ZAGREB, 16. svibnja – U posljednjih nekoliko dana, zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović intenzivno je razgovarali s predstavnicima američke administracije o zahtjevu SAD-a za neizručenje američkih vojnika stalnom Međunarodnom kaznenom sudu. Na upit misli li da je moguć kompromis, odnosno hoće li SAD u slučaju Hrvatske napraviti iznimku, Šimonović kaže:
– SAD je Hrvatskoj predočio svoj zahtjev. Hrvatska vlada svoj formalni odgovor još nije dala i ne bih prejudicirao odluku Vlade. No, u razgovorima sam upozorio na probleme koje bi Hrvatska imala u vezi sa zaključenjem tog sporazuma. To su problemi međunarodnopravne naravi vezani uz naš status stranke Međunarodnog kaznenog suda, zatim, tu je odluka Vijeća ministara Europske unije kojom se obeshrabruje zaključivanje takvih sporazuma. Tu se, naravno, navode neki uvjeti pod kojima bi se takvi sporazumi mogli zaključiti, no ti se uvjeti ne podudaraju s onime što bi SAD htio da mi zaključimo. Najveći je problem obveza koja za Hrvatsku kao državu u mandatu Haaškog suda proizlazi iz suradnje s tim sudom. Te su obveze zapravo mnogo šire i zahtjevnije nego obveze koje proizlaze iz statusa stranke Međunarodnog kaznenog suda. Zato je Hrvatskoj naročito teško da, s jedne strane, u punoj mjeri preuzme sve svoje obveze i suradnju s Haaškim sudom, a da s druge strane omogućava izuzeće bilo kome glede stalnog Međunarodnog kaznenog suda.
Hrvatskoj dobar odnos sa SAD-om itekako treba, a mislim da je i SAD, potpisom na jadransku povelju, pokazao da mu je do Hrvatske stalo i da je želi što prije vidjeti kao članicu NATO-a
Mislim da je za SAD važnija Hrvatska kao strateški partner u regiji nego minimalni utjecaj koji smo mi potencijalno mogli imati u Iraku ili minimalni utjecaj koji bismo imali da potpišemo presedanski sporazum o izuzeću američkih državljana
Interesi i Hrvatske i SAD-a su da se taj problem prevlada, kaže Ivan Šimonović
|
• Američki veleposlanik za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper ustvrdio je, međutim, da su to dva sasvim odvojena pitanja koja se ne mogu uspoređivati. Što kažete na to?
– Sasvim je točno da se radi o dvjema različitim stvarima. Suradnja s Haaškim sudom je još zahtjevnija nego sa stalnim Međunarodnim kaznenim sudom. Naravno, radi se i o razlikama između Hrvatske i SAD-a. SAD je supersila koja, prisutnošću na kriznim žarištima širom svijeta i svojom specifičnom ulogom u globalnim odnosima, ima i određene, sasvim legitimne zahtjeve za sigurnost svojih trupa. S druge strane, Hrvatska je mala zemlja koja je izašla iz rata. Međutim, ako se i jedno i drugo uzme u obzir, u svijesti ljudi postoji određeni otpor prema tome da se bezuvjetno surađuje s jednim još zahtjevnijim međunarodnim tribunalom, a da se s druge strane, zbog potencijala zloupotrebe, za sve državljane SAD-a, traži izuzeće.
• Hrvatska u posljednje vrijeme ima problema u artikuliranju svojih stavova prema SAD-u koji su počeli zbog krize i rata u Iraku. Smatrate li da bi to, zajedno s ovim posljednjim problemom, moglo dovesti do zahladnjenja odnosa između Hrvatske i SAD-a?
– Mislim da ne bi smjelo. Hrvatskoj dobar odnos sa SAD-om itekako treba. Mislim da je i SAD, potpisom na jadransku povelju, pokazao da mu je do Hrvatske stalo i da je želi što prije vidjeti kao članicu NATO-a. Bila bi velika šteta što se tiče Hrvatske, ali i nekih drugih zemalja, da se linije podjele koje su nastale u vezi s intervencijom u Iraku prodube kroz pitanje potpisivanja odgovarajućih sporazuma sa SAD-om. Upravo se zato nadam da još ima mjesta za kompromise i da američka vojna pomoć neće biti obustavljena.
• Je li činjenica da je Bosna i Hercegovina potpisala američki zahtjev dodatni uteg zemljama koje žele biti izuzete iz američkog zahtjeva?
– Bila bi velika šteta da se Hrvatska nađe na brisanom prostoru. Mislim da za to postoji realna opasnost s obzirom na to da zakonodavni akt SAD-a predviđa određene izuzetke za neke države. U to su uključene članice NATO-a. S druge strane, u nekim drugim državama gdje je SAD fizički prisutan, kao u BiH i Makedoniji, naravno da je u takvoj situaciji svim zainteresiranim na neki način važnije potpisivanje odgovarajućih sporazuma. Hrvatska je u specifičnoj situaciji i zbog suradnje s Haaškim sudom i zbog našeg zahtjeva za punopravno članstvo u Europskoj uniji koji se sad razmatra. Hrvatska je u teškoj situaciji i ja se nadam da će dugoročni interesi Hrvatske, ali i SAD-a, odnijeti prevagu nad teškoćama koje su se pokazale. Mislim da je za SAD važnija Hrvatska kao strateški partner u regiji nego minimalni utjecaj koji smo mi potencijalno mogli imati u Iraku ili minimalni utjecaj koji bismo imali da potpišemo presedanski sporazum o izuzeću američkih državljana. Mislim da su interesi i Hrvatske i SAD-a da se taj problem prevlada.
Bruno Lopandić
|
