić je zatražio akreditacije za oko 70 »svojih gostiju«. To su ljudi njemu skloni, ali koji ili nisu izabrani u različitim izbornim procesima u stranci, ili ljudi u funkciji potpore njemu, koji su mu skloni, a za koje smo i Sanader i ja imali dovoljno dokaza da trebaju biti u borbenoj funkciji potpore na Saboru.

• Hoćete reći da je osovina Sanader-Šeks-Glavaš zapravo spriječila »Doktorov« naum da čak i na nelegalan način bude izabran?
- Gledajte, zašto je bilo nužno osiguranje? Pa, ono nije imalo ni zadaću, a nije ni smjelo djelovati ni sa kakvom uporabom fizičke sile, niti prijetnjom uporabe sile.
Oni su samo svojom pojavom imali zadaću odvratiti i obeshrabriti moguće provokatore, ili kršitelje reda na Saboru.

• Čini se da su, s obzirom na to kako izgledaju, »Borbaši« u svom naumu i uspjeli. Svaka njima čast, oni rade svoj posao, ali baš ih nije bilo lijepo vidjeti...
- U predvorju »Lisinskoga« osiguranje je kod onih koji su imali pravo ući u dvoranu, pronašlo tri bodeža i četiri pištolja za koje su imali dozvolu. Bodeži su im oduzeti, a pištolje su ostavili u svojim automobilima, nakon čega im je bio dopušten ulazak u dvoranu.

• Odgovorite mi, molim, bez okolišanja: imate li doista dokaze da je postojala tendencija da dođe do fizičkog sukoba na Saboru?
- Da, imamo, vrlo jasnih. Kada smo najavili da će se ići na sistem tajnog glasanja, u izbornom traktu iz kojeg se neće moći izlaziti, već se samo tamo glasati, od vrlo odgovornih ljudi iz Pašalićeva tima nam je rečeno: mi se tome nećemo povinovati!
Nama nitko ne može zabraniti da preuzmemo listiće u izbornom traktu, izađemo iz njega i kada ih ispunimo, nakon određenog vremena dođemo. Usprotivit ćemo se takvom glasovanju, tako nam je rečeno.

• Hoćete reći da je Ivić Pašalić na silu htio postati predsjednikom HDZ-a?
- Neću to reći. Ali hoću reći da je bio vrlo jasno predočen dokaz da su neki željeli nadzirati glasanje i tome smo se usprotivili. A oni su rekli da će se tome na svakako usprotiviti.

• A to bi značilo i fizičkom silom, ako zatreba?
- Vrlo vjerojatno, u stanovitom smislu.

• Jesu li mediji stvorili sliku o Pašaliću kao vrhunskom, nepobjedivom i nevjerojatno inteligentnom političaru koji nikada ne može izgubiti?
- Smatram da su mediji, bez iznimke svi, ali sa različitih motrišta, željeli Pašalićevu pobjedu.

• Doista tvrdite da su mediji navijali za Pašalića? Niste li u tome na skliskom terenu?
- Oni mediji, poput »Nacionala« i »Globusa«, koji su ga prikazivali u najgorem mogućem svjetlu, u isto su ga vrijeme prikazivali kao osobito spretnog, lukavog, velikog organizatora. Davali mu i negativne i pozitivne slike. Time su u biti pomagali njegovu nominaciju. Postoji i drugi dio medija koji su ga označavali kao svog favorita za predsjednika stranke, jer su držali da je on odlučniji političar od Sanadera.

• Pa koji su to bili mediji?
- Kolumnisti poput Ivkošića ili Jovića.

• Dakle, to je njihov stav i imaju pravo na njega, ali ne možete reći da su mediji u cjelini lobirali za Pašalića!
- Slažem se s Vama. Ali, gledajte tu slojevitost. U dijelu natpisa je bilo to da bi on bio poželjniji za predsjednika HDZ-a, jer bi onda HDZ imao niži politički rejting. Bio je tu cijeli niz svakojakih težnji. Ali ne zato što su Pašaliću htjeli uspjeh, već zato što su htjeli slabiji HDZ.

• Zašto Pašalić nije uspio? Zato što unatoč svim mitovima i legendama ipak možda nema dovoljno jaku potporu u stranačkom članstvu?
- Izvrsno pitanje. Niz godina je u javnosti stvarana mistifikacija oko Ivića Pašalića. Njegovo političko djelovanje ne treba podcjenjivati, ali ni precjenjivati. Nije radio u izvršnoj vlasti, nije bio ministar, a nije djelovao ni u Saboru, iako je i u prošlom mandatu bio zastupnik, ali uopće nije to radio. On je kao savjetnik predsjednika Tuđmana obavljao sponu prenošenja Tuđmanovih političkih naloga prema Saboru, izvršnoj vlasti i prema sastavnicama vlasti. A u prenošenju tih političkih naloga zacijelo je bio i »kreativan«!

• To bi značilo da je malo i »dodavao« tim političkim nalozima?
- Da, bilo je i stanovitih dodataka. Stekao je i određene pozicije i imao je značajnu ulogu u odabiranju različitih stranačkih šefova i šefića na svim razinama i tu je imao svoje uporište. Ali sve se to precjenjivalo, stvarani su mitovi i legende o svemoćnom Pašaliću. To je hrvatski fenomen, ali to nije odgovaralo stvarnosti. A zašto nije dobio izbore? Zato što je tih stotinjak izaslanika prevage jednostavno ocijenilo da je za HDZ Sanader politički probitačniji predsjednik.

• Osjećate li se gubitnikom zato to niste prošli za potpredsjednika stranke?
- Ne osjećam se gubitnikom, ali imam gorak okus zato što nisam dobio dovoljan broj glasova, četrdesetak više od 749 s kojima bih bio izabran za potpredsjednika.

• I Vaš je protukandidat Božidar Kalmeta bio iznenađen što je pobijedio.
- Da, iznenadio se, a bilo je to i opće iznenađenje, ali nisam ni u unutarstranačkoj borbi stjecao naklonost izaslanika. Nisam čak ni govorio na Saboru. Znao sam jako dobro da će politička pragmatika dovesti do toga da će se izaslanici opredijeliti za listu potpredsjednika onih predsjedničkih kandidata za koje su htjeli glasati. Ali, to je demokracija.

• A kako će Ivo Sanader i Ivić Pašalić dalje surađivati, obzirom na ovakve razlike među njima?
- Sanader je izabran za predsjednika stranke. Pašalić je bio predsjednički kandidat i nije prošao. Dok je ravnatelj Zaklade državnog zavjeta, član je Središnjeg odbora stranke, jedan od njih stotinjak. A kako oni mogu surađivati? U onom dijelu u pogledu donošenja odluka Središnjeg odbora i u onom dijelu gdje je Zaklada kojoj je Pašalić ravnatelj, treba služiti promociji programskih ciljeva stranke. I zato je Sanader želio da mu Pašalić da mandat na raspolaganje, zato jer je to politička institucija.

• Hoće li pobjednička struja napraviti »pročišćavanje« stranke?
- Ne volim govoriti o pobjednicima i poraženima. No, kada se sva tijela konstituiraju, neće se baviti ničim drugim negoli konkretizacijom planova stranke. Priči je kraj!

• Naposljetku bih pitala: hoćete li se »mlatiti« unutar stranke ili ćete se složiti, konsolidirati, te se fokusirati na »mlaćenje« s vladajućom koalicijom?
- Ovo drugo, naravno! Nemamo se mi oko čega »mlatiti«. Možda će biti nekih malih sporova oko tehničkih stvari oko HDZ-ovog sabora.

Andrea Latinović