S ministricom turizma porazgovarali smo o požarima u špici sezone, posljednjim komentarima političara o njezinoj uspješnosti, enormnom broju neprijavljenih gostiju, potrebitosti repozicioniranja pojedinih turističkih područja, planovima s turističkim zemljištem, (ne)uspjeloj privatizaciji, neuspješnom povezivanju poljoprivrede i turizma i koristi koje bi Hrvatska mogla imati od posljednjeg njemačko-talijanskog spora izazvanog nesmotrenom izjavom talijanskog političara.

• Kako komentirate izjavu ministra Šime Lučina da požare podmeću psihički bolesnici. Požari, naime, izravno ugrožavaju sezonu?
- Za ono što je dosad podmetnuto, barem na jugu, pokazalo se da je riječ o bolesnicima. Konavle je očito zapalio bolestan čovjek. Teško je sada utvrditi što se događa no jedno je sigurno - riječ je o katastrofi. Što, recimo, reći na činjenicu da je izgorjelo tri četvrtine Biševa.
Policija mora rIješiti što se događa, a ako su oni ustanovili da su to psihički bolesnici nema razloga da im ne vjerujemo.

• Kolike će štete turizam pretrpjeti zbog požara?
- Još uvijek nema razloga za procjenu štete, jer vatra nije dolazila do hotela ili kampova pa ljudi nisu odlazili. S druge strane radi se o strašnoj šteti i ne moramo govoriti o iznosima. Spaljeno je zelenilo, priroda, ono zbog čega nas turisti posjećuju. Ubuduće se moramo bolje organizirati i popaljena područja početi pošumljavati.

• Imate li osjećaj da se kod nas olako oprašta podmetačima požara?
- Jasno je da bi se kod toga trebalo napraviti mnogo više. Ako je, recimo, čovjek bolestan treba ga smjestiti u bolnicu. Što ćemo imati od toga da odleži nekoliko mjeseci u zatvoru i da onda slijedećeg ljeta krene s istom pričom. Društvo se mora pobrinuti za takve slučajeve.
 

• Nedavno je premijer Ivica Račan nespretno izletio s izostankom turističkog buma, predsjednik Mesić isto je tako pitao jednog američkog stručnjaka, podrijetlom iz Hrvatske, ima li ovdašnji turizam ikakve perspektive. Koliko su se vodeći ljudi ove zemlje uopće potrudili razumjeti problematiku te grane?
- Teško mi je to reći, znam da su problemi veliki i ima mnogo stvari koje, ako ništa drugo, barem izgledaju važnije od turizma. Razmišlja se na način - ako nešto dobro ide onda je bolje da se u to ne uplićemo. To ide pa se oko toga nećemo brinuti. Nadalje, kada netko nije iz struke ne mora ni razumjeti najveći dio problematike.
Inače, razgovarala sam s premijerom nakon njegove izjave o izostanku turističkog buma i on mi je ponovio, kako ste vi mediji prenijeli, da se to odnosilo samo na Istru. Istra je tih dana zaista bila u minusu. S druge strane ne znam zašto se toliko pažnje pridaje jednoj izjavi. Neki dan čitam kako pojedinci izjavljuju kako ne bi smjelo biti sezonskih rupa. To je čista glupost, rupa postoji od kada je turizma i postojat će i dalje. Da zaključim - po meni, političari ne bi trebali ulaziti u procjene problematike u kojoj »nisu doma«. Odnosno mogu, ali bi u tom slučaju prije izjava za javnost trebali kontaktirati resor čiju problematiku komentiraju.

• Vratimo se još na trenutak političarima pa nam prokomentirajte izjavu ministra Mate Crkvenca kako on u proračunu ne osjeća turističke prihode. Istu je izjavu, podsjetimo, izrekao i lani na jednom od stručnih skupova održanom u Opatiji.
- Slažem se s tim što je rekao. Činjenica je da je siva ekonomija u turizmu sve veća i veća. Ljudi ne prijavljuju svoje goste, u ugostiteljstvu se ne prijavljuje dio prometa. Crkvenac polazi od toga. Treba, međutim, istaknuti da organizirani promet za prvih šest mjeseci, koji inače čini 50-ak posto ukupnog prometa, na naplatu dolazi tek u kolovozu. Dosad je naplaćen, i to se vidi u proračunu, tek onaj dio što dolazi od individualaca.

• Svi se sjećamo da je baš Crkvenčevo ministarstvo godinama zavlačilo rješavanje pitanja oko PDV-a na agencijske provizije. Mnogi su privatni iznajmljivači, ali i agencije, odustajali od posla baš zbog Ministarstva financija i njegova stopiranja normalne odluke.
- Dobro, sada je to riješeno. Veći je problem to što još uvijek nije prihvaćen naš prijedlog da prema privatnim iznajmljivačima idemo s paušalom, pa da putem paušala plaćaju namete. Rješenje je u tome da registrirani iznajmljivači plaćaju paušal na dvije, tri rate godišnje. Uvjerena sam da bi ga svi platili, odnosno da bi svi bili mnogo mirniji. Isto tako, uvjerena sam da bi država dobivala više nego danas i da bi se napokon znalo pravo stanje stvari. Uštedjelo bi se i na inspektorima.

• Možete li procijeniti koliko danas na Jadranu ima neprijavljenih gostiju?
- Nedavno je Hrvatska narodna banka napravila studiju kako bi procijenila količinu sive ekonomije u turizmu. Među ostalim, došlo se do rezultata da jedno turističko mjesto u sezoni ima deset do petnaest puta veće potrošnju kruha nego izvan sezone, dok je broj prijavljenih turista pokazivao sasvim drugačiju sliku. Sigurna sam da trenutačno ima mjesta i sa 50 posto neprijavljenih!

• Mjesecima mediji upozoravaju da se niti ove godine nije riješio problem iznajmljivanja na crno. No tek sada, u samom srcu sezone, kada je golema šteta već napravljena, najavljuju se represivne mjere.
- Povećan je broj inspektora i intenzitet njihovih inspekcija. Ima pomaka, na terenu se osjeća malo straha pa je i prijavljivanje nešto bolje nego prošle godine.
U protivnom doći ćemo u situaciju pojedinih mediteranskih konkurenata što imaju tri milijuna kuća u vlasništvu stranaca koji im donose samo probleme.
Inače, mi smo kao narod jako licemjerni. Evo zašto: kada privatnik prodaje svoju imovinu gleda da dobije što više i sasvim mu je svejedno je li kupac stranac ili naš. Ali kada država krene nešto prodavati istog trena počinje priča da ne treba prodavati strancima već samo Hrvatima. To godinama slušamo i tek tada shvatimo da u državi imamo više od 2800 strancima prodanih privatnih posjeda i kuća. To i nije točan broj, on je mnogo veći, jer se mnogo strancima prodanih nekretnina, zbog papirologije, još uvijek vodi na domaćim ljudima.

• Ti stranci, naravno, iznajmljuju svoje kuće premda na papiru nisu vlasnici?
- Naravno, stranac vlasnik u toj kući boravi dva tjedna godišnje, a ostalo vrijeme sezone koristi ga njegova prava i takozvana »rodbina i prijatelji«. Mnogi zaboravljaju da je to golemi pritisak na infrastrukturu, a da država praktično nema nikakve koristi od toga. I to je jedan od razloga zašto su nam potrebni spomenuti prostorni planovi.

• U odnosu na lanjsku godinu, Hrvatska ima osam posto više gostiju. Kako stoji konkurencija?
- Italija je u desetpostotnom minusu, Njemačka isto tako. Španjolska ima nešto manji minus, Grčka je na razini prošle godine dok Turska ima tri posto više posjetitelja nego lani. Treba, međutim, napomenuti da se radi o različitoj ponudi i da su svi oni, za razliku od nas, davali velike popuste kako bi privukli goste, što je po meni izvan svake pameti.

• Pa i predsjednik Hrvatske udruge hotelijera Ivan Šorić tvrdi da su izostale promidžbene akcije nakon Iraka, odnosno da je pogrešno što država nije išla u dodatnu promociju kako bi motivirala turiste na dolazak u našu zemlju.
- Ne mogu vjerovati, umrijet ću od smijeha na tu izjavu. Što se tiče naše promidžbe ona je napravljena maksimalno. Uvijek se, doduše, može više, ali s onime što smo imali, napravili smo maksimum. To najbolje potvrđuje činjenica velike potražnje za Hrvatskom i bitno boljim imageom. Ne tvrdim ja, tvrde drugi da smo postali jedna simpatična destinacija.

• Ali jesu li se dodatnim akcijama mogle izbjeći predsezonske, odnosno sezonske rupe, neplanirani manjak gostiju?
- Rupe ne ovise ni o Ministarstvu turizma ni o državi ni o promociji, rupe ovise o hotelijerima. Zar bi država trebala raditi promociju za svaki tjedan u kojem hotelijerima zaškripi? Promocija se radi za cijelu sezonu, a hotelijer je taj koji svojim cijenama određuje u kojem će razdoblju imati više ili manje turista, odnosno svojim cijenama cilja na strukturu klijentele. Ako se Istra hoće, kako to oni kažu, repozicionirati pa namjerno dižu cijene da im ne dolaze »istočnjaci«, onda je normalno da ostaju bez posjetitelja s istoka Europe. U tom su slučaju valjda ukalkulirali da će im trebati vremena kako bi pridobili nove - bogatije goste.

• Je li takvo repozicioniranje, s ciljem privlačenja bogatijih gostiju, čeka i Dalmaciju?
- To prije svega ovisi o poduzetnicima i vrsti smještaja. Zna se da je u Dalmaciji daleko više privatnog smještaja nego u Istri, ali, također u usporedbi s Istrom, daleko manje kampova i hotela. To na neki način određuje poziciju - Dalmacija će u jednom svom dijelu uvijek privlačiti dio tržišta iz istočne Europe. Poljaci, Česi, Slovaci i ostali uvijek će dolaziti kod nas i većina će ih vremenom moći platiti i više cijene od sadašnjih. Ali veliki dio stanovništva tih zemalja neće, i mi ćemo uvijek biti zainteresirani i za takve goste. Repozicioniranje, dakle, ovisi o tome kakva nam je ponuda i što želimo.

• Što bi danas bilo sa »Sunčanim Hvarom« da su ga kupili Slovenci?
- Do sada bi bilo malo pomaka. Nešto sitno, ali bi zato dogodine bilo velikih promjena. Opet ponavljam - Hvar je izgubio veliku šansu i pitanje je hoće li ikada više biti u sličnoj. Dobio bi i management, znanje i kapital. Sada, međutim i dalje tapka u mjestu.

• Zašto se zalažete za to da se turističko zemljište daje u dugoročnu koncesiju ili najam, a da ne ide u prodaju?
- To su goleme površine, neprocjenjive vrijednosti, na vrlo lijepim i za turizam važnim mjestima. U turizmu se trendovi mijenjaju: sada su, recimo, zanimljivi kampovi, za 15 ili 20 godina u modi će biti nešto drugo. Kada država ostaje vlasnik onda ona to uvijek, novim prostornim planom, može prenamijeniti u nešto drugo. S time da oni koji su u zakupu uvijek imaju prioritet. Isto tako, teško da bi našli kupca kada bi to zemljište sada išli prodavati po tržišnoj cijeni. Trenutačno to nitko ne bi platio po punoj cijeni. A je li pošteno prodavati po drugačijoj?

• Hoće li, međutim, to usporiti privatizaciju?
- Ne vjerujem, privatizaciju usporava baš činjenica da problematika zemljišta nije riješena. Sada, primjerice, vlasnici ne ulažu u svoje kampove jer im već sutra netko može reći hvala - možete ići. Da su pravila jasnija i poslovanje bi bilo drugačije.

• Vaš talijanski kolega nedavno je zakuhao poznatu kašu uvrijedivši njemačke turiste. Hoće li Hrvatska imati koristi od toga budući da na dijelovima talijanske obale Nijemaca nema »ni za lijek«?
- Dobivala sam pregršt prijedloga kako da se postavimo u tom slučaju. Javljali su se i ljudi iz turizma i oni izvan njega. Te pozovimo njemačkog kancelara kod nas, te ovo, te ono. Svi su zaboravili pravilo da se u takvim sporovima treća zemlja ne uključuje. Pogotovo kada se radi o dvama nama najbitnijim tržištima.
E sad, ne mislim da će Talijani zbog te nesmotrene izjave ove godine išta izgubiti. Nijemci su bukirali i platili, a oni su prepametni da bi išta izgubili. Ali to se može odraziti na slijedeće godine - to je nešto što će uvijek ostati u njihovim ušima. I meni bi ostalo.

Davor Verković