Na pitanje što bi napravila da joj ponude još jedan mandat na mjestu ministrice turizma, Pave Župan Rusković spontano odgovara: »Ne daj Bože, dosta mi je i ovoga mandata. Nisam planirala ostati ni ovako dugo«.
Uz sve što joj se u međuvremenu događalo i predbacivalo, Pave Župan Rusković vjerojatno će odraditi svoj mandat do kraja. Ovo joj je, dakle, posljednja sezona koju odrađuje na tako visokoj funkciji. Možda i najteža, jer irački rat valja teške oblake nad turističku industriju i nitko ne zna što će se događati predstojećih mjeseci. Optimizam svakodnevno splašnjava pod naletom crnih vijesti.

Hrvatski turizam sada ovisi o drugima. Nije ipak sve tako crno kako u prvi mah izgleda, prije svega zbog tradicionalne vjernosti pojedinih tržišta, odnosno dobre geo-pozicije naše države. Gradnju cesta i rješavanje PDV-a na agencijske provizije svrstavamo u dvije najbolje stvari koje se u posljednje vrijeme događaju ovdašnjem turizmu.

S ministricom smo porazgovarali o utjecaju iračkog rata na našu sezonu, stanju priprema pred dolazak prvih turista, situaciji u kojoj su se našli ljudi koji čekaju jeftine kredite, zastoju privatizacije, odnosno o svemu onome što bi moglo zanimati našu javnost koja i ove godine mnogo očekuje od ove gospodarske grane. No krenimo redom.

Prošlotjednom koncertu Gibonija u Ljubljani koji je, promovirajući Dalmaciju, organizirala Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, bilo je nazočno i 12 veleposlanika akreditiranih u Sloveniji, i sva krema tamošnjeg javnog života. Bile su došle, doznajemo, sve novinske kuće i čak četiri TV postaje. Hrvatsku je stranu, osim organizatora koncerta (i kasnijeg domjenka), predstavljao samo jedan član Ministarstva turizma. Zanimao nas je, prije svega, razlog zbog kojega se Pave Župan Rusković nije pojavila u Ljubljani, gdje se istovremeno održavao najvažniji slovenski turistički sajam?
- U četvrtak je bila sjednica Vlade.
 

• Konferencija za tamošnje novinare održana je u srijedu. Po nekim tvrdnjama preplašili ste se neugodnih pitanja novinara vezanih uz 'Sunčani Hvar'?
- Što se ja imam bojati, barem sam ja otvorena i cijelo sam vrijeme nakon otvaranja problema sa 'Sunčanim Hvarom' davala izjave za njihove medije. Jednostavno nisam imala vremena.

• Prošloga je tjedna održan i turistički sajam u Sarajevu gdje se nije pojavio nijedan naš predstavnik. Istovremeno su Niko Bulić i Zdenko Mičić, dakle, uz vas, naša dva najviše rangirana turistička predstavnika, otišli u Göteborg. Zar je Göteborg važniji od Ljubljane i Sarajeva?
- Opet odgovaram da nas je premalo i ne stignemo na sve strane.

• U Berlinu ste rekli da je predsezona već otpisana, znači li to da odustajete od planiranog turističkog prihoda od 4,4 milijarde dolara?
- Sada radimo po metodologiji Turističke satelitske bilance gdje se radi o većim novcima. No ako govorite o potrošnji stranaca u Hrvatskoj, onda je riječ o tih 4,4 milijarde dolara od kojih naravno ne odustajemo.

• Je li to ostvarivo s obzirom na trenutačnu ratnu situaciju i zastoj bukinga?
- Definitivno je sve ostvarivo, samo ako se ovo čudo od rata ne razvuče. Ne smijemo u startu priznati poraz opustiti se i reći - dobro rat je, zaraditi ćemo manje i što onda? Tako se ne smije raditi, mada bi to neki željeli. Plan je uvijek neki putokaz kojega se treba držati. S druge strane, zbog rata će predsezona sigurno kasnije početi i vjerujem da će biti dosta otkazanih kongresnih i inih skupova koji su se trebali održati kod nas. U tom segmentu najviše će štete imati Dubrovnik i Zagreb. Sve, dakle, ovisi o tome koliko će rat trajati - ako brzo završi manji će biti i minusi.

• A što ako se produži na nekoliko mjeseci?
- Štete će biti veće, stranci će ostajati kod kuće. U našem slučaju vjerujem u dolazak gostiju iz okolnih zemalja. Mislim da ove sezone nećemo proći loše. Možda padnemo nekoliko postotaka, ništa značajnije. Krizu će proživljavati SAD, Izrael, sve daleke zemlje.

• Imate li plan kako potaknuti buking u slučaju duljeg zastoja?
- Jedino što u ovome trenutku možemo napraviti je pozvati najjače strane novinare u Hrvatsku koji bi putem svojih medija potaknuli interes za našim destinacijama.

• Članovima kriznog stožera Svjetske turističke organizacije preporučili ste da se ne spuštaju cijene u ovakvim situacijama. Ostajete li pri toj preporuci budući da buking i dalje stoji?
- Znam da sam u pravu jer su me u tome podržali čak i Španjolci koji su rekli da su prošle godine spuštali cijene da bi se na kraju to pokazalo kao totalni promašaj. Imali su više turista, ali su cijene bile toliko niske da su s njima otišli u gubitke.

• Ipak, mediteranske zemlje ponovno najavljuju popuste.
- To je krivo, naravno pod uvjetom da su cijene dosad bile realne. Jer što znači spuštanje cijena? Ako je u pitanju strah putnika znači li mu onda nešto što ćemo mi sniziti cijenu aranžmana za 50-ak eura? Ispada, dakle, da ako je cijena aranžmana, recimo, 50 eura viša onda je turiste strah, a ako cijene spustimo onda ih više nije strah. To nema smisla.
Naravno da turoperatori, koji su i lani, a pogotovo ove godine u teškoj situaciji, koriste situaciju i traže od partnera niže cijene. To, međutim, nije dobro neovisno o tome hoće li turoperatori sniziti ukupnu cijenu aranžmana ili će razliku zadržati za sebe. U praksi se pokazalo da je cijene lako spustiti, ali ih je teško vratiti na prijašnju razinu.

• Uvijek govorimo kako su naši hoteli skupi, a onda se pokaže da neki naši hotelijeri prodaju kapacitete ispod svake cijene, gotovo bez zarade. Tek kada se uzburkalo, pokazalo se da 'Sunčani Hvar' planira jedan takav sedmogodišnji ugovor sa slovenskim 'Kompasom' od kojega ne bi imao nikakve koristi. Znate li za neke slične primjere?
- Znam da toga ima, ali mi takve ugovore ne dobivamo. To je njihova poslovna tajna.

• Nije sporno da smo u izvansezonama skuplji od konkurencije.
- Čak ne mislim da je problem u cijenama, problem je u našoj ponudi koja je lošija od konkurencije. Utoliko je nesrazmjer u cijeni još nelogičniji. Postoji rješenje - hotelijeri bi trebali napraviti posebne akcije prema onim tržištima za koje znaju da će brzo reagirati. Takvim akcijama moguće je popuniti kapacitete.

• Pokazuju li naši ljudi interes za to?
- Više je interesa u Istri, jer logičnije je da će Austrijanci, Nijemci ili Talijani, lakše autom do Istre nego do Dalmacije. No ponavljam da je naš osnovni problem u ponudi.

• Bolja i atraktivnija ponuda mogla se riješiti jako izreklamiranim jeftinim kreditima, no sve je stalo. Ljudi su se mučili s papirologijom i bankama, a sada se osjećaju glupo.
- Činjenica je da su sve banke, izuzev Hrvatske poštanske, zaustavile kredite u onome trenutku kada je Hrvatska narodna banka, nastojeći zaustaviti potrošnju koja je, ruku na srce, enormna, bankama limitirala kreditiranje. Nije dobro što se na takav način limitiraju i oni krediti koji donose razvoj i nova zapošljavanja. HNB smatra da same banke moraju reći - ovi krediti su čista potrošnja, a ovi znače razvoj.
Problem je što svaka banka gleda svoj vlastiti interes pa će radije dati kredit za auto, gdje mu je marža pet ili šest posto, nego za turistički razvoj, gdje ima maržu od, recimo, dva posto.
Banke se ne mogu prisiliti na suradnju, one su potpisale ugovore, ali niti vraćaju predane zahtjeve za kredite niti govore da iste neće odobriti. Banke jednostavno čekaju.

• Što je rješenje?
- HNB može ustrajati u svojoj nakani limitiranja kredita za potrošnju, ali se ne smiju limitirati krediti koji osiguravaju razvoj, nova zapošljavanja i slično. Banke su u stranom vlasništvu i ja u potpunosti razumijem HNB, ali ako se ovako nastavi naš će program doći u pitanje, a to nije u ničijem interesu.

• Kako objašnjavate da 44 grada, odnosno općine, nisu dostavile program pripreme za ovogodišnju turističku sezonu?
- To pokazuje njihov interes za turizam. Lošije je u Dalmaciji, prednost Istre je u tome što lokalna uprava diše skupa s turističkim sektorom. Svi zajedno svjesni su važnosti turizma za razvoj svoga područja.

• Komentar zaustavljanja privatizacije?
- Najlošije je što smo u inozemstvu dobili neozbiljan image. Vlada donese jednu odluku pa je onda kasnije promijeni. Potencijalni inozemni investitori to znaju. Loše je i što gubimo vrijeme. Da je sve u redu i da danas netko kupi hotel, teško da bi ga uspio srediti do slijedeće sezone. Bespotrebno se gube godine i sezone.

• Kako teku pripreme za ovogodišnju sezonu?
- U inozemstvu i na vanjskim sajmovima jako dobro, kod nas kako gdje. U ovoj zemlji sve ide sporo, teško se dogovaramo, teško donosimo odluke i teško nalazimo rješenja. To je naša stvarnost.
Davor Verković