Dva su događaja u školstvu obilježila tjedan: štrajk u školama zbog malih plaća i Vladino zeleno svjetlo na predloženu reformu školstva. Prvi je događaj ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar propustio i zbog toga su ga prosvjetari na svom prosvjedu u srijedu na Markovu trgu izviždali. Podsjetilo ih je to na slučaj kada je ministar Strugar prvoga dana nastave u ovoj školskoj godini, umjesto u Kaštelu gdje je izbio skandal zbog prosvjeda roditelja protiv HIV-pozitivne djevojčice, otišao na otvorenje škole pokraj Zaprešića. Ovoga puta, za vrijeme štrajka prosvjetara, ministar je polagao kamen temeljac za školsku sportsku dvoranu u Starom Petrovom Selu.

• Čini se da svaki put kad se očekuje da zbog specifične situacije budete na određenom mjestu, vi ne dođete.
- A što bi se promijenilo da sam sjedio ovdje? Morao sam raditi. Svidjelo se to nekome ili ne, ja sam ministar u Hrvatskoj i imao sam dogovor. Pet ili šest milijuna kuna koje smo uložili u sportsku dvoranu nekome znači puno, a štrajk je došao onda kada je sve bilo ugovoreno. Postoje procedure koje čovjek mora poštivati. Ne možete iznevjeriti ljude koji su vas pozvali i s kojima smo zajedno nešto napravili. Bio sam u dvije osnovne škole toga dana, obje su radile. Drugi su protestirali. Svatko je izabrao svoj način, a ja sam izabrao raditi.

• Znači, niste pobjegli od štrajka?
- Ma to je folklor čelnika sindikata koji se utrpao u kola s većinskim sindikatom i sada vodi glavnu riječ. Čovjek se pita može li jedan učitelj izgovarati onakve ružne, neargumentirane riječi. Mi se razlikujemo u stavovima i ponašanju.
 

• Prozvali su vas čuvarom ministarske fotelje...
- Onaj tko to kaže ne zna što govori, jer me ne poznaje, niti može komentirati ono što ja radim i što osjećam za prosvjetu. To uostalom nije razina na kojoj želim s njima diskutirati. Moja je pozicija ta da imam drukčiji odnos prema čovjeku. Ako sam nezadovoljan s vama, neću vikati, nego ću pokušati riješiti problem razgovorom.

• Sindikati vas pozivaju da podnesete ostavku. Hoćete li to učiniti?
- Za mene ostavka ne bi bila osobni problem. Ocijeni li se da bi se stanje u prosvjeti popravilo ako ja odem, onda mi to nije problem učiniti. Nadam se da razumijete da je nisam ništa drugo nego učitelj i rado bih napravio sve što se može da se položaj učitelja popravi. Ovo što je Vlada napravila s odlukom da se nikome drugome ne povećaju sredstva za plaće već samo u prosvjeti, je izuzetak koji ne bi trebalo podcjenjivati. Ne tvrdim da je time sve riješeno. A o ostavci ću razmisliti, to se uvijek stigne.

• Poručili ste da je štrajk prosvjetara nepotreban i da vam može više odmoći nego pomoći u borbi za veći proračun. Je li vam štrajk na kraju odmogao ili pomogao?
- I dalje tvrdim da je štrajk bio nepotreban. Ako sindikati žele pomoći, mogu to i na drukčiji način, primjerice da govore o organizaciji sustava, o tome kako bismo mogli kvalitetnije raditi. Ovoga trenutka štrajk nije trebao organizirati jer se doista pregovaralo i sigurno njihov štrajk nije pridonio rješenju koje je Vlada donijela u četvrtak, a to je dodatno povećanje od 200 milijuna kuna za plaće učitelja u osnovnim i srednjim školama. To je izuzetak i mislim da je riječ o velikom naporu Vlade da se u teškoj situaciji popravlja položaj nastavnika. Mislim da je taj napor dugoročno pozitivan za prosvjetu.

• Zadovoljni ste proračunom za obrazovanje u 2003. godini?
- Ta izdvajanja još uvijek nisu kao ona u razvijenim zemljama. No tu smo gdje jesmo. Uvijek možemo reći željeli smo više, ali niz je konkretnih projekata koji će pokazati rezultate. S toga stajališta, ali i s obzirom na izuzetak Vlade da se povećaju plaće samo u prosvjeti, mogu reći da sam i zadovoljan.

• Vlada je dala 200 milijuna kuna, a školski sindikati su tražili milijardu kako bi se plaće u školstvu izjednačile s plaćama ostalih korisnika proračuna. Sa 200 milijuna, prosvjeta opet neće biti ravnopravna sa socijalom, zdravstvom i ostalim. I to vas zadovoljava?
- Znamo da su zahtjevi uvijek znatno veći. Bio bih presretan da su se mogla naći veća sredstva no to se jednostavno nije moglo. Mislim da Vlada i dalje mora brižno pratiti stanje u prosvjeti te više ulagati u uvjete rada učitelja i u njihov osobni standard, dakle plaće.

• Koliki je na kraju porast plaća u prosvjeti?
- Vlada je donijela odluku da se plaće mogu povećati u okviru mase od 200 milijuna kuna. Koliko je to ne mogu reći, jer sada slijede, također prema zaključku Vlade, razgovori sa sindikatima. Naći će se modeli za raspodjelu. U pregovorima sa Sindikatom hrvatskih učitelja pokušavamo jasnije postaviti kolektivni ugovor. Čekamo prijedlog sindikata, mi ćemo dati svoj prijedlog, pa ćemo u srijedu biti jasniji kako pravedno podijeliti ta sredstva i povećati plaće.

• Možete li prokomentirati poruke s prosvjeda? Čulo se da je Vlada prevarila prosvjetare, da je lagala, te da je riječ o socijalno neosjetljivoj vlasti koja ne mari za budućnost zemlje.
- Vlada je već prije godinu i pol išla za tim da unutar javnih službi ispravi nepravde. Tada su se dobrim djelom uspjeli izjednačili koeficijenti. Sada je pak donijela odluku po kojoj nikome u zemlji neće rasti plaće nego samo u prosvjeti. Zato mislim da tu Vlada pokazuje osjetljivost na problem i da jasno uočava probleme prosvjete.
Teško je naći vrijeme u kojem se više govorilo o znanosti, obrazovanju nego sada. Stvara se pozitivna klima, da su ljudi koji proizvode znanje važni za zemlju. Sve to ne treba smetnuti s uma i smatram da Vlada nije neosjetljiva na prosvjetu.

• Kada je Slovenija krenula u reformu školstva, plaće prosvjetnih djelatnika povećane su za 38 posto. Jeste li razmišljali o tome?
- Kad mi krenemo u promjene, možda će se plaće tada povećati za 38 posto. No, još smo u fazi priprema. Teško je komentirati povećanje plaća u Sloveniji kada se tamo živi u drukčijim uvjetima. Svaki moj komentar može biti u krivom pravcu, no s druge strane, u Hrvatskoj smo krenuli u promjene zato da bi se više ulagalo u prosvjetu. Promjena ne može značiti smanjivanje sredstava, nego veća kvaliteta obrazovanja.

• U četvrtak ste predstavili Vladi reformu. Je li bilo zamjerki?
- Naš projekt odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće jednoglasno je prihvaćen. Zadovoljan sam što je veliki trud, stručan i znanstveni pristup urodio plodom i vjerujem da je to dobar odgovor na to gdje smo sada i kamo želi ići Hrvatska. Vjerujem da će u Saboru biti kvalitetnih rasprava, jer je dokument zamišljen kao otvoren. Brojne dileme, pogotovo stručne, sigurno će se iskristalizirati kako bismo u konačnici mogli imati dobar dokument promjena sustava.

• Po čemu će reformu osjetiti učenici u ovoj i idućoj školskoj godini?
- Od iduće godine uvest ćemo kratkoročne mjere, a mnoge od njih pokrivamo financijski iz državnog proračuna. Uz projekt rasterećenja učenika ići će i opremanje strukovnih škola za što smo dobili 28 milijuna kuna. Od iduće školske godine trebalo bi uvesti u prve razrede osnovne škole učenje stranog jezika. Nastavljamo i s informatizacijom i počinjemo ostvarivati projekt informatičke izobrazbe zaposlenih u školama. Sredstva u proračunu imamo i za projekt obrazovanja odraslih, kako bi svi ljudi koji nemaju završenu osnovnu školu dobili prvo zanimanje. Naše je geslo - »Hrvatska bez nepismenih«.

• Kada će krenuti državna matura?
- Od iduće godine uvest ćemo eksperimentalno državnu maturu te eksternu i internu valorizaciju vrednovanja učenika. Ne smijemo eksperimentirati s cijelom generacijom. Državna matura radit će se na određenom uzorku, a radna skupina odredit će koje će škole ući u taj uzorak. To prije svega mogu biti gimnazije, a godinu dana potom i ostale škole. Iskustva su jasna - ne može se ići na sve učenike i sve vrste škola, obično se kreće od gimnazija pa se širi na umjetničke škole, te strukovne. Taj zadatak naše ministarstvo mora ostvariti zajedno s Ministarstvom znanosti i tehnologije, uz veliku pomoć sveučilišta.
Eksperimentalno ćemo provesti i upis učenika u srednje škole, jer smatramo da nije dobro vrednovati samo znanje, odnosno opći uspjeh, već su bitne i učenikove sposobnosti i interesi. Planira se da bi u završnom razredu osnovne škole učenik trebao napraviti manji projektni zadatak. To će biti novina.

• Hoće li se i deveti razred uvesti postupno u škole?
- Planiramo da bi se strukturne promjene, u koje ubrajamo i produžetak obveznog obrazovanja, trebale početi provoditi od 2004./05. školske godine, a do tada treba prirediti sve dokumente i prije svega nastavne programe. Odgovor na to možemo li krenuti brže s devetgodišnjom školom, dat će studija izvodivosti i demografska studija. One će pokazati je li sustav sposoban za brže ili sporije uvođenje obveznog obrazovanja.

• Još uvijek je upitno gdje smjestiti deveti razred u škole. Slovenija je taj problem riješila izgradnjom i dogradnjom 230 škola i postupnim uvođenjem devetog razreda u one škole u kojima su se stekli uvjeti. Koji je vaš plan?
- Graditi nove škole jedno je od rješenja. Da bismo mogli u to ući, moramo imati pokazatelje koliko nam treba škola. Danas je to teško reći. Budući da je ovo proces koji će trajati pet do osam godina, treba uzimati one škole koje su stekle uvjete. Cilj nam je osigurati prostor za deveti razred, no koliko će nam to trebati reći će studije. Naime, imamo sve manje djece, pa treba vidjeti kakav će to odraz imati na hrvatsko školstvo u sljedećih dvadesetak godina. Sada je u igri više modela, uskoro ćemo znati koliko će nam trebati škola. Radit će se i procjena potrebnih financijskih sredstava. Mislim da nije zlo krenuti s devetim razredom s dvije godine zakašnjenja, ako ne postoje uvjeti, ili obrnuto - ako ima uvjeta, da se krene prije u to.

• Ostaje i prijedlog opisnog ocjenjivanja učenika u nižim razredima?
- Naš prijedlog govori o onome što je tendencija u suvremenoj pedagoškoj teoriji i praksi. U većini europskih zemalja najčešće je opisno ocjenjivanje, odnosno praćenje učenika, od prvog do trećeg razreda. Jer, što ste poručili učeniku kada mu date jedinicu? Niste mu poručili što mora naučiti. Opisna ocjena za razliku od toga je pozitivno orijentirana, prema djetetu, jer samo ga uspjeh može motivirati.

• Što ako učitelji neće biti skloni opisnim ocjenama?
- Na opisnom ocjenjivanju ne treba lomiti koplja. Dokument je otvoren i vidjet ćemo kakav će se dogovor postići. To nije problem, lako se promijeni, jer ne treba nametati nešto što drugoga dana može propasti. Moramo poslušati učitelje, jer ako su oni nezadovoljni, ako ne prihvaćaju, sve će propasti. No, zbog toga ne treba zaustavljati druge procese.
Dobro je da se o tome diskutira, jer što će se više govoriti o obrazovanju, to će biti bolje ovoj zemlji, prije ćemo doći u civilno društvo koje prepoznaje bitne vrijednosti, a to je, htjeli mi to ili ne, znanje. Ono nas jedino, kao malu zemlju, može približiti Europi i sudjelovanju u međunarodnoj razmjeni znanja.

Mirela Lilek