savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=3263&milorad-pupovac
Osoba: Pupovac Milorad
Datum: 22.07.2002
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

ZAGREB, 21. srpnja - Nedavno je delegacija dijela hrvatskih Srba posjetila Beograd i razgovarala s Goranom Svilanovićem, ministrom vanjskih poslova SR Jugoslavije. Kontroverzne izjave dr. Milorada Pupovca u Beogradu, a pogotovu Svilanovićeve izjave o etničkom čišćenju Srba u Hrvatskoj (!) povod su ovom razgovoru.


- To je prvi posjet na tako visokoj razini predstavnika srpske zajednice novoizabranoj vlasti SR Jugoslavije i Srbije - kaže Pupovac. - Glavni razlog tog posjeta je da se konačno u novim okolnostima pronađu mehanizmi kako da SR Jugoslavija kao matična država svojom politikom pomogne integraciji Srba u Hrvatskoj i da se brojna otvorena pitanja Srba u Hrvatskoj počnu rješavati, kako u smjeru nastavka odnosa Jugoslavije i Hrvatske tako i u pravcu pomoći, podrške i afirmacije srpske zajednice u Hrvatskoj na način koji to dopuštaju odnosi dviju država.


• Zar te probleme niste mogli riješiti u Hrvatskoj, a ne posredstvom Beograda? Odnosno, je li to bio vaš odgovor premijeru Ivici Račanu na njegovu šutnju u povodu vašega pisma o popisu stanovništva?
- Ono što su obveze naše Vlade i ono što je politika naše Vlade ne može se rješavati niti se može tražiti da se rješava u Beogradu. Naše se stvari ne mogu rješavati u Beogradu i nismo išli po rješenja niti smo išli, kako sam tamo izjavio, da bismo ispostavili katalog pritužbi. Tamo smo išli zato da bi Beograd bio obaviješten o realnom stanju našeg položaja, kako bi u ukupnom procesu normalizacije pitanje Srba uvrstio kao sastavni dio te normalizacije. A što se tiče pisma na koje Vlada nije odgovorila, nama je žao što je tako bilo. Vlada je napravila niz pogrešaka oko popisa stanovništva, ali one se ne mogu ispraviti u Beogradu. Beograd može, nakon objavljivanja popisa stanovništva u Jugoslaviji, reći kakvo je tamo demografsko stanje u pogledu izbjeglica koji su došli iz Hrvatske, kako bi se dobila potpunija slika o tome gdje su izbjegli Srbi iz Hrvatske i koji im je status: imaju li državljanstvo i slično. Naravno, mogu pomoći Hrvatskoj i nama Srbima u izradi dobrih biračkih popisa kad bude vrijeme za to.
 


Ono što su obveze naše Vlade i ono što je politika naše Vlade ne može se rješavati niti se može tražiti da se rješava u Beogradu. Naše se stvari ne mogu rješavati u Beogradu i nismo išli po rješenja... Tamo smo išli zato da bi Beograd bio obaviješten o realnom stanju našeg položaja, kako bi u ukupnom procesu normalizacije pitanje Srba uvrstio kao sastavni dio te normalizacije

  Manjinska samouprava je tu zato da zaustavi nekorektnu i štetnu politiku, ona je inicijativa prema nadležnim tijelima

• Javnost je upoznata s novim Prijedlogom ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. Jeste li zadovoljni tim prijedlogom?
- Taj prijedlog je u zadnja dva tjedna nekoliko puta mijenjan i poboljšavan u skladu s razgovorima koje smo imali s Goranom Granićem, a o čemu su se kao predmetu razgovora suglasili i Goran Granić i premijer Ivica Račan.


• Koje su to primjedbe?
- Bilo je dvadesetak primjedba. Osnovno pitanje se odnosilo na to kako osigurati korektno zastupanje srpske zajednice u Saboru, koje ne bi bilo opterećenje Saboru i koje bi bilo na korist zajednici.


• Što ste se o tome dogovorili?
- U osnovi smo podržali prvu alternativu, a to je dvostruko pravo glasa za sve manjine, s tim da bi se za srpsku manjinu našla neka forma srazmjerne zastupljenosti mehanizmom koji je Vlada predložila. To znači da bi manjine, koje imaju više od 1,5 posto udjela u ukupnom stanovništvu, do nekog broja svojih predstavnika dolazile tako što bi se ukupan broj glasova na manjinskoj listi dijelio s prosječnom vrijednošću toga zastupničkog mandata za cijelu Hrvatsku. Međutim, mi smatramo da je to još strog kriterij za srpsku zajednicu.


• Što bi još u prijedlogu trebalo mijenjati i poboljšati?
- Zasad možemo reći da je dio naših primjedbi uvažen, pogotovo kad je u pitanju zastupljenost na lokalnoj i regionalnoj razini, ne samo u predstavničkim tijelima nego i u tijelima uprave i sudstva. Ako se to ne bi mijenjalo, ako se stranke u Saboru usuglase da tako ostane to bi predstavljalo važnu komponentu manjinske politike u Hrvatskoj. Svakakao bi još trebalo poboljšati pitanja manjinske samouprave na državnoj razini. Ona je sada formulirana kao koordinacija manjinskih samouprava na područnoj, regionalnoj razini, pa bi trebalo vidjeti kako tu koordinaciju oblikovati u svojim ovlastima i aktivnostima koje bi bile bliske stvarnom tijelu manjinske samouprave, koja bi ne samo, tako da kažem, oblikovala zajednička stajališta regionalnih samouprava, nego bi prema Vladi i predsjedniku države, dakle prema institucijama koje su za manjinu bitne, imala važnu savjetodavnu, inicijatorsku ulogu. Problem ovog Prijedloga ustavnog zakona o nacionalnim manjinama je i to da se za velik dio odredbi kaže da će biti razrađene posebnim zakonima. To, naravno, ostavlja mogućnost da se dugo ti zakoni pripremaju i da se eventualno neke odredbe iz ustavnog zakona drukčije formuliraju ili drukčije izraze.

Personalni tip samouprave


• Želite li svojim prijedlozima o lokalnoj samoupravi reafirmirati plan Z-4?
- To, što se ovdje predlaže, nema apsolutno nikakve elemente onoga što je bilo sadržano u planu Z-4 niti ima elemente bilo koje vrste teritorijalne autonomije. Ovdje je riječ o jednom funkcionalnom, personalnom tipu samouprave manjina kakvo Srednja Europa poznaje kroz svoju višestoljetnu povijest carstava: austrijskog, mađarskog, pa čak i turskog carstva. Taj tip samouprave je takav da se o njemu ne može govoriti kao o paralelnosti, nego o nekoj vrsti korektiva. Manjinska samouprava je tu zato da zaustavi nekorektnu i štetnu politiku, ona je inicijativa prema nadležnim tijelima.


Andrija Tunjić