ZAGREB, 4. prosinca - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula najavio je pokretanje diplomatske akcije koja bi Hrvatskoj omogućila da na učinkovit način službeno zatraži, početkom sljedeće godine, ulazak u Europsku uniju. Ministar Picula je u razgovoru za Vjesnik objasnio planove za idućih nekoliko mjeseci.

• Kako komentirate izjavu povjerenika Europske komisije za proširenje Güntera Verheugena da Hrvatska treba izaći iz zapadnog Balkana?
- I prije sam razgovarao s gospodinom Verheugenom, koji me i tada uvjerio da postoji mnoštvo političara u Europi koji Hrvatsku doista doživljavaju ne kao potencijalnog kandidata, nego kao kandidata za ulazak u Europsku uniju.

• No, Hrvatska još nije kandidat za ulazak u EU?
- Pitanje naše kandidature uvijek je bilo povezano sa situacijom u regiji, ali i s našom ozbiljnošću koliko možemo nadvladati neke probleme koji se pojavljuju i traju neko vrijeme u Hrvatskoj. Ovo što je Verheugen rekao nije iznenađenje za skupinu ljudi koje se smatraju eurorealistima, kojoj i ja pripadam, jer se nisam žurio s kandidaturom Hrvatske za EU kada je situacija bila mnogo bolja. Ali, ne treba biti opijen tom najavom. U sljedećih nekoliko mjeseci moramo učiniti mnogo toga, prije svega zbog sebe, a ne zbog Europe. To će našoj kandidaturi, koja je neizbježna, dati potrebnu političku uvjerljivost.
 

• Politička je uvjerljivost u posljednje vrijeme poljuljana. Kad će se donijeti, primjerice, novi ustavni zakon o pravima manjina?
- Mi moramo donijeti novi ustavni zakon o pravima manjina zbog nas, a ne zbog Europe. Moramo potvrditi i da ne dijelimo svoje građane, prema vjeri ili nacionalnoj pripadnosti. Uklonili smo mnogo diskriminatorskog u svojim zakonima, ali moramo na neki način potvrditi da hrvatsko pravosuđe, svjesno problema s kojima se nosi, ne odustaje od reforme. Ohrabren sam i onime što se događa na HRT-u, kao našem glavnom mediju. Ako taj, ne prevelik ali značajan paket obveza apsolviramo u idućih nekoliko mjeseci, siguran sam da ćemo do solunskog skupa dobiti pozitivan odgovor na već tada predanu kandidaturu za članstvo u EU.

• Kada će Hrvatska uputiti zahtjev za punopravno članstvo u EU?
- Imamo nekoliko datuma. Prvi je onaj stari Vladin datum, 15. siječnja iduće godine, no nisam siguran da ćemo do 15. siječnja uspjeti poslati kandidaturu, a mislim da ne bilo ni pametno. Drugi je datum novog političkog dijaloga Europske unije i Hrvatske, negdje u veljači. To je nešto bolji datum i u posljednje vrijeme čujem sve više ohrabrenja da kandidaturu podnesemo u veljači. Treći je datum travanj 2003., kad napokon treba imati konačnu odluku o ratifikaciji, odnosno o primanju deset novih članova Europske unije. Naravno, datum koji se najčešće spominje je lipanj 2003. zbog održavanja solunskog summita ili Zagreba II. Mislim da bi to bilo optimalno napraviti početkom godine, tako da oko Dana Europe, 9. svibnja, u snažnoj kampanji koju planiramo provesti, damo dovoljno razloga da se očituje o našoj kandidaturi. To su četiri datuma o kojima smo razgovarali u Ministarstvu vanjskih poslova pri osnivanju komisije za podnošenje kandidature. Naravno, aktivirat ćemo posebnog izvjestitelja, animatora Europe za pitanje hrvatske kandidature, to je veleposlanik Vladimir Drobnjak koji ima svoj tim. Radna će skupina do tada održati niz sastanaka, a radimo i na promociji.

• Promocija je poželjna, ali što će biti odlučujuće?
- Najbolja potpora našoj kandidaturi za Europsku uniju je dobra politika, znači ono što trebamo obaviti u Hrvatskoj. »Nitko ne smije zbog stranačkog probitka usporavati naš put u EU«

• Kako se mislite nositi s euroskepticizmom?
- Mi smo još uvijek zemlja ranjena posljedicama rata. Naravno, postoji kompleksan odnos glavnih političkih stranaka i različitih interesnih grupa. Od toga ne treba bježati. Iduća je godina izborna. Europa mora Hrvatskoj biti predmet konsenzusa. Prema tome, nitko ne smije zbog sitnog stranačkog probitka usporavati hrvatski put u Europsku uniju. Oni koji to rade izravno se sudaraju s glavninom hrvatskih građana. Unatoč svim našim problemima, ispitivanja pokazuju da je 75 posto građana konstantno za ulazak u EU. Oni koji bi to sad pokušali opstruirati, koji bi Europu pokušali koristiti za sitno razračunavanje, ti riskiraju.
Bruno Lopandić