ZAGREB, 4. srpnja - Vladimir Šeks, potpredsjednik HDZ-a, za Vjesnik objašnjava stav HDZ-a o raspisivanju parlamentarnih izbora, govori o HDZ-ovu viđenju reforme državne uprave i odgovara na optužbe pučkog pravobranitelja Ante Klarića.
• HDZ je optužio Vladu da nije pet mjeseci unaprijed objavljen točan datum izbora. Ni HDZ nije nikada toliko unaprijed objavio datum, pa zašto sad optužujete Vladu za nešto što je činio i HDZ?
- Apstrahirajući prve izbore koje je raspisala vlast SR Hrvatske, odluke o vremenu izbora 1992., osobito 1995., pa djelomično i 1999. godine, kad je ključ o tajmingu raspisivanja i održavanja izbora držao HDZ, bile su motivirane taktičkim razlozima, sračunatim na izbor za HDZ najboljeg trenutka. Iako se to može djelomično opravdavati političkom situacijom u Hrvatskoj, smatram da, ne samo s vremenske distance, to nije bilo dobro. To je bila pogreška, ali tu pogrešku ne trebaju ponavljati drugi.
Hrvatska treba usvojiti demokratski standard koji imaju sve europske zemlje, da se unaprijed zna točan datum redovnih izbora. Mislim da se ne može tražiti alibi u pogreškama drugog, kako to sad čini dio vladajuće koalicije.
• Vlada priprema novi koncept reforme državne uprave što uključuje i Zakon o vladi, koji predviđa znatno manji broj ministarstava. Namjera je vladajućih postići konsenzus s oporbom. Hoće li HDZ na to pristati?
- HDZ je već 2000. godine počeo raditi nacrt zakona o vladi i ustroja središnje države uprave. O tome smo u cijeloj stranci proveli široku raspravu te napravili nacrt prijedloga tog zakona, koji je u skladu s hrvatskim potrebama. Pritom su uvažena iskustva brojnih europskih zemalja. Naš prijedlog predviđa bitno reduciranje vladinih resora, na 10 do 12, profesionalnu i modernu organizaciju i ustroj. No, s time ne kanimo izlaziti u javnost dok ne budemo u poziciji da to i ostvarimo.
Račanov pokušaj da uoči samih izbora ide sa zakonom koji bi predstavljao racionalizaciju i reorganizaciju Vlade ne vidim nikako drukčije nego kao pokušaj da se steknu izborni bodovi. To se nikad ne radi pred kraj mandata. Imali su dovoljno vremena za to i ovo je u predizbornoj funkciji prezentiranja javnosti kako se Vlada zalaže za modernu državnu upravu, s manjim brojem resora, što znači i smanjenje troškova.
• Forum hrvatske sloge zagovara koaliciju širokog spektra, koja bi uključila i HDZ i SDP. Bi li HDZ pristao na takvo što i treba li Hrvatska uopće takvu koaliciju?
- Već sam komentirao stajališta Zdravka Tomca kao iluziju. I to stoga što bi vlada nacionalnog jedinstva, odnosno vlada sastavljena od stranaka pozicije i opozicije, značila poništavanje parlamentarnog sustava. Time bi se izgubile razlike između pozicije i opozicije i to bi bio sui generis jednopartijski sustav, sastavljen od glavnih stranaka u državi. Tko bi onda predstavljao opoziciju, odnosno korektiv vlasti? Ne postoji ni bitna politička pretpostavka za koaliciju svih stranaka, jer ne postoje ni dramatične okolnosti ugrožavanja hrvatskog suvereniteta i nezavisnosti, kakve su bile početkom devedesetih.
• Zastupnik HDZ-a Branimir Glavaš optužio je pučkog pravobranitelja Antu Klarića za dogovor sa SDP-om. Je li to stav HDZ-a?
- Glavaš je iznio vlastitu prosudbu koju i ja dijelim, jer argumentaciju za takvu tezu izvlačim iz činjenice što je kod pučkog pravobranitelja došlo do kopernikanskog obrata u slučaju Osječko-baranjske županije. Sve upućuje na sumnju da je s dijelom SDP-a i još nekim strankama koalicije ušao u politički dogovor, jer je sve ostalo vrlo teško objasniti. Kao i njegovu blagonaklonost prema vladajućoj koaliciji u izvješću o stanju ljudskih prava.
• Klarić optužuje sve stranke da su socijalno neosjetljive.
- To nije točno. Sve se parlamentarne stranke, neke više neke manje, brinu o socijalnom aspektu. Mi iz oporbe prigovaramo da Vlada pokazuje nizak prag osjetljivosti prema socijalnim temama.
»Klarić ulazi u predizbornu utrku«
• Kako komentirate izjave pučkog pravobranitelja Ante Klarića koji vas optužuje da ste mu 1995. prijetili zbog njegova neslaganja s donošenjem Zakona o prodaji društvenih stanova?
- Ante Klarić odlučio se ući u izbornu utrku.
On će zacijelo biti kandidat za saborskog zastupnika, putem Foruma hrvatske sloge, jer je član te organizacije. Njegov politički angažman kojim namjerava zakoračiti ili, preciznije rečeno, vratiti se politici - jer je do izbora za pučkog pravobranitelja bio HDZ-ov zastupnik u saboru - govori da ga više ne zanima dužnost koju sada obnaša. Tvrdnje da sam napravio harangu protiv njega 1995. kada sam bio potpredsjednik vlade nisu istinite. Tada nisam bio potpredsjednik vlade, nego sam bio od kolovoza 1992. do kolovoza 1994. godine.
Bez obzira na njegov vremenski lapsus, netočna je tvrdnja da bih 1995. radio harangu, jer se kao predsjednik Odbora za zakonodavstvo usprotivio Zakonu o prodaji društvenih stanova. Taj je zakon prihvatila cjelokupna politička javnost, jer je omogućio da nositelji stanarskog prava postanu vlasnici društvenih stanova, stoga su Klarićeve tvrdnje smiješne. On se tom zakonu nije uopće usprotivio nego je za njega glasao.
• Klarić kaže i da ste pokušali spriječiti njegov dolazak na sadašnju dužnost.
- I to je netočno. Prava je istina je da sam na Predsjedništvu stranke, kada je bilo ispražnjeno mjesto potpredsjednika Sabora, snažno lobirao za Klarića.
|
Dada Zečić
|