ZAGREB, 5. srpnja – Pojačana kontrola ugostiteljskih i trgovačkih objekata te prodavača domaće hrane na glavnoj držanoj prometnici od Karlovca prema Plitvičkim jezerima pokazala je da, primjerice, tzv. lički sirevi u najvećoj mjeri potječu iz BiH. Duž te prometnice - sir, med, rakija i drugi »domaći proizvodi« prodaju se na sedamdesetak štandova, ali samo je tridesetak proizvođača, a čak 20 posto prodavača su prekupci, kaže Branko Jordanić, glavni državni inspektor.
• Zašto Državni inspektorat plijeni prehrambene proizvode uz prometnice?
- Nema problema da se lički sir, rakija i med i nadalje prodaju turistima, ali uz potrebnu dokumentaciju i potvrdu da je riječ o vlastitom proizvodu. Naš je cilj zaštita potrošača, a protiv svih koji nemaju potrebne dokumente i ne ispunjavaju standarde proizvodnje hrane, pokrenut ćemo prekršajne postupke za što je propisna kazna od 2000 do 20.000 kuna. Prodavači koji državnom inspektoru ne dopuste privremeno oduzimanje proizvoda, kaznit će se novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 kuna.
l Što je Državni inspektorat poduzeo u suzbijanju »sivog tržišta« uz prometnice?
- Akciji kontrole prethodilo je pismo Inspektorata županima u 21 županiji. Tražili smo da županije osmisle prodaju autohtonih prehrambenih proizvoda, šumskih plodova, suvenira u ugostiteljskim objektima, odnosno odmorištima uz glavne prometnice. Odmorišta bi za turističke sezone trebala raditi 24 sata kako bi mogla prihvatiti veći broj gostoju, odnosno umornih putnika. Računali smo da bi se na tom projektu moglo zaposliti 1000 ljudi. No, izostala je organizacija u županijama, pa ta ideja neće zaživjeti ove godine.
|
Nema problema da se lički sir, rakija i med i nadalje prodaju turistima, ali uz potrebnu dokumentaciju i potvrdu da je riječ o vlastitom proizvodu
Naš je cilj zaštita potrošača, a protiv svih koji nemaju potrebne dokumente i ne ispunjavaju standarde proizvodnje hrane, pokrenut ćemo prekršajne postupke
|
• Kakvim uvijetima moraju udovoljiti prehrambeni proizvodi uz prometnice?
- Od prodavača se traže uredni »papiri« o uzgoju krava, mliječni list, veterinarska potvrda te da ispunjavaju higijenske uvijete proizvodnje. Roba mora imati potpunu deklaraciju. Ovako, tradicionalni lički sirevi potječu iz nelegalne prodaje, a kontrola kvalitete je pokazala da se ti sirevi najčešće kupuju na tržištu u BiH i prevoze u prtljažnicima automobila u Hrvatsku.
• Kada će Hrvatska dobiti zakon o hrani?
- Zakon o hrani je plod želje određenih lobija, kojima bi on trenutačno najviše odgovarao. Držim da bi donošenje zakon o hrani po hitnom postupku, nakon dvije godine rada na prijedlogu, bilo ishitreno. On bi, naime, trebao biti nadgradnja postojećih zakona i propisa. Cilj zakona mora biti zaštita nacionalnih interesa.
• Hrvatska nema ni zakon o zaštiti potrošača.
- Šteta, jer će zakon o zaštiti potrošača biti jedan od ključnih zakona i u svijetu i u nas. Držim da bi zakon o zaštiti potrošača trebao biti uz bok ustavu u svakoj zemlji. Zato se on ne može donositi interesno, jer mora biti temelj rješavanju i odnosa u dječjim vrtićima i potrošačkih zajmova, kreditiranja stanogradnje, silne prodaje automobila, itd. Tu su i obveze potrošača, jer taj zakon ne smije diskriminirati proizvodnju, odnosno povlađivati kupcima. Na osnovi inspekcijskih predmeta u 20-godišnjoj praksi, mogu reći da su potrošači u Hrvatskoj vrlo kvalitetno zaštićeni. No, sve počinje od računa na kojem »sve piše«.
• Što je s drugim sadržajima uz prometnice?
- Tu smo zabilježili pomake na bolje u odnosu na prethodno razdoblje, jer to više nisi samo ugostiteljski objekti, već se nude i drugi sadržaji. Cijena u pravilu prati kvalitetu, bilo da se radi o ugostiteljskim uslugama ili prehrambenih proizvodima.
Marinko Petković
|
