Kada smo, prije dvije godine, radili prvi intervju s tada tek izabranim ministrom turizma, njegovo je ministarstvo imalo tek nekoliko stalno zaposlenih ljudi. Danas je to velika institucija od koje se, shodno tome, očekuju i veliki rezultati. Dio turističkih stručnjaka smatra da se - nabujalo djelatnicima - Ministarstvo turizma danas najvećim dijelom bavi poslovima promocije, za koje je po definiciji zadužen Glavni ured Hrvatske turističke zajednice, dok se zanemaruju glavni problemi turizma poput oporavka posrnulih državnih hotelskih poduzeća ili rješavanje stotinu nameta koji opterećuju (i) turističku industriju. S ministrom turizma Damirom Bajsom, iza kojeg je uspješna 2009., razgovarali smo o nastupajućoj sezoni, najavi štrajkova za Uskrs, razlozima prošlogodišnjeg pada prihoda od milijarde eura, favoriziranim tržištima, ukidanju viza za Indiju i Kinu, te o uvođenju novih segmenata - poput gastronomije - u hrvatsku promidžbu.

• Je li istina da je u Ministarstvu zaposleno 70 osoba?
- Istina je, u međuvremenu smo, kao što nam zakon propisuje, uveli niz tehničkih službi. Imamo i neke proširene djelatnosti, ti ljudi sad rade kod nas, širimo opseg posla.

• No nije li 70 ljudi previše i je li istina da Ministarstvo ima na korištenje čak dvanaest auta?
- Sedamdeset ljudi nije previše, i dalje smo daleko najmanje ministarstvo. Posljednjih šest mjeseci nismo zaposlili ni jednog novog djelatnika. Inače, nemamo dvanaest auta, nego sedam ili osam.

• Dobili ste trećeg državnog tajnika. Što će on raditi?
- Ministri i državni tajnici čine Vladu, njih imenuje Vlada. Treći državni tajnik radit će na poslovima razvoja kontinentalnog turizma.
 

• Znači li to da nas u sljedeće dvije godine očekuje renesansa kontinentalnog turizma?
- Posljednje smo dvije godine uveli niz novih programa vezanih uz razvoj turizma na kontinentu. Ne mislim, međutim, da će se u sljedeće dvije godine, kada je taj dio ponude u pitanju, nešto radikalno promijeniti, da će se stvoriti bitno drukčije okolnosti. Međutim, svaki put počinje prvim korakom. Postoji, dakle, niz novih programa, od kreditiranja seoskih obiteljskih domaćinstava, pa do niza drugih potpora. Desetak novih programa izravno je vezano uz razvoj kontinenta. Logično je, s druge strane, da kontinentalni turizam ne možemo razvijati bez kvalitetnih ljudi. U turistički nerazvijenim krajevima potencijalne poduzetnike moramo upoznati s pravilima funkcioniranja turizma, privući ih i educirati da bi oni na kraju, nemojmo zaboraviti tu najvažniju činjenicu, uložili svoj kapital i svoj rizik.
Povećanje turističkog prometa na kontinentu na deset posto bio bi velik uspjeh, ali ne vjerujem da će se to dogoditi u tako kratko vrijeme. Činjenica je, međutim, da ljudi pokazuju sve veće zanimanje za ulaganje u kontinentalni turizam, u sve se većem broju odazivaju na naše programe i u tome vide svoju budućnosti. Mi dajemo potpore i logistiku, ali u konačnici ti ljudi ulažu svoj novac, i to u posao kojim se dosad uglavnom nisu bavili.

• Hoće li hotelijeri štrajkati za Uskrs?
- Trenutačno se između poslodavaca i sindikata vode pregovori o kolektivnim ugovorima o plaćama u turizmu. To je ozbiljan posao, nešto što obje strane moraju napraviti. Nedavno sam rekao da smo u kontaktu i s predstavnicima poslodavaca i sindikata. Sa strane promatramo razvoj situacije, uz ostalo i zato jer mi, kao predstavnici resornog ministarstva odnosno Vlade, nismo pozvani na pregovore, pa im ne možemo ni pristupiti. Vjerujem da će obje strane naći dobro rješenje. Prema posljednjem priopćenju Sindikata turizma, oni, barem zasad, ne prijete nikakvim štrajkovima.

• No što ako do njih ipak dođe?
- Moje je mišljenje da neće biti štrajkova, a vrijeme će pokazati jesam li bio u pravu. Ne trčimo pred rudo.

• Koliko bi štrajkovi na sam Uskrs naštetili sezoni?
- Naravno da to ne bi bio dobar uvod u sezonu, to bi prenijeli svi strani mediji i naša bi konkurencija to dobro iskoristila. No, ponavljam još jednom: poslodavci i sindikati pregovaraju o ozbiljnom poslu kao što je kolektivni ugovor i iskreno vjerujem da će pronaći rješenje koje će zadovoljiti obje strane.

• Što se mijenja u Zakonu o golfu?
- Mogu vam reći samo to da Ministarstvo turizma već neko vrijeme radi na izmjenama Zakona o golfu, a mijenjat će se one stavke za koje smatramo da bi mogle poboljšati taj zakon.

• Jesu li te stavke vezane uz izvlaštenje zemljišta?
- Opet vam mogu ponoviti isto, a to je da trenutačno radimo na izmjenama. Premijerka je to nedavno najavila, a o detaljima ćemo kada izmjene budu gotove. Vlada, međutim, i dalje ostaje pri stajalištu da je golf bitna stvar za hrvatski turizam, i od toga ne odustajemo. Mnogi ne znaju, a to je najbitnije u cijeloj priči, da lokalne i regionalne samouprave odlučuju o lokacijama na kojima će bit golf igrališta, a ne odlučuje ni ministar niti Vlada. Taj se dio zakona neće mijenjati.

• Što znači nadzor turističkih zajednica, što je jedna od mjera donesenih na sjednici Turističkog vijeća?
- To znači da će Glavni ured Hrvatske turističke zajednice ubuduće striktnije kontrolirati rad lokalnih turističkih zajednica, primjerice eventualno nenamjensko trošenje novca. Eventualni propusti kažnjavat će se kaznama propisanim zakonom.

• Ako se početna prodaja aranžmana ne pokaže dobrom, postoji li rok nakon kojeg ćete ići u agresivniju promociju?
- Aktualnu godinu ocjenjujemo iznimno teškom i zahtjevnom. Lani smo svoj udjel na europskom tržištu povećali na dva posto. Svaki 50. turist, europski ili koji dolazi u Europu, završi u Hrvatskoj. Jasno je da taj pojačani udjel na tržištu ove godine moramo obraniti. Prošle smo godine bili najjači na najvećim tržištima. Hrvatska je uspjela biti najsnažnija tamo gdje je najpotrebnije, u Njemačkoj, Italiji, Austriji... Pravodobno smo krenuli s pripremama za 2010., a sve što se sada događa završetak je niza aktivnosti koje su počele još lani. Posao mi je da nađem najbolje stručnjake i savjetnike koji će osmisliti najbolji ulaz u 2010. I za ovu smo se godinu, kao uostalom i lani, umnogome koristili savjetima UNWTO-a, Svjetske turističke organizacije. Njihove su se prognoze i najave trendova pokazale vrlo točnima i pouzdanima.
Ne smijemo, međutim, zaboraviti da Ministarstvo turizma raspolaže tek s dva promila državnog proračuna i pokrivamo se onoliko koliko možemo. Možda nećemo napraviti sve ono što želimo, ali napravit ćemo mnogo. Uz ostalo, potpisali smo ugovore s turoperatorima, pokazali smo se vjerodostojnima. Naše obveze prema svima, pa i prema turoperatorima, ispunjavamo u dan i nije nebitno da i strani i domaći turoperatori u nas imaju isti status. To se pokazalo dobitnom kombinacijom. Vratili smo mnoge najvažnije svjetske turoperatore, a Hrvatska je u njihovim katalozima ostala i ove godine.

• Postoji li rok nakon kojeg ćete poduzeti dodatne korake?
- Promociju odrađujemo prema planu, naš turizam nikad nije imao jaču promidžbu nego što će je imati ove godine. Promocija će posebice biti usredotočena na ona tržišta koja smatramo najbitnijim. Za nas je to dvadesetak zemalja iz kojih nam dolazi više od 90 posto ukupnih gostiju. Uz opću kampanju, postojat će i posebne kampanje za svako od najvažnijih tržišta, dakle za njemačko, talijansko, slovensko, austrijsko i češko. Dodatnu promidžbu pripremamo i za susjedne zemlje. Želim naglasiti da prodaja Hrvatske trenutačno ne stoji lošije od konkurencije. Hvatala bi nas panika da drugima ide, a nama ne. Činjenica je da putnici, kao i lani, čekaju 'last minute'. Tu će internet odigrati veliku ulogu, pa nije nevažno to što smo posljednje dvije godine internetsku promidžbu pojačali četrnaest puta. Internet će ove godine bit jedan od ključnih promidžbenih kanala.

• Zašto niste pokušali srediti stanje u hotelskim tvrtkama gdje je država većinski vlasnik, a koje su uglavnom glavni generatori minusa?
- Mnogo smo pokušavali, mnogo radimo u tom pogledu. No, riječ je o velikom problemu, pogotovo u onim tvrtkama čiji je dug premašio temeljni kapital. Nisu, istina, sve državne tvrtke u problemima. Činjenica je da tek šest ili sedam hotela u državnom vlasništvu čini apsolutno najveći dio ukupnog gubitka hotelskog sektora. U tim hotelima temeljni kapital nije dovoljan za podmirenje ukupnih obveza. Osmislili smo niz mjera da potencijalnim kupcima poboljšamo našu ponudu. Objavljivani su natječaji s poboljšanim uvjetima, međutim u ovakvom stanju tržišta ni to nije bilo dovoljno. Volio bih da ti hoteli nađu kupca, sasvim svejedno domaćeg ili stranog, ali problem je i u tome što takvi objekti godinama nisu preuređivani, što su njihovi sadržaji zaostali i što, slijedom toga, pružaju nižu razinu usluge. To vodi u začarani krug koji se može prekinuti samo prodajom.

• Što očekujete od ukidanja viza za Indiju i Kinu?
- Sljedeći tjedan trebale bi se ukinuti vize za Rusiju i Ukrajinu. Vize ćemo, kao što smo najavili, ukinuti i za državljane Indije i Kine, naravno za njihove organizirane dolaske, i to turiste koji imaju schengensku vizu. Smatram da je to golem pomak, gotovo 95 posto turista s tih područja u Europu dolazi organizirano, a mi ćemo im omogućiti da sa schengenskom vizom lako dođu i k nama. Kinesko i indijsko tržište smatramo kvalitetnima. Najveći globalni rast dolazaka mogao bi uslijediti upravo iz tih zemalja. Također, razmišljamo i o ukidanju viza za pojedina arapska tržišta. Nadalje, sljedeće godine namjeravamo otvoriti ispostavu Hrvatske turističke zajednice u Šangaju. Oni koji kasne na ta tržišta neka se naknadno ne žale. Podsjećam da nam je Japan ne tako davno djelovao kao egzotično tržište. a danas nam iz Japana godišnje dođe 150.000 ljudi.

• Hoće li naši najvažniji gosti Nijemci i Austrijanci izvući i 2010.?
- U trenutku kada su Nijemci, Talijani i Austrijanci, shodno i preporukama svojih vlada, manje putovali u inozemstvo, mi smo imali rast broja gostiju iz tih zemalja. Ponavljam, nastojat ćemo bit najjači gdje je to najvažnije, na našim najvažnijim tržištima, i to ne najvažnijim tržištima samo za Hrvatsku i Hrvate, nego za cjeloviti receptivni svijet. Uz Britaniju, Njemačka, Italija, ili Austrija najvažnije su emitivne države na cijelom svijetu. Lani smo u tome uspjeli, a naši će najveći promotivni napori i ove godine biti usmjereni prema najjačim emitivama.

• Očekujete li pad s nekih tržišta?
- Tijekom 2010. očekujemo laganu stabilizaciju ukupnog europskog tržišta, dakle ni pad ni rast, nego stabilizaciju. Što se Rusije tiče, gdje smo lani imali osjetan pad, već se pokazuju pozitivni rezultati najave ukidanja viza, a najvažniji ruski turoperatori nastavljaju poslovati s Hrvatskom.

Davor Verković