Vladimir Šeks, potpredsjednik HDZ-a i šef zastupničkog kluba te stranke u Saboru, za Nedjeljni Vjesnik govori o najnovijoj koalicijskoj krizi, procjenjuje kada će biti održani izbori te predviđa kako će HDZ na njima proći.
• Postoje li realne mogućnosti da koalicijska vlada padne zbog afere Sunčani Hvar?
- Ne postoje. Zahtjevi SDP-a i HSS-a su sada vrlo tvrdi i proturječni te naizgled nepomirljivi, no to ne znači da će Vlada pasti. HSS traži smjenu v. d. predsjednika HFP-a i ministrice turizma te odustajanje od privatizacije Sunčanog Hvara. SDP je izgleda spreman ispuniti prvi zahtjev i žrtvovati v. d. predsjednika HFP-a, dok na drugi zahtjev, onaj na razrješenje ministrice turizma, Račan neće pristati. Pristao bi vjerojatno da na »nultu poziciju« vrati privatizaciju Sunčanog Hvara, ali ima žestoku oporbu u vlastitim redovima, u vrhu SDP-a i u dijelu svojih ministara koji ne žele da se SDP potpuno preda pred ultimatumom HSS-a.
Očekujem da će doći do kompromisa u kojemu će Račan personalno žrtvovati nekoga u HFP-u, a taj će kompromis značiti daljnje kupovanje vremena i odugovlačenje s privatizacijom. Ili će ova tri ministra koja je Vlada imenovala u povjerenstvo, predložiti rješenje koje će značiti prolongaciju pitanja Sunčanog Hvara na neodređeno vrijeme. Time će svoj politički kredibilitet i rejting u vladajućoj koaliciji sačuvati i Ivica Račan, ali i Zlatko Tomčić, jer će računati da će neki budući događaji baciti u sjenu problem Sunčanog Hvara.
O SUNČANOM HVARU: Očekujem da će doći do kompromisa u kojemu će Račan žrtvovati nekoga u HFP-u, a taj će kompromis značiti daljnje kupovanje vremena i odugovlačenje s privatizacijom
O IZBORIMA: Očito je da ni SDP-u ni HSS-u izbori ne odgovaraju ni u proljeće niti u ranu jesen. To posebno vrijedi za SDP jer u najvećem dijelu izbornog tijela na koji računaju, njihova politika nailazi na snažan otpor
|
• Ako će biti primijenjen taj scenarij, odgađa se i mogućnost izbora. Kada će, po vašoj procjeni, biti raspisani parlamentarni izbori?
- Iz ove perspektive treba procijeniti je li SDP spreman na izbore, što bi im prijevremeni izbori donijeli te što bi donijeli HSS-u. Po mojem mišljenju, očito je da ni jednima ni drugima izbori ne odgovaraju ni u proljeće niti u ranu jesen. SDP-u, neovisno o tome što je na najvišoj razini izraženo nepovjerenje dva najveća koalicijska partnera, izbori ne odgovaraju jer im rejting neprekidno opada. SDP i Ivica Račan ušli su u velik socijalni konflikt sa sindikatima, ušli su u konflikt i s cijelim nizom ciljanih socijalnih skupina koje izražavaju veliko nezadovoljstvo Vladinom socijalnom politikom. Sindikati najavljuju i prijete općim štrajkom.
Dakle, u najvećem dijelu izbornog tijela na koji bi SDP trebao računati, a posebice s najavljenim izmjenama Zakona o radu, njihova politika nailazi na snažan otpor. Račan računa da će povratiti izgubljeni rejting tako što će pokušati kapitalizirati i prisvojiti svojoj Vladi i sebi zasluge - otvaranje dobrog dijela autoceste Zagreb - Split, a uz to računa i na pozitivne poene prilikom dolaska Pape u Hrvatsku, s pozitivnim efektima turističke sezone te s potporom EU-a za molbu Hrvatske za ulazak u tu organizaciju. Ta četiri čimbenika trebala bi sazrijeti u vrlo kasnu jesen ili početkom zime, i zato Račan neće riskirati prijevremene izbore.
S druge strane, Tomčić i HSS priželjkuju i očekuju da se Račanova Vlada još više izgubi kroz nepopularne mjere i korake, da još više izgubi na popularnosti. Zato će on stalno držati tenziju do jedne razine sukoba s SDP-om, javnog iskazivanja nezadovoljstva, protivljenja određenim Račanovim odlukama, i na taj će način stjecati politički rejting - na unutarnjoj kritici SDP-ove politike unutar vladajuće koalicije. Sigurno je kako Tomčić računa da bi ti negativni efekti vladajuće koalicije, u kojoj bi on prednjačio kao glavni kritičar, trebali dozrijeti također u kasnu jesen ili u ranu zimu.
• Gdje se tu nalazi HDZ? Jeste li vi spremni na izbore, ma kada oni bili održani?
- HDZ na općem političkom planu osporava i prokazuje da ova Vlada za tri godine na bitnim strateškim pravcima unutarnje i vanjske politike nije uspjela. Ona nije uspjela na najvažnijem dijelu, a to je oživljavanje gospodarske aktivnosti čime bi omogućila novo zapošljavanje. Smanjenje stope nezaposlenih čista je fikcija i rezultat mehaničke primjene Zakona o zapošljavanju, gdje jednostavno, samo sa Zavoda za zapošljavanje, skida određen postotak stvarno nezaposlenih, koji se više ne evidentiraju, a zapravo su i dalje nezaposleni. Na toj radikalnoj, korjenitoj kritici strateških programa i istrošenosti Račanove Vlade, te nuđenjem svojih globalnih rješenja, HDZ je u neprekidnom uzletu. Završili smo svoj proces konsolidacije i profilacije u potpunosti demokratsku, proeuropsku centrističku stranku. Završavamo svoje operativne izborne programe s kojima ćemo u pravome trenutku izaći pred hrvatsku javnost.
• S HDZ-om se kao mogući koalicijski partner povezuje HSS. Razmišljali se i o tome?
- Razmišljanje u HDZ-u takvo je da svoju vjerodostojnost u hrvatskom biračkom tijelu želimo provjeriti samostalnim izlaskom na parlamentarne izbore. Nakon provedenih izbora definitivno isključujemo mogućnost bilo kakvog sastavljanja zajedničke vlade s SDP-om i s HNS-om, a zacijelo će se to, nakon posljednjih personalnih promjena na vrhu stranke, dogoditi i s LS-om. Ovisno o prelasku izbornoga praga stranaka centra i desnog centra, moguće su sve dogovorne opcije koalicijske vlade sa strankama centra i desnog centra, s našom procjenom da HB i HIP neće prijeći izborni prag, bilo kao združena politička alijansa, bilo pojedinačno, tako da će moguć izbor koalicijskih partnera biti vrlo sužen. Priželjkujemo da bi buduća koalicijska vlada bila vlada HDZ-a i optimalno još jedne političke stranke, jer bi takva bila lišena ovih trulih kompromisa i natezanja koje pokazuje sadašnja koalicijska Vlada i kao što ih u pravilu pokazuju sve koalicijske vlade koje imaju više od dva partnera. Tek bi nevoljko, s općih hrvatskih interesa, bila poželjna Vlada koju bi tvorile tri stranke.
• Je li Hrvatska, po vašem mišljenju, na potpunoj političkoj prekretnici, suočena sa »skakanjem« s ljevice na desnicu, na kakvoj je bila, samo obratno, i na prošlim izborima 2000. godine?
- U Hrvatskoj postoji potpuna zamućenost pojmova »lijevo« i »desno«. Glasači se neće opredjeljivati za skretanje Hrvatske u desno, odnosno prema desnom političkom spektru, niti ideološki protiv lijevog političkog spektra. Jer, iako se ovo prividno naziva lijeva vlada, ona nije lijeva. Ona objektivno, po svim svojim rezultatima, nije u funkciji polazišta socijaldemokracije, nego su svi njezini bitni potezi bili upravo na tragu negiranja temeljnih načela socijaldemokratske politike. Zato će linija razgraničenja biti nevjerodostojnost stranaka koje tvore vladajuću koaliciju. Nevjerodostojnost koja izvire iz nesposobnosti da odgovore na ključna pitanja, na ona koje su obećali razrješavati, što se nije dogodilo. To će biti razdjelnica kod birača - vjerodostojnost ili nevjerodostojnost.
• Svaka nova Vlada morat će nastaviti barem jedan dio započetih reformi. Je li HDZ, u slučaju izborne pobjede, na to spreman?
- Logika života nameće da se sve ono što je u trendu i u funkciji jačanja i razvijanja tržišno-socijalnog gospodarstva - okviri, mehanizmi, zakoni - da se njihova primjena nastavi i da se oni reformski zahvati u ostvarenju vladavine prava, pravne države, odnosno reforme pravosuđa, nastave i prodube. Jasno je da će i na području vanjske politike nova hrvatska Vlada morati nastaviti s dinamičnim, ubrzanim djelovanjem prema ispunjavanju pretpostavki koje su vezane za ulazak Republike Hrvatske u EU i u NATO pakt.
Postojeći izborni zakon HDZ-u u potpunosti odgovara
l Bez obzira na približavanje izbora, Hrvatska još uvijek nema izborni zakon. Za koju će se opciju HDZ zalagati?
- Hrvatska ima izvrstan izborni zakon i on potpuno odgovara HDZ-u. Mislim da neće doći do bitne promjene izbornog zakona, jer postoje dva suprostavljena gledišta - SDP-ovo i HSS-ovo. SDP na Hrvatsku gleda kao na jednu izbornu jedinicu, a taj bi model, s uskostranačkih interesa HDZ-a i s obzirom na naš mogući izborni model, HDZ-u odgovarao. Ali, po svemu sudeći, zbog ova dva suprotstavljena modela, neće doći do promjene izbornog zakona. Birat će se po postojećem izbornom zakonu, koji mora proći dvije intervencije. Prva je nužna i nastala je usvajanjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Po sadašnjem se izbornom zakonu bira pet zastupnika nacionalnih manjina, a po nedavno usvojenom Ustavnom zakonu osam, što treba promijeniti. Druga je intervencija, koja nije nužna i na koju će ići stranke vladajuće koalicije, a HDZ će je osporavati i biti protiv nje, da se ukine zasebna izborna jedinica za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Svi će koalicijski partneri oko toga biti suglasni te će tražiti da se broj takvih zastupnika smanji na tri ili četiri, da se oni biraju sa stranačkih lista te da se biraju samo oni hrvatski državljani koji imaju pravo glasa u Hrvatskoj. No, HDZ na to neće pristati.
|
Dada Zečić
|
