Iako druga polovica srpnja i kolovoz prosvjeti donose zatišje, ovoga je ljeta barem dio sustava obrazovanja ostao budnijim zbog apela Hrvatske biskupske konferencije protiv uvođenja tečajeva joge za nastavnike. Da je sve ostalo na apelu biskupa, tema joga u školi sasvim je lagano mogla biti progurana među ostale lakše teme u sezoni kiselih krastavaca. Nastavak napada na Ministarstvo prosvjete ovoga tjedna, temu je ostavio aktualnom, tim više što svoj stav o njoj još nije izrekao ministar prosvjete i sporta Vladimir Strugar, od kojega smo pokušali saznati ponešto i o novim nastavnim programima, udžbenicima, o još uvijek neprihvaćenoj reformi školstva te o njegovim planovima nakon izbora.

• Nakon apela biskupa, Ministarstvo prosvjete je povuklo preporuku o tečajevima joge iz škola. Zašto? Iz nesigurnosti u vlastitu odluku ili zbog potrebe da se uoči izbora zataška još jedan mogući skandal, još k tome s Crkvom?
- Učinili smo to zato što je pogrešno shvaćena preporuka koja nije imala namjeru uvoditi nikakav službeni program joge u školu. Da se ne bismo više oko toga sporili, smatrali smo najboljim povući preporuku, kako bismo imali što manje nepotrebnih nesporazuma u sustavu.
 

• Je li, prema Vašem mišljenju, reakcija Crkve opravdana?
- Riječ je o nedovoljnom sagledavanju onoga što je prethodilo čitavoj ideji s tečajevima joge. Vladin ured za udruge promiče izvaninstitucionalno djelovanje i stvaranje civilnoga društva. Kao što se na natječaj javilo drugih stotinu udruga, tako se javilo i društvo koje je u svom programu ponudilo tečajeve joge za nastavnike. Njihov program pritom nije bio povezan ni s jednim službenim dokumentom Ministarstva prosvjete, niti s postojećim nastavnim planom i programom.

• U novoj školskoj godini u školama će se naći mnogo novih udžbenika. Prilikom njihovog odobravanja pokazalo se da je sud ministra prosvjete jači od suda stručnih povjerenstava, jer ste dali zeleno svjetlo udžbenicima iz matematike koje su zaustavili stručnjaci.
- Ove godine na odobravanju se pojavio 251 udžbenik. Od toga, povjerenstva su odbila 67 udžbenika, a nakladnici su za njih 48 dali svoje prigovore. Prihvatili smo 28 prigovora, među kojima se našlo osam vezanih uz navodno sporne udžbenike iz matematike. Budući da su nakladnici uz prigovore priložili recenzije drugih stručnjaka matematike, uvažili smo njihove argumente ali i obvezali nakladnike da ih poprave sukladno mišljenjima naših povjerenstava. Dakle, ti udžbenici ne mogu ući u škole ukoliko nisu popravljeni sukladno mišljenju članova naših povjerenstava. Osim toga, dobili smo pisano očitovanje Školske knjige, Znanja i Profila da su uvažili primjedbe i uklonili manjkavosti. Odobrili smo i tih sedam udžbenika iz matematike, uz doradu, te jedan eksperimentalno. U tom postupku nije bilo samovolje ministra.

• Hoće li se u školama naći i Vaš udžbenik iz prirode i društva?
- Jedan sam od autora udžbenika iz prirode i društva za prvi i drugi razred, a moj je udžbenik u uporabi oko četiri godine. Nikada nisam pitao kolika je njegova naklada, niti hoće li biti u uporabi u idućoj školskoj godini. Kao autor, držim do svoga udžbenika, no kako će on proći to je stvar izbora učitelja i u to se ne miješam.

• Kad će se raditi novi nastavni planovi i programi? Koji nastavni predmet, prema Vašem mišljenju, zahtijeva najviše sadržajnih promjena?
- U Centru za istraživanje odgoja i obrazovanja izrađuje se suvremena metodologija izrade novih nastavnih planova i programa, a u rujnu ćemo imenovati nacionalno vijeće za nastavne programe i povjerenstva za pojedine predmete. Od tada, trebat će najviše godinu dana za izradu novih nastavnih planova i programa.
Iako smo rasterećivanjem već mijenjali nastavne planove, mislim da više nema smisla ništa raditi djelomično, nego treba korjenito promijeniti nastavne programe prema suvremenoj metodologiji. Vrlo je teško reći koji nastavni predmet zahtijeva najviše promjena. Zastupam stajalište da se svi udžbenici iz svih predmeta moraju korjenito promijeniti.

• Bliže se izbori. Vjerujete da ćete uspjeti započeti reformu školstva tijekom ovoga mandata?
- Promjene su u svakoj zemlji proces koji se provodi postupno, ovisno o kadrovskim i materijalnim uvjetima. Kod nas je problem što Vlada još nije službeno usvojila dokument promjena. Još uvijek vjerujem da će se to dogoditi do kraja mandata. Iz dana u dan sve više sam uvjeren da je u interesu Hrvatske da donese taj dokument.
Tvrdim, međutim, da su promjene u školstvu već počele. Primjerice, decentralizacija financiranja i upravljanja je trend u Europi, s kojim smo mi počeli gotovo prije dvije godine. S malim ali značajnim promjenama u ovoj godini također već mijenjamo sustav. Najveća će promjena biti ako se dogovorimo da se u Hrvatskoj produžava obvezno obrazovanje. To će biti promjena koja će zahtijevati duže razdoblje, ali malim koracima škola će se mijenjati iznutra. Pritom ne vjerujem da će doći do smanjivanja kvalitete.

l Jedan od bivših ministara prosvjete dr. Stipe Šuvar smatra da reforma školstva u Hrvatskoj danas ne prolazi jer to opća društvena klima i materijalne mogućnosti ne dopuštaju.
- Više ne smijemo govoriti da ne možemo provesti promjenu sustava, jer ona je jednostavno nužna. Zar povećanje obrazovne razine stanovništva, nije prioritetan zadatak ove zemlje? U ovom trenutku to uopće ne bih dovodio u pitanje. S reformom treba biti strpljiv, ići polako, jasno definirati projekte i za to izdvajati sredstva iz državnoga proračuna. Ova zemlja će sve veću važnost davati obrazovanju, jer to je jedino što joj daje budućnost.

• Kad smo kod dr. Šuvara, što mislite o reformi školstva koju je on proveo?
- Reforma vezana uz dr. Šuvara često nije dovoljno analizirana. Ona je bila odraz toga vremena, prilika u zemlji ali i tendencija u Europi. I danas, najbolje ideje ne mogu proći ako se ne ostvare potrebni uvjeti ili ako se nedovoljno razumiju. Sve ovisi o tome je li trenutak povoljan za promjenu i novu ideju. Ukoliko su tada bile povoljne okolnosti da se nešto provede, to se i provodilo. Za mnoge projekte koje danas provodimo, poput državne mature i međunarodnog vrednovanja znanja, postoji konsenzus i to se uspješno priprema. Mislim da će vrijeme biti sve pogodnije za promjene u obrazovanju, jer sazrijeva svijest da je obrazovanje temelj razvoja društva.
Vremena se mijenjaju pa mnoge ideje koje su danas aktualne u školstvu, za desetak godina možda više neće biti. Zato više i nema krutih reformi koje mijenjaju stanje u cijelosti. Ako prijeđemo u novi sustav, jedina metodologija kojom ćemo to uspjeti su mali koraci.

• Koliko ćete povećanje državnog izdvajanja za školstvo predložiti za 2004. godinu?
- Sigurno je da ćemo za iduću proračunsku godinu zatražiti veća sredstva, no teško je u ovome trenutku reći o postotku, jer postoje projekcije koje donosi Ministarstvo financija. Naše projekcije traže znatno više sredstava za obrazovanje, jer bez većeg ulaganja nije moguće ni provesti promjene u školstvu.
Napravili smo prvu verziju prijedloga koja ne može biti izražena u stopostotnom financijskom obliku, već su se njome morali iskazati planirani projekti i temeljna predviđanja. Tu smo predložili značajniji postotak povećanja.

• Koliki?
- Poslije 15. kolovoza ćemo usuglašavati prijedlog s Ministarstvom financija, pa će onda biti ozbiljnije govoriti o visini predloženih sredstava.

• Što ćete raditi ako nakon slijedećih izbora ne budete ministar prosvjete?
- Profesionalno sam vezan za Visoku učiteljsku školu u Čakovcu. Nakon izbora i formiranja nove vlade, moja je želja da svoj posao nastavim kao profesor pedagogije i didaktike. No, želio bih i dalje biti na usluzi mojoj stranci. U jednom i drugom slučaju, želim na diskretan način pomoći onome koji će nakon mene voditi školstvo i mijenjati ga.
Mirela Lilek