savjest INTERVJUI

intervjui.php?osoba=3352&zdravko-tomac
Osoba: Tomac Zdravko
Datum: 24.04.2003
Objavljeno: Vjesnik
Foto autor/izvor:
Objavi na:

 

 

ZAGREB, 23. travnja – Nakon što je Vlada odlučila Haaškom tribunalu poslati dokumente iz Šuškova arhiva, koji sadrže javnosti dosad nepoznate materijale iz vremena HDZ-ova ministra obrane Gojka Šuška, ponovno je otvoreno pitanje uloge Hrvatske u ratu u BiH. Potpredsjednik Hrvatskog sabora i član nekadašnje Vlade nacionalnog jedinstva, poznate i kao »ratne vlade«, član SDP-a dr. Zdravko Tomac godinama se sustavno bavio upravo odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.


• Kakva je bila uloga Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini?
– Povijesna je istina da je Hrvatska, bez obzira na sve pogreške dijela hrvatske politike, bitno pomogla opstojnosti Bosne i Hercegovine i njenoj obrani od velikosrpske agresije, da je omogućila naoružavanje Armije BiH i HVO-a, da je spasila Bihać da ne doživi sudbinu Srebrenice, da je HV na osnovi sporazuma Tuđman – Izetbegović u zajedničkim vojnim akcijama s Armijom BiH i HVO-om slomio velikosrpsku agresiju i omogućio potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma i kraj rata. Također je povijesna istina da se Hrvatska na jednak način, cijeli rat, brinula za izbjeglice Muslimane kao i za Hrvate. Zbog toga samo mrzitelji hrvatske države mogu takvu ulogu Hrvatske pretvoriti u navodno agresiju protiv Bosne i Hercegovine.


To ne znači da dio političkih struktura HDZ-a i dio HDZ-a BiH nije, svojim pogrešnim potezima, nanio veliku štetu hrvatskim interesima, ne samo u BiH, nego i u cjelini. O tome sam napisao nekoliko knjiga i suprotstavio se kad se trebalo suprotstaviti. Nije moguće o BiH donositi opće ocjene na temelju pojedinih događaja pa i krupnih pogrešaka dijela hrvatske politike, te na osnovi tajnih dokumenata koji će sada biti dostupni. Istina je u cjelini, a ne u pojedinom detalju.
 

Povijesna je istina da je Hrvatska, bez obzira na sve pogreške dijela hrvatske politike, bitno pomogla opstojnosti Bosne i Hercegovine i njenoj obrani od velikosrpske agresije
  To ne znači da dio političkih struktura HDZ-a i dio HDZ-a BiH nije svojim pogrešnim potezima nanio veliku štetu hrvatskim interesima, ne samo u BiH, nego i u cjelini
 Nema dvojbe da se, kao odgovor na velikosrpsku agresiju, i u Hrvatskoj i u BiH vodio domovinski oslobodilački rat, zapravo rat za narodni opstanak, kaže Zdravko Tomac

• Kakav je rat vođen u BiH?
– U BiH su se vodile različite vrste ratova. Sve je počelo velikosrpskom agresijom da bi se uništila BiH i stvorila »velika Srbija«. Agresorska je vojska osvojila 70 posto teritorija BiH i etnički ga očistila. Tada su se umiješale sve bitne svjetske sile i u ratu u BiH sudjelovale su sve bitne svjetske vojske. U Bosni se vodila borba za novi svjetski poredak. U takvim uvjetima, došlo je do rata među žrtvama agresije, Muslimanima i Hrvatima, jer su i oni počeli slijediti politiku međunarodne zajednice koja je priznavala rezultate rata i etničkog čišćenja. U određenom trenutku, došlo je i do građanskog rata među Muslimanima.


• Kako su povezani ratovi u Hrvatskoj i BiH?
– Višestruka je povezanost rata u Hrvatskoj i BiH. Iz Republike Srpske vodio se rat protiv Hrvatske i bombardirani su hrvatski gradovi. Državljani BiH, kako Srbi tako i Hrvati, sudjelovali su u ratu u Hrvatskoj i, obrnuto, državljani Hrvatske sudjelovali su u raznim vrstama ratova u BiH. Međutim, nema dvojbe da se kao odgovor na velikosrpsku agresiju i u Hrvatskoj i u BiH vodio domovinski oslobodilački rat, zapravo rat za narodni opstanak. Isto tako je nedvojbeno da je međunarodna zajednica svim svojim planovima zapravo prihvaćala rezultate rata i etnički dijelila, na ovaj ili onaj način, BiH.
Polazeći od takve povijesne istine, propagirati teze o navodnoj agresiji Hrvatske na BiH ne samo da je neistina, ne samo da je povijesni falsifikat, nego je i svjesno djelovanje protiv hrvatskih nacionalnih interesa.


• Što kažete na tvrdnje da je ministar obrane Gojko Šušak bio ključni svjedok svih događanja u BiH i glavni Tuđmanov operativac u toj državi?
– O tome sam sve rekao kad je trebalo govoriti. Suprotstavio sam se sporazumu Boban – Karadžić i sporazumijevanju s velikosrpskim agresorom na štetu Muslimana i bez Muslimana. Tražio sam 1992. vojni savez Muslimana i Hrvata i zajedničku obranu od agresora. Kad to nije prihvaćeno, podnio sam ostavku na mjesto potpredsjednika ratne vlade. No, 1995. je taj savez napravljen i on je omogućio slamanje velikosrpskog agresora. Velika je šteta što to nije napravljeno tri godine ranije, jer danas ne bi bilo Republike Srpske, niti za Hrvate nepovoljnog Daytonskog sporazuma.


• Smatrate li da je odluka Vlade o deklasifikaciji i predaji dokumentacije MORH-a iz vremena ministra Šuška Haaškom sudu ispravna i hoće li to imati posljedica za Hrvatsku?
– Upravo stoga da se ne bi dovodila u pitanje pozitivna povijesna uloga Hrvatske u spašavanju BiH, korisno je raščistiti s onima koji su, na bilo koji način – korištenjem novca za vlastitu korist ili drugim kriminalnim radnjama, kao npr. prodajom nafte agresoru ili sudjelovanjem u zločinima – nanijeli veliku štetu cijelom hrvatskom narodu.


• Kako komentirate navode da dio dokumentacije dokazuje da je posljednjih 10 godina Hrvatska financirala HVO i Herceg-Bosnu s oko 20 milijardi kuna?
– O kojim se svotama radi ne znam, ali u prošlih 10 godina bezbroj sam puta javno govorio i kritizirao takvu politiku. Svi koji su bilo što napravili, ako je protuzakonito i kriminalno, trebaju za to odgovarati. Ne bojim se da bi zbog tih deformacija na bilo koji način mogla doći u pitanje pozitivna povijesna uloga koju je Hrvatska odigrala, bez obzira na sve pogreške, u sprečavanju agresije i oslobađanju BiH. Ono što se događalo u BiH ni na koji način ne može dovesti u pitanje moralnu baštinu Domovinskog rata niti ispravne ocjene koje je ustvrdio Hrvatski sabor u Deklaraciji o Domovinskom ratu. Oslobodilački Domovinski rat temelj je moderne demokratske Hrvatske i stavljanje ad acta, kako to neki političari predlažu, ili čak donošenje neke nove deklaracije o Domovinskom ratu ne može se opravdati nikakvim argumentima.
Andrea Latinović